Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednik Demokratske fronte Željko Komšić založio se za formiranje široke postizborne koalicije stranaka koje, prema njegovom viđenju, žele očuvati i ojačati državne institucije Bosne i Hercegovine.
Gostujući u emisiji „Face to Face“, Komšić je rekao da bi nakon izbora stranke koje pređu izborni prag trebale pokušati formirati svojevrsnu „koncentracijsku vladu“ na državnom i federalnom nivou, čak i ako trenutno pripadaju suprotstavljenim političkim blokovima.
Njegova centralna poruka bila je da međustranački sukobi, prema njegovoj ocjeni, moraju biti stavljeni u drugi plan ako HDZ BiH i SNSD nastave politike koje DF smatra prijetnjom državnim institucijama.
„Šta imamo od vlasti ako je države sve manje?“
Komšić je svoj prijedlog obrazložio pitanjem šta političke stranke dobijaju samim učešćem u vlasti ako, kako tvrdi, istovremeno slabe institucije Bosne i Hercegovine.
„Šta mi imamo od toga ako budemo vlast, a ove zemlje bude sve manje i manje, i institucija sve manje i manje“, poručio je.
Na direktno pitanje bi li u takvoj većini prihvatio Narod i Pravdu, SDP BiH i Našu stranku, Komšić je odgovorio potvrdno.
Kazao je da za njega nije presudno ko je trenutno vlast, a ko opozicija, nego odnos prema državi.
Pozvao sve stranke iznad izbornog praga na dogovor
Komšić je iznio model prema kojem bi se stranke nakon izbora okupile oko zajedničkog programa na državnom i federalnom nivou.
„Sve stranke koje pređu cenzus i uđu u Parlament, da se skupimo i da se dogovorimo da zajedno nastupimo“, rekao je.
Dodao je da nema principijelan problem ni sa opozicionim partijama iz Republike Srpske ili hrvatskog političkog bloka ako prihvataju, kako je rekao, „liniju države Bosne i Hercegovine“.
Takav prijedlog predstavlja politički koncept široke koalicije, a ne posebnu ustavnu kategoriju.
„Koncentracijska vlada“ nije formalni model vlasti u BiH
Izraz „koncentracijska vlada“ najčešće označava veoma široku koaliciju političkih stranaka formiranu u vanrednim ili kriznim okolnostima.
U ustavnom sistemu Bosne i Hercegovine ne postoji posebna procedura za uspostavljanje vlasti pod tim nazivom.
Na državnom nivou Predsjedništvo BiH imenuje kandidata za predsjedavajućeg Vijeća ministara, a Predstavnički dom Parlamentarne skupštine potvrđuje imenovanje. Nakon toga se formira Vijeće ministara prema zakonom propisanoj proceduri.
Komšić zato može zagovarati veoma široku koaliciju, ali ona bi i dalje morala biti formirana kroz redovne ustavne i parlamentarne mehanizme.
Slaven Kovačević u centru DF-ove izborne strategije
Komšić je izrazio snažno uvjerenje da kandidat DF-a za člana Predsjedništva BiH Slaven Kovačević može pobijediti.
Kovačević je još u decembru 2025. zvanično potvrđen kao kandidat Demokratske fronte za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda.
„Slaven je tvrdoglaviji od mene, mislim da može“, rekao je Komšić, pozivajući građane da mu daju podršku.
Komšić je pritom isticao i Kovačevićev ratni angažman u Armiji Republike Bosne i Hercegovine. Kovačević se i sam javno opisivao kao saborac pripadnika Armije RBiH, dok je ranije na obilježavanjima govorio o „tekovinama borbe za Bosnu i Hercegovinu“.
Komšić Lučića nazvao „špijunom“
Posebno oštar dio intervjua odnosio se na Zdenka Lučića, zajedničkog kandidata HDZ-a 1990, HRS-a, HNP-a, HSS-a i HDS-a za hrvatskog člana Predsjedništva.
Komšić ga je nazvao „špijunom“, suprotstavljajući njegovu biografiju Kovačevićevoj.
Takvu formulaciju treba pripisati isključivo Komšiću.
Činjenično se može potvrditi da je Lučić tokom i poslije rata radio na sigurnosnim i obavještajnim poslovima. Njegova službena biografija navodi da je učestvovao u razvoju sigurnosnog sistema Ministarstva odbrane Hrvatske Republike Herceg-Bosne, a kasnije djelovao u sigurnosno-obavještajnom sistemu Republike Hrvatske.
Drugi biografski izvori navode da je od 1996. radio u Sigurnosno-informativnoj službi, odnosno SIS-u.
To potvrđuje obavještajnu karijeru, ali ne daje osnov da se bez atribucije koristi pejorativna oznaka „špijun“.
Komšić upozorava na HDZ i SNSD
Predsjednik DF-a ponovio je svoju procjenu da Milorad Dodik i Dragan Čović nakon izbora neće napustiti dosadašnje strateške ciljeve.
Posebno je izdvojio državnu imovinu kao jedno od pitanja oko kojeg očekuje veliki politički sukob.
„Drugi test će biti pitanje državne imovine“, rekao je, uz poziv političkim partijama da u takvoj situaciji nastupe zajedno.
Takve tvrdnje predstavljaju Komšićevu političku procjenu budućeg ponašanja SNSD-a i HDZ-a, a ne već donesene odluke tih stranaka.
