SNSD je na kandidatsku listu za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine uvrstio aktuelnog načelnika Vlasenice Miroslava Miću Kraljevića, kojem se pred Sudom BiH istovremeno vode dva odvojena krivična postupka.
U jednom predmetu Kraljević je optužen za zločine protiv čovječnosti počinjene nad bošnjačkim civilima na području Vlasenice 1992. i 1993. godine, dok mu se u drugom sudi zbog navodnog javnog veličanja Radovana Karadžića i Ratka Mladića, pravosnažno osuđenih za genocid i druge teške zločine.
Centralna izborna komisija BiH objavila je ovjerene kandidatske liste za Opće izbore 2026, što znači da je Kraljević prošao zakonom propisanu izbornu provjeru.
Optužen za progon bošnjačkog stanovništva Vlasenice
Sud BiH je još 19. februara 2018. djelimično potvrdio optužnicu protiv Maneta Đurića, Radenka Stanića, Miroslava Kraljevića i Gorana Garića.
Kraljević se tereti da je tokom 1992. i 1993. godine, kao komandir Specijalnog voda policije Stanice javne bezbjednosti Vlasenica, učestvovao u progonu bošnjačkog civilnog stanovništva.
Optužnica obuhvata navode o protivpravnim hapšenjima i zatočenjima, ubistvima, mučenju, seksualnom zlostavljanju, prisilnim nestancima i drugim nečovječnim djelima, uključujući događaje povezane s logorom Sušica.
Kraljević se 2018. izjasnio da nije kriv, a glavni pretres otvoren je 2. oktobra 2019. godine. Predmet je i dalje u toku i Sud BiH nije donio presudu.
Zbog toga sve navode iz optužnice treba predstavljati upravo kao optužbe Tužilaštva, a ne kao već dokazane Kraljevićeve zločine.
Drugo suđenje počelo u maju 2026.
Kraljević se ove godine našao pred Sudom BiH i u potpuno odvojenom predmetu.
Suđenje je počelo 13. maja 2026. godine, a Tužilaštvo ga tereti za krivično djelo izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti zbog izjave koju je dao 9. marta 2025. godine kao načelnik Vlasenice.
Prema optužnici, Kraljević je tada iskazao veliko poštovanje prema Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću, nazivajući ih „slavnim imenima koja treba pominjati“.
Tužilaštvo smatra da takva izjava predstavlja veličanje osoba pravosnažno osuđenih za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine. Kraljević je negirao krivicu.
Dakle, ni u ovom predmetu nema presude.
SNSD ga šalje u utrku za državni Parlament
Uprkos dva aktivna sudska postupka, Kraljević je kandidat SNSD-a za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.
Prema objavljenim informacijama, nalazi se na osmom mjestu SNSD-ove liste u izbornoj jedinici 3 iz Republike Srpske.
Sama pozicija na listi ne znači da nema mogućnost osvajanja mandata. U proporcionalnom sistemu rezultat zavisi od ukupnog broja glasova stranke, preferencijalnih glasova kandidata i konačne raspodjele direktnih i kompenzacijskih mandata.
Zato nije precizno unaprijed tvrditi da su njegove matematičke šanse „minimalne“.
Kako Kraljević uopće može biti kandidat?
Odgovor se nalazi u Izbornom zakonu BiH.
Christian Schmidt je u martu 2024. nametnuo izmjene kojima je uveden član 1.7b. On propisuje da se osoba koju je domaći ili međunarodni sud osudio za genocid, zločine protiv čovječnosti ili ratne zločine ne može kandidovati niti obavljati izbornu, imenovanu ili drugu javnu funkciju.
Kraljević trenutno nije pravosnažno osuđen ni u jednom od dva navedena predmeta.
Zato njegovu kandidaturu sama činjenica potvrđenih optužnica ne čini nezakonitom.
Schmidtova odluka nije zabranila kandidature svim optuženicima
Ovdje postoji zanimljiva razlika između obrazloženja izmjena i samog teksta zakona.
