Predsjednik SDP-a BiH i premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić odbacio je prijedlog Željka Komšića da nakon oktobarskih izbora bude formirana široka „koncentracijska vlada“ stranaka koje sebe smatraju probosanskim.
Nikšić je poručio da SDP planira vlast graditi sa svojim partnerima iz Trojke i drugim strankama kojima birači daju podršku, navodeći Srednjobosanski kanton, Federaciju BiH i državni nivo kao prostore na kojima očekuje nastavak sadašnje političke saradnje.
„Kakva, bolan, koncentracijska?“
Nikšić je Komšićev prijedlog odbacio bez mnogo diplomatskog prostora za drugačije tumačenje.
„Kakva, bolan, koncentracijska? Pa što niste govorili o koncentracijskoj vladi 2018. godine kada niste mogli napraviti vlast, nego ste produžili tehnički mandat ovoj prethodnoj? Nema koncentracijske vlade“, poručio je.
Dodao je da će SDP sa partnerima iz Trojke i drugim strankama kojima građani daju podršku pokušati formirati vlast i nastaviti evropski put Bosne i Hercegovine, uz snažniji fokus na prava i položaj radnika.
Šta se zapravo dogodilo nakon izbora 2018?
Nikšićeva referenca na 2018. ima činjeničnu osnovu, ali zahtijeva kontekst.
Nakon Općih izbora 2018. nova Vlada Federacije BiH nije formirana. Vlada Fadila Novalića, imenovana još 2015, nastavila je raditi u tehničkom mandatu sve do formiranja nove Vlade FBiH 2023. godine.
Na državnom nivou situacija je bila drugačija.
Nakon dugotrajnih pregovora, SDA, SNSD i HDZ BiH u augustu 2019. postigli su dogovor o principima za formiranje Vijeća ministara, a novi saziv pod predsjedavanjem Zorana Tegeltije formiran je krajem 2019.
U toj parlamentarnoj većini kasnije je učestvovao i Demokratski front. Pregledi političkog sastava vlasti za period 2019–2023. navode SDA, SNSD, HDZ BiH i DF među partnerima koji su podržavali državni nivo vlasti.
Zato Nikšićeva kritika ima političku poentu, ali nije precizno čitav period nakon 2018. prikazati kao da DF nije učestvovao u vlasti.
Komšić sada traži potpuno drugačiji model
Željko Komšić posljednjih dana zagovara široku postizbornu koaliciju stranaka koje definiše kao probosanske.
Njegova ideja je da se nakon izbora stranačke razlike privremeno stave u drugi plan kako bi se, prema njegovom obrazloženju, zajednički odgovorilo politikama SNSD-a i HDZ-a koje DF vidi kao prijetnju državnim institucijama.
Komšić je ranije otvoreno rekao da bi u takvom dogovoru prihvatio i SDP, NiP, Našu stranku i druge stranke koje pređu izborni prag.
„Koncentracijska vlada“, međutim, nije posebna ustavna kategorija u BiH. Takva široka koalicija i dalje bi morala biti formirana kroz redovne procedure za izbor Vijeća ministara BiH i Vlade Federacije.
Nikšić zatvara vrata takvoj ideji
Nikšićeva posljednja izjava pokazuje da, barem u kampanji, SDP nema namjeru prihvatiti Komšićev koncept.
Umjesto okupljanja svih takozvanih probosanskih stranaka, lider SDP-a želi sačuvati Trojku kao osnov buduće koalicije.
To znači da se predizborna razlika između SDP-a i DF-a više ne svodi samo na pitanje pojedinačnih kandidata ili programa.
Radi se i o dva potpuno različita modela postizborne vlasti: Komšić zagovara široko okupljanje, dok Nikšić želi nastavak politike Trojke.
Komšić: „Izabrali su Dodika, nisu mene“
Komšić je svoju ideju koncentracijske vlasti obrazlagao i iskustvom nakon izbora 2022.
Prema njegovim riječima, tada je Trojki poručio da je spreman ući u vlast pod uslovom da u njoj nema Milorada Dodika, odnosno SNSD-a.
„Izabrali su Dodika, nisu mene“, rekao je Komšić.
Ta formulacija politički je jasna, ali činjenično je treba precizirati.
