Demokratska fronta održala je u Visokom centralni predizborni skup za Zeničko-dobojski kanton, s kojeg su predsjednik stranke Željko Komšić i kandidat za člana Predsjedništva BiH Slaven Kovačević pozvali na snažnije političko okupljanje stranaka koje sebe predstavljaju kao probosanske.
U centru poruka bili su odnosi s HDZ-om BiH i SNSD-om, buduća struktura Predsjedništva BiH, uloga međunarodne zajednice i mogućnost da se nakon izbora ponovo otvori pitanje pomilovanja Milorada Dodika.
Kovačević upozorio na mogući omjer 2:1 u Predsjedništvu
Slaven Kovačević je tokom kampanje više puta tvrdio da bi povratak kandidata HDZ-a u Predsjedništvo BiH, uz člana bliskog SNSD-u, mogao stvoriti odnos glasova 2:1 koji bi bio nepovoljan za politike koje DF zagovara.
Još u februaru je otvoreno tvrdio da bi takav odnos mogao biti iskorišten za pomilovanje Milorada Dodika.
To je politička procjena i upozorenje DF-a, a ne potvrđen plan HDZ-a i SNSD-a.
Nema javno predstavljenog dokumenta, sporazuma ili izjave kojom bi HDZ najavio da će glasati za Dodikovo pomilovanje.
Može li Predsjedništvo uopće pomilovati Dodika?
Predsjedništvo BiH zaista odlučuje o molbama za pomilovanje osuđenih osoba u predmetima iz državne nadležnosti. Službene evidencije Predsjedništva pokazuju da ono redovno razmatra i prihvata ili odbija takve molbe.
Zato Kovačevićeva tvrdnja nije pravno nemoguća u samoj osnovi.
Međutim, treba razlikovati nekoliko stvari.
Dodik je pravosnažno osuđen, njegov mandat predsjednika Republike Srpske je prestao, a potvrđena mu je šestogodišnja zabrana političkog djelovanja.
Čak i kada bi u budućnosti došlo do pomilovanja, njegov pravni učinak zavisio bi od sadržaja odluke i od toga koje posljedice osude ona obuhvata. Pomilovanje ne znači automatski vraćanje mandata koji je već prestao niti retroaktivno vraćanje na funkciju predsjednika RS-a.
Kovačević napao i Filipovićkin plan za ured u Mostaru
Kandidat DF-a osvrnuo se i na najavu HDZ-ove kandidatkinje Darijane Filipović da bi, ako bude izabrana, ponovo otvorila ured hrvatskog člana Predsjedništva BiH u Mostaru.
Filipović je takvu namjeru javno potvrdila, zajedno s planom promjena u diplomatsko-konzularnoj mreži.
Kovačević taj potez predstavlja kao pokušaj dodatnog etničkog označavanja institucije Predsjedništva.
Ipak, samo postojanje dodatnog ureda u Mostaru ne bi mijenjalo ustavni status Predsjedništva niti njegovo sjedište u Sarajevu. Takav ured postojao je i tokom mandata Dragana Čovića.
Zato je riječ prije svega o političkom i simboličkom sporu oko toga kako član Predsjedništva treba predstavljati svoju funkciju.
Filipović otvoreno kaže da se obraća hrvatskom biračkom tijelu
Filipović je u nedavnom intervjuu otišla i korak dalje, poručivši da se ona i Kovačević „ne obraćaju istom biračkom tijelu“ te da se ona obraća hrvatskom narodu u Bosni i Hercegovini.
To dodatno pokazuje razliku između dva politička koncepta.
HDZ insistira na legitimnom predstavljanju konstitutivnih naroda, dok DF svoj pristup gradi na građanskoj državi i protivljenju dodatnom etničkom zatvaranju državnih institucija.
Upravo će izbor hrvatskog člana Predsjedništva biti jedno od glavnih mjesta tog političkog sukoba 4. oktobra.
Komšić: „Nema više ambasada i OHR-a na čija se vrata može kucati“
Predsjednik DF-a Željko Komšić poručio je da se međunarodne okolnosti mijenjaju i da političke snage koje zagovaraju jaču Bosnu i Hercegovinu više ne mogu računati na međunarodnu intervenciju na isti način kao ranije.