U obrazloženju odluke visoki predstavnik se pozvao i na preporuku specijalnog izvjestioca UN-a prema kojoj bi sistem provjere trebalo unaprijediti tako da javne institucije ne dopuštaju kandidature ni osobama optuženim za ratne zločine.
Ali konačna zakonska odredba nije otišla toliko daleko.
Član 1.7b zabranjuje kandidaturu osobama koje su osuđene, ne svim optuženima.
To je razlog zbog kojeg Kraljević, dok god nema odgovarajuću osuđujuću presudu koja potpada pod tu odredbu, može proći provjeru CIK-a.
Ranije priznao učešće u otmici odbornika
Kraljević iza sebe ima i odvojen, mnogo stariji krivični predmet koji nema veze s ratnim zločinima.
Prema tadašnjim izvještajima, priznao je učešće u otmici odbornika Laze Vidakovića iz Osmaka 2010. godine, zaključio sporazum o priznanju krivice s tužilaštvom i izrečena mu je novčana kazna od 4.000 KM.
Predmet je bio povezan s lokalnim političkim odnosima u Osmacima, a prema optužbama Vidaković je odveden u Srbiju u vrijeme političkog sukoba oko većine u općinskoj skupštini.
Zbog toga je precizno reći da je Kraljević ranije priznao krivicu u predmetu otmice, ali taj raniji predmet nije pravna prepreka njegovoj današnjoj kandidaturi po članu 1.7b Izbornog zakona, koji se odnosi na genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine.
Suđenje za ratne zločine traje gotovo sedam godina
Posebno pitanje otvara dužina prvog postupka.
Optužnica je potvrđena početkom 2018, a glavni pretres otvoren u oktobru 2019. godine. Sedam godina kasnije postupak još nije završen.
To ne znači da je Kraljević kriv niti da bi sud zbog izbora morao ubrzavati postupak nauštrb prava odbrane.
Ali dugotrajnost predmeta ratnih zločina ima očigledne društvene posljedice: osoba optužena za neka od najtežih krivičnih djela može tokom dugog procesa nastaviti obavljati izabrane funkcije i ponovo se kandidovati.
To je sistemsko pitanje efikasnosti pravosuđa, a ne dokaz krivice konkretnog optuženog.
Presumpcija nevinosti mora važiti i u izbornoj kampanji
Kandidatura osobe protiv koje se vode ovako ozbiljni postupci legitimno je pitanje političke odgovornosti SNSD-a.
Birači imaju pravo znati da kandidat istovremeno sjedi na optuženičkoj klupi u dva postupka pred Sudom BiH.
Ali izrazi poput „dokazani ratni zločinac“, „dokazani zločinac“ ili predstavljanje navoda svjedoka kao konačno utvrđenih činjenica bili bi netačni dok ne postoji osuđujuća presuda.
Kraljević je trenutno optuženi, a ne osuđeni, u oba državna predmeta.
Kandidatura otvara šire pitanje političkih kriterija
Zakon postavlja minimalni pravni standard — pravosnažno osuđena osoba za genocid, zločine protiv čovječnosti ili ratne zločine ne može biti kandidat.
Političke stranke, međutim, same odlučuju hoće li postaviti strožije kriterije prilikom sastavljanja svojih lista.
SNSD je u ovom slučaju odlučio kandidovati čovjeka kojem se sudi za zločine protiv čovječnosti i u drugom predmetu zbog navodnog veličanja Karadžića i Mladića.
To nije nezakonito prema trenutno važećem Izbornom zakonu, ali jeste legitimna tema političke odgovornosti, odnosa prema žrtvama i standarda koje stranke postavljaju osobama koje kandiduju za najviši zakonodavni organ države.
Konačnu odluku o Kraljevićevoj krivičnoj odgovornosti mogu donijeti samo sudovi. O njegovoj političkoj podobnosti 4. oktobra odlučuju birači.