„Najviše se pitaju Dodik i Čović“
Komšić je ocijenio da su politički odnosi u zemlji došli do tačke u kojoj, prema njegovom mišljenju, najveću moć imaju Dodik i Čović.
„Rekao bih da se u BiH najviše pitaju Dodik i Čović“, kazao je.
Takva formulacija je politička procjena odnosa snaga.
Dodik je predsjednik SNSD-a i bivši predsjednik Republike Srpske, dok je Čović predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a. Ni jedan ni drugi trenutno nije član državnog Predsjedništva niti samostalno može donositi odluke institucija BiH.
Njihov stvarni politički utjecaj proizlazi iz izbornih rezultata stranaka, koalicionih odnosa i položaja kadrova SNSD-a i HDZ-a u institucijama.
Je li se međunarodna zajednica zaista povukla?
Komšić je ustvrdio da se nakon promjene američke administracije uloga međunarodnih aktera bitno smanjila.
„Jedno vrijeme su bili stranci, većinom Amerikanci. Nakon promjene administracije u Washingtonu, uloga stranaca je skrajnuta. Ostali smo sami sa sobom“, rekao je.
To može biti njegovo političko viđenje smanjenog međunarodnog intervencionizma, ali nije precizno reći da su međunarodne institucije nestale iz BiH.
OHR i dalje postoji. Louis J. Crishock preuzeo je dužnost vršioca dužnosti visokog predstavnika 1. jula 2026, uz potvrdu PIC-a da raspolaže kontinuitetom mandata i ovlaštenja.
Crishock je posljednjih mjeseci razgovarao s vlastima i opozicijom, učestvovao u aktivnostima EUFOR-a i sastao se s delegacijom američkog Kongresa.
Zato je preciznije reći da Komšić smatra kako je međunarodna zajednica manje interventna i politički manje dominantna nego u ranijim fazama postdejtonske BiH.
OHR nije „ušutio“
Komšić je rekao i da je „OHR ušutio“ te da PIC „ima-nema“.
Ni tu formulaciju nije moguće uzeti doslovno.
PIC je 30. juna imenovao Crishocka za vršioca dužnosti visokog predstavnika, a nakon što 14. jula nije postignut dogovor o stalnom nasljedniku Christiana Schmidta, potvrđeno je da Crishock nastavlja mandat.
OHR je također javno saopćio da će, ako neko pokuša osporavati ranije odluke visokih predstavnika ili Daytonski sporazum, vršilac dužnosti koristiti potrebne mjere u okviru mandata.
Komšićeva izjava zato opisuje njegovu frustraciju intenzitetom djelovanja OHR-a, a ne stvarno gašenje institucije.
„Ko je najjači, neka uzme najveći kolač“
Zanimljivo je da Komšić svoj prijedlog koncentracijske vlasti nije predstavio kao zahtjev da DF dominira budućom koalicijom.
Rekao je da ne želi relativizovati izborni rezultat i da bi najjača stranka trebala imati najveći dio odgovornosti.
„Ko je najjači, neka najveći kolač uzme“, poručio je.
Takva poruka može se tumačiti kao pokušaj otvaranja prostora za postizborni dogovor i sa strankama s kojima DF trenutno vodi veoma oštru predizbornu borbu.
Komšić očekuje jačanje SDA
Komšić je istovremeno procijenio da bi nakon posljednje četiri godine moglo doći do jačanja nacionalnih politika, posebno SDA.
Tvrdio je da su potezi bivšeg visokog predstavnika Christiana Schmidta i ranije američke politike, prema njegovom mišljenju, izazvali revolt dijela biračkog tijela i indirektno ojačali SDA.
To je predizborna procjena. Stvarni odnos snaga bit će poznat nakon izbora 4. oktobra.
DF svoju kampanju predstavlja kao borbu za građanski koncept
Komšić je ponovio da politika DF-a, prema njegovom tumačenju, nije usmjerena protiv Hrvata, Srba ili Bošnjaka.
„Naša politika nije uperena ni protiv koga. Mi smo bosanskohercegovački. Želimo da svi budemo isti“, rekao je.
DF time pokušava zadržati kampanju na konceptu građanske države, nasuprot modelima koji veći naglasak stavljaju na političko predstavljanje konstitutivnih naroda.
Upravo će predsjednička utrka između Kovačevića, Darijane Filipović i Lučića biti jedan od glavnih testova tih konkurentskih političkih koncepata.
„Bosna i Hercegovina će preživjeti i nas“
Komšić je intervju završio optimističnom porukom o opstanku države.
Kazao je da odbija vjerovati da su političke razlike među većinom stranaka toliko duboke da ne bi mogle biti prevaziđene kada su ugroženi ključni državni interesi.
Njegov prijedlog široke postizborne koalicije zato predstavlja možda i najvažniju novu političku poruku intervjua.
Međutim, njena realizacija bila bi veoma zahtjevna: stranke koje Komšić želi okupiti trenutno imaju različite stavove o ekonomiji, ustavnom uređenju, izbornoj reformi i odnosu prema HDZ-u i SNSD-u.
Za stvaranje takve vlasti zato neće biti dovoljno samo zajedničko protivljenje određenim politikama. Bit će potreban konkretan program, dogovor o institucijama i dovoljno zastupničkih ruku na državnom i federalnom nivou.