Nakon izbora 2022. koalicioni sporazum na državnom nivou potpisali su blok Osmorke predvođen SDP-om, HDZ BiH i SNSD. Sporazum su u ime tih političkih blokova potpisali Nermin Nikšić, Dragan Čović i Milorad Dodik.
Dakle, Trojka i njeni tadašnji partneri jesu izabrali SNSD kao jednog od ključnih partnera za formiranje državne vlasti, ali nisu „izabrali Dodika“ na neku funkciju u Vijeću ministara.
Krišto je imenovana uz glas Bećirovića
Predsjedništvo BiH je 22. decembra 2022. imenovalo Borjanu Krišto iz HDZ-a BiH za predsjedavajuću Vijeća ministara.
Za imenovanje su glasali Denis Bećirović i Željka Cvijanović, dok je Željko Komšić bio protiv.
Nakon toga je Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH potvrdio Krišto, a u januaru 2023. i cijeli sastav Vijeća ministara.
Tadašnju većinu činili su prvenstveno HDZ BiH, SNSD i stranke Trojke sa saveznicima.
Komšić tvrdi da su HDZ i SNSD dobili previše institucija
Komšić sada taj postizborni dogovor koristi kao argument za tvrdnju da su SNSD i HDZ dobili preveliku kontrolu nad državnim institucijama.
Prema njegovom mišljenju, drugačija koaliciona kombinacija nakon 2022. mogla je smanjiti njihov politički utjecaj.
To je politička interpretacija.
Broj rukovodećih mjesta i institucija koje su kasnije pripale kadrovima različitih stranaka može se analizirati pojedinačno, ali iz same činjenice da su HDZ i SNSD bili koalicioni partneri ne slijedi da su „preuzeli“ institucije izvan procedura koje predviđaju zakoni i politički dogovori.
Spor se svodi na pitanje: s kim nakon 4. oktobra?
Nikšić i Komšić zapravo vode raspravu o istoj dilemi, ali nude različite odgovore.
Komšić smatra da bi stranke iz Federacije koje se protive politikama SNSD-a i HDZ-a morale nastupiti kao jedinstven blok i pokušati pronaći drugačije partnere iz Republike Srpske i među hrvatskim strankama.
Nikšić smatra da nema razloga rušiti Trojku i praviti novu široku konstrukciju, nego da postojeći partneri trebaju osvojiti dovoljno glasova da nastave voditi vlast.
Konačna mogućnost jednog ili drugog scenarija zavisit će od raspodjele mandata nakon izbora.
Ni prvi rezultat ne garantuje formiranje vlasti
U bosanskohercegovačkom sistemu nije dovoljno biti najjača pojedinačna stranka.
Za formiranje vlasti potrebne su parlamentarne većine, a na državnom nivou dodatnu težinu imaju entitetska struktura Predstavničkog doma, Dom naroda i ustavne procedure za imenovanje Vijeća ministara.
Zbog toga ni Komšićev „probosanski blok“ niti Nikšićev nastavak Trojke ne mogu unaprijed računati da će sami određivati buduću vlast.
Rezultati stranaka iz Republike Srpske i hrvatskog političkog prostora ostat će važan dio postizborne matematike.
Nikšić i Komšić istovremeno računaju na evropski put
Iako se sukobljavaju oko toga ko bi trebao činiti buduću vlast, oba politička lidera pokušavaju svoj koncept predstaviti kao model zaštite države i evropskog puta.
Nikšić tvrdi da Trojka treba nastaviti započete evropske procese.
Komšić, s druge strane, upozorava da evropske reforme neće imati dovoljno smisla ako se istovremeno nastavi slabljenje državnih institucija.
To je jedna od ključnih političkih razlika između njih u završnici kampanje.
Nikšićeva poruka sada je nedvosmislena
Nakon Komšićevih višestrukih poziva na široko okupljanje, iz SDP-a je sada stigao veoma jasan odgovor.
Nikšić trenutno ne želi koncentracijsku vladu.
Njegov izbor je Trojka i nastavak saradnje s partnerima za koje procijeni da mogu formirati većinu na kantonalnom, federalnom i državnom nivou.
Komšić, nasuprot tome, želi potpuno novu postizbornu konfiguraciju koja bi smanjila zavisnost vlasti od SNSD-a i HDZ-a.
Koji je od ta dva scenarija uopće matematički moguć neće se znati prije rezultata izbora 4. oktobra.
