Kantonalno tužilaštvo Tuzlanskog kantona podiglo je optužnicu protiv sedam osoba zbog požara u Domu penzionera Tuzla 4. novembra 2025. godine, u kojem je smrtno stradalo 15 korisnika, dok je više od 30 osoba povrijeđeno.
Među optuženima je bivši direktor Doma penzionera Mirsad Bakalović, kojeg Tužilaštvo, osim za teško krivično djelo protiv opće sigurnosti ljudi i imovine, tereti i za produženo krivično djelo zloupotrebe položaja i ovlaštenja.
Optužnica je dostavljena Kantonalnom sudu Tuzla na potvrđivanje, što znači da krivica nijednog od optuženih još nije utvrđena.
Ko je sve optužen?
Pored Bakalovića, optužnica obuhvata Zinaidu Razić Halilović, koja je bila šefica jedne od službi u Domu, obavljala poslove organizacije rada i raspoređivanja zaposlenika te bila članica Upravnog odbora.
Optužen je i Mustafa Azabagić, koji je obavljao poslove referenta protivpožarne zaštite i zaštite na radu.
Tužilaštvo tereti i tri odgovorne osobe iz firme „Inproz“ Tuzla — Nedima Džambića, Mirsada Zukančića i Jasmina Softića — koji su učestvovali u izradi Procjene ugroženosti od požara za Dom penzionera iz 2021. godine.
Sedmi optuženi je Ibrahim Sarajlić, inspektor za zaštitu od požara u Kantonalnoj upravi civilne zaštite Tuzlanskog kantona.
Tužilaštvo: Znali su da je Dom objekt najvišeg rizika
Prema navodima optužnice, svih sedam osoba je u periodu od aprila 2021. do dana požara propustilo da, u okviru svojih ovlaštenja, osigura, predloži ili naloži zakonom propisane mjere protivpožarne zaštite i sigurnosti korisnika.
Tužilaštvo tvrdi da su optuženi znali da je Dom penzionera svrstan u prvu kategoriju rizika od požara i da u njemu boravi posebno ranjiva populacija.
U objektu je bilo oko 180 korisnika, od kojih je čak 110 bilo teško bolesno, nepokretno ili su bile osobe s invaliditetom.
Nije bilo stalnog nadzora nad nepokretnim korisnicima
Jedan od najtežih dijelova optužnice odnosi se na organizaciju brige o osobama koje se nisu mogle samostalno evakuisati.
Tužilaštvo tvrdi da nije bio uspostavljen stalni nadzor nad nepokretnim i teško pokretnim korisnicima niti je njihov raspored u objektu bio adekvatno usklađen s njihovim zdravstvenim stanjem i mogućnošću kretanja.
Ako sud potvrdi i kasnije dokaže ove navode, upravo bi taj propust mogao biti jedan od ključnih elemenata odgovornosti za razmjere tragedije.
Optužnica navodi niz nedostataka protivpožarnog sistema
Prema Tužilaštvu, nisu bile provedene ni druge obavezne sigurnosne mjere.
Navodi se da su propusti onemogućili ili otežali:
- pravovremeno uočavanje i lokalizovanje požara,
- ranu dojavu požara i ugljen-monoksida,
- brzo odimljavanje objekta,
- stalni nadzor nad sistemom za dojavu požara,
- pravovremenu evakuaciju korisnika,
- stručno postupanje recepcionera,
- kontinuirano provođenje zaštite od požara,
- ažuriranje procjene ugroženosti.
Tužilaštvo tvrdi da upravo kombinacija tih propusta predstavlja osnov optužbe za teško krivično djelo protiv opće sigurnosti ljudi i imovine.
Požar izbio u sobi jednog korisnika
Prema optužnici, požar je 4. novembra 2025. izbio u sobi jednog od korisnika, nakon čega se brzo proširio.
Tužilaštvo navodi da su mnogi korisnici zbog bolesti, nepokretnosti i invaliditeta bili praktično nesposobni da se samostalno zaštite ili napuste objekat.
Ukupno je, prema zvaničnoj optužnici, smrtno stradalo 15 korisnika Doma penzionera, dok je povrijeđeno više od 30 osoba.
