Stranka za Bosnu i Hercegovinu održala je u Hadžićima centralni predizborni skup na kojem je predsjednik stranke i kandidat za člana Predsjedništva BiH Semir Efendić poručio da Bosna i Hercegovina, prema njegovoj ocjeni, nema dovoljno odgovorno političko rukovođenje te da je potrebno ponovo uspostaviti snažniju vezu između građana i njihovih predstavnika.
Pod sloganom „Pokrenimo Bosnu i Hercegovinu zajedno“, predstavljeni su kandidati za Skupštinu Kantona Sarajevo, Parlament Federacije BiH i Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.
„Ne smijemo se osjećati obezglavljeno“
Efendić je u govoru naglasio da politički predstavnici moraju imati osjećaj odgovornosti prema ljudima koje predstavljaju.
„Veoma je važno da mora postojati neko ko će imati vezu s narodom koji predstavlja. Ta veza u konačnici i osjećaj brige i odgovornosti za taj narod i za našu državu proizvodi ono što je nama potrebno, a to je da se ne osjećamo obezglavljeni“, rekao je.
Kao jedan od glavnih ciljeva SBiH naveo je vraćanje, kako je kazao, dostojanstva državnim institucijama i snažnijeg političkog položaja Bošnjaka.
Efendić kritikovao novi Zakon o graničnoj kontroli
Kao primjer onoga što smatra slabljenjem državnog autoriteta, Efendić je naveo novi Zakon o graničnoj kontroli BiH.
Kazao je da je ranijim propisima postojao pojas od 500 metara u kojem su mogla biti samo obilježja Bosne i Hercegovine, dok je novim zakonom ta udaljenost smanjena na 50 metara.
Ta formulacija, međutim, nije potpuno precizna.
Stari zakon razlikovao je granični pojas do 10 kilometara i zaštitno područje do 300 metara od granične linije. Novi Zakon o graničnoj kontroli, usvojen početkom 2025, propisuje da se administrativne, turističke i table dobrodošlice mogu postavljati na udaljenosti većoj od 50 metara od granične linije.
Dakle, politička kritika SBiH da je novim zakonom otvoren veći prostor za postavljanje entitetskih ili lokalnih tabli bliže granici ima osnov u izmijenjenom pravilu od 50 metara, ali brojka od 500 metara nije potvrđena ranijim zakonskim tekstom.
Zakon donesen kao dio evropskih obaveza
Novi Zakon o graničnoj kontroli usvojen je u januaru 2025. i objavljen u „Službenom glasniku BiH“ broj 7/25.
Njegovo usvajanje bilo je dio procesa usklađivanja sa pravilima Evropske unije o integriranom upravljanju granicom i Schengenskim graničnim kodeksom.
To, međutim, ne znači da pojedine njegove odredbe ne mogu biti predmet političke kritike.
SBiH i dio opozicionih zastupnika još tokom usvajanja zakona upozoravali su upravo na mogućnost da table poput „Dobrodošli u Republiku Srpsku“ budu postavljene već nakon prvih 50 metara od granične linije.
„Uvijek nađu nekoga od nas ko će glasati“
Efendić je zatim kritikovao bošnjačke političke predstavnike koji, prema njegovom mišljenju, podržavaju odluke štetne po državu.
„Ništa na štetu države na državnom nivou ne mogu napraviti ovi neprijatelji dok ne nađu nekog od nas ko će za to glasati. I svaki put, nažalost, nekog nađu“, rekao je.
Izraz „neprijatelji države“ predstavlja Efendićevu političku kvalifikaciju i odnosi se prvenstveno na politike SNSD-a i HDZ-a koje SBiH smatra štetnim za jačanje državnih institucija.
Takvu formulaciju nije opravdano prenositi kao pravnu ili institucionalno utvrđenu činjenicu.
Tvrdnja da Bošnjacima „pripada 50 posto“ zahtijeva kontekst
Efendić je posebno govorio o nacionalnoj zastupljenosti u državnim institucijama.
Ustvrdio je da bi proporcionalnost, s obzirom na broj Bošnjaka u stanovništvu, trebala značiti da taj narod ima približno polovinu političke snage u institucijama.
„Ako se držite proporcionalnosti u BiH, onda 50 posto Bošnjaka garantuje da nijedna institucija nije preuzeta“, rekao je.
Ovdje je potrebna važna pravna ograda.
Ustavni sistem BiH zaista poznaje princip proporcionalne zastupljenosti konstitutivnih naroda i Ostalih u javnim institucijama, ali se on ne svodi jednostavno na to da svaki narod ima procenat funkcija jednak svom udjelu prema posljednjem popisu stanovništva.
Kod dijela institucija i nivoa vlasti koriste se posebne ustavne formule, teritorijalni kriteriji, zakonski uslovi ili politički dogovori. U ranijim ustavnim aranžmanima proporcionalna zastupljenost bila je vezana i za popis iz 1991. dok se ne provede Aneks 7.
Zato tvrdnju o automatskom pravu Bošnjaka na 50 posto svih rukovodećih funkcija nije moguće predstaviti kao jednostavno ustavno pravilo.
Smajić: Od 19 imenovanja samo tri Bošnjaka
Generalni sekretar SBiH Džemal Smajić iznio je konkretnije podatke o imenovanjima koje je tokom ovog mandata izvršilo Vijeće ministara BiH.
