Narod i Pravda održao je u Podlugovima, na području općine Ilijaš, prvi predizborni skup u Kantonu Sarajevo, na kojem su predstavljeni kandidati stranke s ovog područja.
Prisutnima se obratio predsjednik NiP-a i kandidat za Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković, koji je dio govora posvetio rezultatima stranke u Kantonu Sarajevo, a dio aktuelnoj diplomatskoj krizi sa Srbijom.
Konaković: „Počeli smo od registara“
Konaković je kao jedan od početnih poteza politike NiP-a naveo uvođenje registara imovine izabranih funkcionera i registara dodjele javnog novca.
Posebno je pred publikom u Ilijašu spomenuo registar poljoprivrednih poticaja, tvrdeći da su na području Nišića ranije postojala „fantomska polja heljde“.
Registar poticaja Ministarstva privrede Kantona Sarajevo zaista postoji i javno objavljuje podatke za različite vrste poljoprivredne proizvodnje, uključujući i zasijane površine heljdom.
Međutim, konkretna tvrdnja o „fantomskim poljima heljde“ u Nišićima u ovom obliku ostaje Konakovićeva politička tvrdnja, jer nisam pronašao javno dostupnu pravosnažnu odluku ili revizorski nalaz koji bi potvrdio upravo tu formulaciju.
„Registri su omogućili tramvaje i škole“
Konaković je zatim povezao mjere transparentnosti s kasnijim investicijama Kantona Sarajevo.
Kazao je da su upravo takve promjene „omogućile novu prugu, nove tramvaje, nove škole i naknade porodiljama“, naglašavajući da su najveći teret tih reformi, prema njegovom stavu, iznijeli kadrovi Naroda i Pravde.
To treba tretirati kao političku ocjenu.
Transparentniji registri mogu smanjivati prostor za zloupotrebe javnog novca, ali nije moguće iz dostupnih podataka izvesti direktan zaključak da je baš njihovo uvođenje finansijski omogućilo pojedinačne infrastrukturne ili socijalne projekte.
Diplomatska kriza sa Srbijom ušla i u kampanju
Konaković je znatan dio govora posvetio posljednjim potezima Ministarstva vanjskih poslova BiH prema Srbiji.
Potvrdio je da su vojni ataše Srbije Milan Dulanović i savjetnik predstavnika BIA-e Danko Maksimović proglašeni nepoželjnim osobama. Dulanović je BiH napustio 11. septembra, dok je Maksimović zemlju napustio ranije, ali mu je diplomatski status formalno okončan nakon odluke MVP-a.
Konaković je odluku obrazložio reakcijom na tretman Ratka Mladića nakon njegove smrti i sahrane u Beogradu, gdje su bili prisutni državni zvaničnici i vojni elementi ceremonije.
Troje zaposlenika Ambasade BiH pozvano na konsultacije
Konaković je na skupu kazao i da su tri člana bh. diplomatske misije u Beogradu pozvana nazad u Sarajevo.
Preciznije, Ministarstvo vanjskih poslova izdalo je nalog za povratak troje zaposlenika Ambasade BiH u Beogradu radi konsultacija. Njihov povratak u Sarajevo očekuje se do 16. septembra, a nije određeno koliko će konsultacije trajati.
To nije isto što i trajni opoziv diplomata ili zatvaranje ambasade.
Konaković je ranije najavljivao znatno šire smanjenje osoblja u Beogradu, dok je konkretna mjera zasad obuhvatila tri zaposlenika.
„Predugo se popuštalo“
Predsjednik NiP-a odluke prema Srbiji predstavio je kao prekid ranije politike kompromisa.
Kazao je da se „predugo popuštalo“ i da je, prema njegovom mišljenju, došlo vrijeme za mnogo odlučniji odgovor prema politikama koje smatra neprijateljskim prema Bosni i Hercegovini.
„Sada smo u ofanzivi“, poručio je.
To je politička karakterizacija pravca koji pokušava predstaviti biračima kao snažniju vanjsku politiku Bosne i Hercegovine.
Spomenuo Vučića, Miloševića i Jevrejsko groblje
Konaković je u govoru očigledno aludirao na predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, spominjući njegovu političku prošlost uz Slobodana Miloševića i ratne godine u Sarajevu.
Historijski je potvrđeno da je Vučić kao funkcioner Srpske radikalne stranke 2006. bio dio delegacije koja je došla odati počast Miloševiću nakon njegove smrti.
Također postoje raniji Vučićevi iskazi i dokumentovani izvještaji da je tokom rata boravio na položajima kod Jevrejskog groblja u Sarajevu. Njegova tačna uloga tamo predmet je višegodišnjih političkih i medijskih polemika; nema pravosnažne sudske odluke da je počinio ratni zločin ili pucao na civile.
Zato formulacije koje idu dalje od potvrđenog boravka i političkog angažmana zahtijevaju oprez.
Rezoluciju o Srebrenici predstavio kao dokaz „ofanzive“
Konaković je kao primjer uspješnije međunarodne politike spomenuo i usvajanje Rezolucije Generalne skupštine UN-a o genocidu u Srebrenici.
Generalna skupština UN-a je 23. maja 2024. usvojila Rezoluciju 78/282 sa 84 glasa za, 19 protiv i 68 suzdržanih. Njome je 11. juli proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici, a osuđeni su negiranje genocida i veličanje osoba pravosnažno osuđenih za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid.
BiH je bila među državama koje su podržale rezoluciju, ali ona nije bila rezultat djelovanja samo jedne stranke ili jednog ministra. Proces je uključivao diplomatske aktivnosti više država, institucija i partnera.
NiP kampanju gradi na transparentnosti i „čvršćoj“ vanjskoj politici
Skup u Podlugovima pokazao je dvije glavne linije poruke koju NiP želi isticati u kampanji.
Na unutrašnjem planu stranka naglašava registre, kontrolu javnog novca, socijalne mjere i infrastrukturne projekte u Kantonu Sarajevo.
Na vanjskopolitičkom planu Konaković pokušava diplomatske mjere prema Srbiji predstaviti kao dokaz da BiH više ne mora odgovarati politikom popuštanja.
Obje tvrdnje, međutim, traže precizan kontekst: registri i veća transparentnost jesu konkretne mjere, ali nisu sami po sebi dokaz da su omogućili sve kasnije investicije; isto tako, protjerivanje diplomata i pozivanje osoblja na konsultacije predstavljaju ozbiljne diplomatske poteze, ali ne znače prekid odnosa sa Srbijom.