To je važna korekcija u odnosu na pojedine medijske izvještaje koji navode 17 žrtava.
Obdukcije povezale svih 15 smrti s požarom
Tužilaštvo posebno ističe da nalazi obdukcija potvrđuju direktnu uzročno-posljedičnu vezu između požara i smrti svih 15 korisnika.
Kao uzrok se navodi gušenje ugljen-monoksidom ili druge komplikacije nastale kao posljedica požara.
Time Tužilaštvo pokušava dokazati ne samo da su postojali sigurnosni propusti nego i da su oni imali direktne posljedice po živote korisnika.
Oko 1.000 dokaza i više stručnih vještačenja
Optužnica je potkrijepljena veoma obimnom dokumentacijom.
Tužilaštvo navodi oko 1.000 materijalnih dokaza i dokumenata, kao i više stručnih vještačenja.
U predmet su uključeni stručnjaci za protivpožarnu zaštitu, zaštitu na radu, arhitekturu, građevinarstvo, elektrotehniku i sudsku medicinu.
To pokazuje da će eventualno suđenje u velikoj mjeri zavisiti od tehničkih nalaza o tome šta je u objektu trebalo biti urađeno, šta je stvarno postojalo i ko je imao zakonsku obavezu da reaguje.
Za Bakalovića i optužba za zloupotrebu položaja
Bivšem direktoru Mirsadu Bakaloviću Tužilaštvo dodatno stavlja na teret produženo krivično djelo zloupotrebe položaja i ovlaštenja.
Više detalja o tom dijelu optužnice bit će dostupno nakon što Kantonalni sud Tuzla odluči hoće li optužnicu potvrditi, jer je Tužilaštvo najavilo da će tada objaviti njen detaljniji dispozitiv.
Zbog toga nije opravdano unaprijed iznositi detaljnije tvrdnje o navodnoj zloupotrebi koje još nisu javno navedene u službenom saopćenju.
Tužilaštvo traži desetogodišnju zabranu obavljanja funkcija
Tužilaštvo je predložilo da, u slučaju osuđujućih presuda, svim optuženima bude izrečena sigurnosna mjera zabrane obavljanja odgovarajućih funkcija, položaja ili aktivnosti u trajanju od deset godina.
Ni ta mjera zasad nije izrečena — riječ je o zahtjevu Tužilaštva o kojem bi, u slučaju osuđujuće presude, odlučivao sud.
Fotografije loših uslova nisu isto što i dokaz krivične odgovornosti
Nakon požara u javnosti su objavljivane fotografije dotrajalih i zapuštenih dijelova Doma, a porodice pojedinih korisnika govorile su o nedostatku osoblja i lošim životnim uslovima.
Takvi navodi jesu važni za širu sliku rada ustanove, ali ih treba razlikovati od onoga što Tužilaštvo mora dokazati u krivičnom postupku.
Za krivičnu odgovornost bit će ključno dokazati konkretne obaveze svakog optuženog, njihove eventualne propuste i vezu tih propusta sa smrću i povredama korisnika.
Optužnica još nije potvrđena
Najvažniji naredni korak sada je odluka Kantonalnog suda Tuzla.
Sud treba pregledati optužnicu i odlučiti postoji li dovoljno osnova da bude potvrđena i da predmet pređe u fazu suđenja.
Tužilaštvo je i samo u službenom saopćenju posebno podsjetilo na presumpciju nevinosti: svih sedam optuženih smatraju se nevinim dok njihova krivica eventualno ne bude utvrđena pravosnažnom presudom.
Tragedija koja je otvorila pitanje odgovornosti sistema
Požar u Domu penzionera Tuzla nije samo pojedinačna krivična priča.
Optužnica otvara šire pitanje kako je objekat prve kategorije požarnog rizika, sa 110 teško bolesnih, nepokretnih ili osoba s invaliditetom, mogao godinama funkcionisati bez sistema zaštite koji Tužilaštvo sada smatra neophodnim.
Ako sud potvrdi optužnicu, upravo će odgovor na to pitanje biti u centru jednog od najznačajnijih krivičnih procesa pokrenutih nakon tragedije u kojoj je život izgubilo 15 starijih osoba.
