Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović ocijenio je da bi izbor člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda kojem se protive stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora mogao izazvati ozbiljan zastoj u radu državnih i federalnih institucija.
Čović je u intervjuu za Radioteleviziju Herceg-Bosne govorio o predstojećim Općim izborima, izmjenama Izbornog zakona i kandidaturi Darijane Filipović.
„Koliko god svaki put kažemo da su neki izbori historijski, mislim da su Opći izbori 2026. godine izuzetno važni“, rekao je Čović.
Opći izbori u BiH zakazani su za 4. oktobar, a Centralna izborna komisija objavila je informacije o ovjerenim političkim subjektima i kandidatskim listama.
Čović govorio o mogućoj blokadi vlasti
Najviše pažnje privukla je Čovićeva procjena šta bi se moglo dogoditi ako u Predsjedništvo BiH bude izabran kandidat koji nema podršku HDZ-a BiH i većine stranaka okupljenih oko HNS-a.
„Ako bi se to hipotetički dogodilo, dovelo bi do potpunog zastoja u funkcionisanju institucija Bosne i Hercegovine. Bojim se da Vijeće ministara nikada ne bi bilo uspostavljeno, a rad Vlade Federacije bi potpuno stao“, izjavio je Čović.
Riječ je o političkoj prognozi predsjednika HDZ-a BiH, a ne o automatskoj pravnoj posljedici izbornog rezultata. Formiranje Vijeća ministara i Vlade Federacije BiH odvija se kroz ustavom i zakonima propisane postupke u kojima učestvuje više institucija.
Čović nije detaljno objasnio kojim bi konkretnim političkim ili institucionalnim potezima došlo do najavljene blokade.
Razgovori o izmjenama Izbornog zakona
Čović je kazao da ne očekuje ponavljanje izbornog rezultata kojem bi se protivile stranke HNS-a jer HDZ BiH o tom pitanju razgovara s predstavnicima bošnjačkih političkih stranaka.
Ponovio je zahtjev da Izborni zakon bude izmijenjen tako da se, prema konceptu koji zastupa HDZ BiH, osigura „legitimno predstavljanje“ konstitutivnih naroda.
„Uvjeren sam da su i oni shvatili da moramo riješiti pitanje Izbornog zakona kako bi hrvatski narod birao svog najboljeg predstavnika između više kandidata“, rekao je Čović.
HDZ BiH tvrdi da sadašnji izborni sistem omogućava brojnijim bošnjačkim biračima da presudno utječu na izbor hrvatskog člana Predsjedništva. Protivnici tog koncepta ističu da svi birači u Federaciji BiH, u skladu s važećim pravilima, mogu glasati za jednog kandidata s bošnjačke ili hrvatske liste, bez dokazivanja etničke pripadnosti.
Preciznu nacionalnu strukturu glasova nije moguće službeno utvrditi jer je glasanje tajno.
Podrška Darijani Filipović
Čović je podržao kandidatkinju HDZ-a BiH Darijanu Filipović, navodeći da je zadovoljan njenom kampanjom.
„Ona je mlada osoba, a opet puna iskustva, energije i odlučnosti da djeluje“, kazao je.
U izbornoj utrci za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda učestvuju Darijana Filipović, kandidat Demokratske fronte Slaven Kovačević i nezavisni kandidat Zdenko Lučić.
Čović je ustvrdio da Filipović ima podršku i izvan hrvatskog biračkog tijela te da ankete pokazuju njenu prednost. Međutim, nije naveo ko je proveo istraživanja, kada su provedena, na kojem uzorku niti koliki su rezultati.
Zbog toga njegove tvrdnje o anketama nije moguće nezavisno provjeriti na osnovu podataka iznesenih u intervjuu.
Kampanja usmjerena na mir, sigurnost i mlade
Predsjednik HDZ-a BiH kazao je da bi izborna kampanja trebala biti usmjerena na mir, sigurnost, ekonomski razvoj i stvaranje uslova za ostanak mladih.
Kritikovao je političke poruke koje se oslanjaju na ratne teme i odnose između Armije Republike Bosne i Hercegovine i Hrvatskog vijeća obrane.
„Digitalna generacija mladih ljudi očekuje nešto drugo, dok je naša kampanja zasnovana na potpuno drugačijim vrijednostima: kako osigurati mir i sigurnost, dati razvojnu dimenziju i ponuditi mladima motive da ovdje vide mjesto za život“, rekao je Čović.
Kritike zbog vanjske politike BiH
Govoreći o vanjskoj politici, Čović je kazao da stavovi Bosne i Hercegovine moraju biti usaglašeni unutar Predsjedništva BiH.
Kritikovao je nastupe pojedinih diplomata za koje smatra da ne odražavaju zajednički dogovor članova Predsjedništva.
„Ne može se događati da ambasadori u UN-u nastupaju samovoljno, zavisno od svoje političke opcije. Vanjska politika mora biti rezultat konsenzusa tri konstitutivna naroda“, izjavio je.
Prema Ustavu BiH, Predsjedništvo je nadležno za vođenje vanjske politike, dok konkretno odlučivanje podliježe pravilima rada te institucije. Čovićeva formulacija o obaveznom „konsenzusu tri naroda“ predstavlja njegovo političko tumačenje poželjnog načina odlučivanja.
Tvrdnje o zastupljenosti Hrvata
Čović je odbacio navode da su Hrvati prezastupljeni u institucijama Bosne i Hercegovine. Nasuprot tome, ustvrdio je da ih nema dovoljno na određenim rukovodećim pozicijama.
Tokom razgovora nije predstavio podatke o ukupnom broju zaposlenih, rukovodećim funkcijama ili nacionalnoj strukturi državnih institucija, pa njegove tvrdnje nije moguće provjeriti bez dodatne analize službenih evidencija.
Čović je poručio da se HDZ BiH protivi secesionističkim i centralističkim politikama te da podržava evropske integracije Bosne i Hercegovine.
„Ne želimo Bosnu i Hercegovinu koja stoji u mjestu. Gradimo evropsku Bosnu i Hercegovinu s jasno usklađenim unutrašnjim odnosima“, zaključio je.
Ponovio je da će izmjene Izbornog zakona ostati jedan od glavnih političkih zahtjeva HDZ-a BiH nakon izbora.
