Hrvatski ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman ponovo je tokom boravka u Bosni i Hercegovini otvorio pitanje načina izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH, poručivši iz Jajca da očekuje da predstojeći izbori isprave ono što Zagreb i HDZ BiH godinama opisuju kao političku nepravdu prema Hrvatima.
Grlić Radman je u Jajce stigao kao izaslanik hrvatskog premijera Andreja Plenkovića na obilježavanje 31. godišnjice oslobođenja grada u operaciji „Maestral ‘95“.
„Očekujemo da se nepravda ispravi“
Govoreći o političkom položaju Hrvata u BiH, Grlić Radman kazao je da je Dejtonski mirovni sporazum trebao osigurati ravnopravnost tri konstitutivna naroda, ali da je, prema njegovom stavu, u praksi došlo do odstupanja od tog principa.
„Očekujemo da će ta nepravda, koja se događala u praksi, biti ispravljena. Nadamo se da će to biti upravo na ovim predstojećim izborima“, rekao je.
Pod „nepravdom“ hrvatski zvaničnici i HDZ BiH prvenstveno podrazumijevaju mogućnost da hrvatski član Predsjedništva bude izabran većinom glasova birača u Federaciji koji nisu Hrvati.
To je dugogodišnji politički stav Zagreba i HDZ-a BiH, a ne pravosnažno utvrđena činjenica da je aktuelni izborni sistem nezakonit.
Sadašnji način izbora upravo je dio Dejtonskog ustava
Ovdje postoji važna pravna činjenica koju politička rasprava često zanemaruje.
Član V Ustava Bosne i Hercegovine, koji predstavlja Aneks 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma, propisuje da se Predsjedništvo sastoji od jednog Bošnjaka i jednog Hrvata koji se neposredno biraju s teritorije Federacije BiH te jednog Srbina koji se bira s teritorije Republike Srpske.
Ustav ne propisuje da hrvatskog člana Predsjedništva biraju isključivo birači hrvatske nacionalnosti.
Zato je sadašnji princip teritorijalnog, a ne etnički zatvorenog biračkog tijela za hrvatskog i bošnjačkog člana Predsjedništva sastavni dio izvornog dejtonskog ustavnog rješenja.
To ipak ne znači da izborni sistem ne može biti promijenjen
Činjenica da je sadašnji model utvrđen Daytonom ne znači da je nepromjenjiv.
Ustav BiH može se mijenjati kroz propisanu ustavnu proceduru, a upravo bi ozbiljnija promjena načina izbora Predsjedništva vjerovatno zahtijevala i ustavne izmjene, ne samo izmjenu Izbornog zakona.
Uz to, postojeći sistem već godinama trpi kritike i zbog druge vrste diskriminacije: građani koji se ne izjašnjavaju kao Bošnjaci, Hrvati ili Srbi, kao i pripadnici konstitutivnih naroda koji žive u „pogrešnom“ entitetu, nemaju jednako pravo kandidature za Predsjedništvo.
Zato svaka buduća reforma mora istovremeno rješavati pitanje političkog predstavljanja konstitutivnih naroda i obaveze BiH prema evropskim standardima nediskriminacije.
Podrška Darijani Filipović
Grlić Radman je u Jajcu otvoreno podržao i kandidatkinju HDZ-a BiH za hrvatsku članicu Predsjedništva Darijanu Filipović.
Kazao je da Hrvatska želi na odgovornim funkcijama vidjeti „politički odgovorne osobe zrele osobnosti, s iskustvom, znanjem i kontinuitetom“ te izrazio nadu u njen izborni uspjeh.
Istovremeno je pozvao Hrvate u BiH da u što većem broju izađu na izbore.
Takva poruka očigledno predstavlja političku podršku kandidatkinji jedne stranke u izborima druge države.
Je li to „miješanje u unutrašnje poslove“?
Politički protivnici HDZ-a i dio javnosti takve nastupe hrvatskih zvaničnika često opisuju kao direktno miješanje Zagreba u unutrašnje odnose Bosne i Hercegovine.
To je legitimna politička ocjena, ali je treba tako i predstaviti.
Samo javno iznošenje stava o izbornom sistemu susjedne države ili podrška određenom kandidatu nisu sami po sebi dokaz međunarodnopravno nedopuštenog miješanja.
Mnogo ozbiljnije pitanje bilo bi korištenje državne moći, finansijskog pritiska ili drugih instrumenata radi prisilnog utjecaja na unutrašnje odluke BiH.
U ovom slučaju riječ je prije svega o vrlo otvorenom političkom angažmanu hrvatskog ministra u izbornoj i ustavnoj debati BiH.
Zagreb već dugo insistira na „legitimnom predstavljanju“
Grlić Radmanova izjava nije nova niti izolovana.
Zvanični Zagreb posljednjih godina kontinuirano zagovara promjene Izbornog zakona BiH koje bi, prema hrvatskom tumačenju, onemogućile da brojniji birački korpus presudno utiče na izbor hrvatskog člana Predsjedništva.
Hrvatska takav zahtjev predstavlja kao pitanje ravnopravnosti Hrvata.
Protivnici tog koncepta upozoravaju da se „legitimno predstavljanje“ ne smije pretvoriti u sistem u kojem bi pravo glasa bilo faktički vezano za etničku pripadnost ili teritorijalnu podjelu birača.
Zbog toga ovo nije samo spor HDZ-a i njegovih protivnika, nego šira ustavnopravna rasprava o tome treba li BiH ostati na sadašnjem modelu ili uspostaviti novi način izbora kolektivnog šefa države.
Grlić Radman u BiH nastupio kao izaslanik Plenkovića
Dodatnu političku težinu njegovoj izjavi daje činjenica da u Jajcu nije bio samo kao stranački gost, nego kao izaslanik premijera Republike Hrvatske Andreja Plenkovića.
Hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova zvanično je najavilo njegovo učešće na obilježavanju godišnjice oslobođenja Jajca upravo u tom svojstvu.
Zbog toga njegove poruke imaju karakter zvanične hrvatske politike, a ne samo ličnog mišljenja ministra.
Dayton istovremeno daje argument i Zagrebu i njegovim kritičarima
U ovom sporu postoji određeni paradoks.
Zagreb se poziva na dejtonski princip ravnopravnosti konstitutivnih naroda.
Njegovi kritičari, s druge strane, pozivaju se na isti dokument kako bi podsjetili da Dayton nije propisao da hrvatskog člana Predsjedništva moraju birati isključivo Hrvati.
Obje strane zato selektivno naglašavaju različite dijelove istog ustavnog aranžmana.
Tačan pravni opis je jednostavniji: Ustav danas propisuje jednog Hrvata i jednog Bošnjaka izabranih s teritorije Federacije, bez etničkog ograničavanja biračkog tijela. Promjena tog modela moguća je samo kroz institucije Bosne i Hercegovine i odgovarajuću ustavnu i zakonsku proceduru.
Izbori neće sami promijeniti pravila
Grlić Radman je izrazio nadu da će „nepravda“ biti ispravljena upravo na predstojećim izborima.
Međutim, izbori 4. oktobra održavaju se prema važećem ustavnom i izbornom okviru.
To znači da sami izbori neće promijeniti način glasanja za članove Predsjedništva.
Ono što se može promijeniti jeste ishod: HDZ računa na veću mobilizaciju hrvatskih birača i pobjedu Darijane Filipović unutar postojećih pravila.
Za stvarnu reformu sistema nakon izbora i dalje bi bio potreban politički dogovor unutar BiH.