„Nema više ambasada, nema OHR-a na čija se vrata može kucati. Svijet se promijenio“, poručio je na skupu.
To je politička procjena, ne doslovna tvrdnja.
OHR i strane ambasade i dalje postoje i aktivne su u BiH. Međutim, Komšićeva poruka odnosi se na njegovu procjenu da domaći politički akteri ubuduće moraju više zavisiti od vlastitog izbornog rezultata i institucionalne snage.
Poziv na ujedinjenje „probosanskih snaga“
Komšić je pozvao stranke koje definiše kao probosanske da se manje međusobno sukobljavaju, a više fokusiraju na politike HDZ-a i SNSD-a.
Prema njegovim riječima, izborni rezultat DF-a važan je kako bi što više njihovih zastupnika bilo prisutno u državnom, federalnom i kantonalnim parlamentima.
Takav poziv praktično predstavlja pokušaj političke konsolidacije biračkog prostora na kojem se DF nadmeće i sa SDA, SDP-om, NiP-om i drugim strankama.
„Državne institucije ne mogu biti plijen etničkih politika“
Jedna od centralnih Kovačevićevih poruka bila je da državne institucije ne trebaju biti podijeljene kao stranačke ili nacionalne kvote.
DF već duže osporava političku praksu prema kojoj se ambasadorska mjesta, funkcije i druge pozicije neformalno dijele između predstavnika konstitutivnih naroda.
S druge strane, takva politička raspodjela postoji u praksi upravo zato što se u institucijama BiH vodi računa o nacionalnoj zastupljenosti.
Zato se spor ne vodi samo oko zakona, nego i oko modela države: HDZ insistira na institucionalnoj zaštiti konstitutivnosti, dok DF zagovara jaču građansku komponentu.
Kovačević je zvanični kandidat DF-a
Slaven Kovačević je potvrđen kao kandidat DF-a za člana Predsjedništva BiH na izborima 2026. godine, a DF na izborima nastupa u koaliciji „Željko Komšić – Za građansku državu – DF/GS“.
Skup u Visokom bio je zvanično najavljen kao otvaranje kampanje DF-a za Zeničko-dobojski kanton.
Pored Komšića i Kovačevića, među govornicima su bili i Vlatko Glavaš te Bajro Fejzić, koji predvodi listu DF-a za Federalni parlament na području ZDK.
Centralni sukob DF-a: HDZ i SNSD kao politički blok
Poruke iz Visokog pokazuju da će DF završnicu kampanje u velikoj mjeri graditi na tezi da savez ili politička saradnja HDZ-a i SNSD-a može imati ključnu ulogu u državnim institucijama nakon izbora.
Kovačević priču o mogućem Dodikovom pomilovanju koristi kao ilustraciju šta bi, prema DF-u, značio odnos dva prema jedan unutar Predsjedništva.
Ali granica između upozorenja i činjenice mora ostati jasna: Predsjedništvo pravno može odlučivati o pomilovanju, ali nema dokaza da HDZ i SNSD imaju dogovor da Dodika zaista pomiluju.
Isto vrijedi i za ured u Mostaru — Filipović ga jeste najavila, ali njegovo otvaranje samo po sebi ne predstavlja podjelu Predsjedništva niti premještanje državne institucije iz Sarajeva.
Izbori će odlučiti koliko DF može provesti svoju viziju
Komšićeva poruka da se „svijet promijenio“ zapravo sažima širu strategiju DF-a.
Stranka želi uvjeriti birače da zaštita modela države koji ona zagovara više ne može prvenstveno zavisiti od OHR-a, ambasada ili drugih međunarodnih centara moći, nego od broja osvojenih mandata i kontrole domaćih institucija.
Zbog toga je za DF posebno važan rezultat Slavena Kovačevića u utrci za Predsjedništvo, ali i broj mandata koje stranka može osvojiti u parlamentima.
Predstojeći izbori tako neće riješiti samo pitanje pojedinačnih funkcija nego će pokazati i koji će od dva konkurentska koncepta — snažnije građanske države ili izraženijeg modela legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda — imati veću političku snagu u naredne četiri godine.