Prema njegovim riječima, od 19 rukovodilaca imenovano je osam Srba, osam Hrvata i samo tri Bošnjaka.
Slične podatke ranije su iznosili i drugi državni parlamentarci. U inicijativi upućenoj Vijeću ministara navodi se upravo da su među 19 rukovodećih imenovanja bila tri Bošnjaka, osam Srba i osam Hrvata.
Dakle, osnovna brojka koju je Smajić iznio ima potporu u ranije objavljenim podacima o imenovanjima.
Helez ranije priznao problem disproporcije
Ministar odbrane Zukan Helez ranije je u odgovoru na poslaničko pitanje također dostavio podatke koji pokazuju izrazito malu zastupljenost Bošnjaka među dijelom rukovodilaca imenovanih u ovom mandatu.
U jednom ranijem pregledu navodilo se osam imenovanih Srba, šest Hrvata i tri Bošnjaka, što pokazuje da brojke zavise od datuma i kruga institucija koji se posmatra.
Zbog toga je preciznije navesti da postoje dokumentovani pokazatelji velike disproporcije u dijelu imenovanja, nego tvrditi da je jedna jedina zbirna brojka konačan presjek svih institucija države.
„Etničko čišćenje Bošnjaka“ je politička, ne pravna kvalifikacija
Smajić je situaciju opisao izrazom „etničko čišćenje Bošnjaka iz institucija BiH“.
To je izrazito snažna politička kvalifikacija i ne bi je trebalo prenositi kao činjenični opis.
Etničko čišćenje u međunarodnopravnom i historijskom kontekstu označava prisilno uklanjanje stanovništva s određenog područja i ne može se automatski izjednačiti sa neravnomjernom nacionalnom zastupljenošću u administrativnim imenovanjima.
Preciznije je govoriti o navodnoj diskriminaciji, disproporcionalnoj zastupljenosti ili političkom favorizovanju, ako za to postoje podaci.
Koliko Bošnjaka zaista radi u državnim institucijama?
Šira slika je složenija od broja direktora.
Podaci iz pojedinih državnih ministarstava pokazuju da nacionalna struktura zaposlenih nije svuda ista niti je moguće iz broja rukovodilaca zaključiti ukupan položaj jednog naroda.
Primjerice, u Ministarstvu vanjskih poslova BiH prema podacima za period 2023–2025. bilo je 231 Bošnjak, 153 Srbina, 95 Hrvata i osam zaposlenih iz reda Ostalih. U drugim ministarstvima odnosi su drugačiji.
Zato tvrdnja da su Bošnjaci „izbačeni iz institucija“ zahtijeva mnogo širu analizu: rukovodioce, sve zaposlene, državne službenike, budžete i konkretne zakonske kriterije.
SBiH kampanju gradi na pitanju institucionalne zastupljenosti
Poruke iz Hadžića pokazuju da će SBiH značajan dio završnice kampanje graditi upravo na temi kontrole i nacionalne strukture državnih institucija.
Efendić tvrdi da postojeći odnosi dovode do političke nemoći Bošnjaka, dok Smajić podatke o imenovanjima koristi kao dokaz te teze.
Njihova kritika ima činjeničnu osnovu kada ukazuju da je među određenim imenovanim rukovodiocima broj Bošnjaka bio znatno manji od broja Srba i Hrvata.
Međutim, iz toga se ne može automatski izvesti zaključak da Ustav nalaže Bošnjacima 50 posto svih rukovodećih mjesta niti da svako odstupanje predstavlja nezakonitu diskriminaciju.
Za takav zaključak trebalo bi analizirati propise koji se primjenjuju na svaku pojedinačnu instituciju.
Kandidatura Efendića kao centralna poruka SBiH
Smajić je na skupu upravo Efendićev izbor u Predsjedništvo predstavio kao ključni politički odgovor na stanje koje kritikuje.
Prema njegovom stavu, jača pozicija SBiH u Predsjedništvu i parlamentima omogućila bi stranci da utiče na buduća imenovanja i zaustavi odluke koje smatra štetnim za državu.
Efendić je poručio da SBiH zato traži podršku na svim nivoima vlasti — od Kantona Sarajevo do Parlamentarne skupštine BiH.
Razlika između stvarnog disbalansa i političke interpretacije
U slučaju imenovanja u državnim institucijama moguće je utvrditi konkretne brojke i analizirati nacionalnu strukturu.
Politički zaključak o tome zašto je do disbalansa došlo i ko je za njega odgovoran druga je stvar.
SBiH odgovornost pripisuje prvenstveno strankama aktuelne državne koalicije i bošnjačkim ministrima koji su glasali za određena imenovanja.
Za procjenu zakonitosti svakog od njih potrebno je, međutim, provjeriti proceduru, konkursne kriterije, posebne zakone i nacionalnu strukturu cijelog rukovodstva konkretne institucije.
Zato je najpreciznije reći da SBiH ukazuje na ozbiljnu disproporciju u dijelu državnih imenovanja, dok tvrdnje o „etničkom čišćenju“, automatskom pravu na 50 posto funkcija ili svjesnom rušenju države ostaju političke ocjene ove stranke.
