Kandidatkinja HDZ-a BiH za hrvatsku članicu Predsjedništva Bosne i Hercegovine Darijana Filipović najavila je da bi, u slučaju izborne pobjede 4. oktobra, ponovo otvorila ured člana Predsjedništva BiH u Mostaru i pokrenula promjene u diplomatsko-konzularnoj mreži.
Filipović je u intervjuu za RTV Herceg-Bosne poručila da smatra kako ured hrvatskog člana Predsjedništva „pripada“ Mostaru te da bi njegovo vraćanje bilo među njenim prvim potezima. Istovremeno je najavila da želi „vratiti ravnotežu“ u mreži ambasadora i drugih diplomatskih predstavnika.
HDZ je Filipović izabrao kao svoju kandidatkinju
Darijana Filipović je dopredsjednica HDZ-a BiH i zastupnica u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
HDZ BiH ju je u aprilu jednoglasno izabrao za kandidatkinju za hrvatsku članicu Predsjedništva BiH, a stranka je u julu predala kandidatske liste za Opće izbore 2026. godine.
U kampanji Filipović pitanje izbora hrvatskog člana Predsjedništva predstavlja kao jedno od centralnih pitanja političke ravnopravnosti Hrvata u BiH.
„Ured treba vratiti u Mostar“
Filipović je u intervjuu bila vrlo konkretna kada je govorila o Mostaru.
Najavila je da bi, nakon preuzimanja mandata, ponovo otvorila ured hrvatskog člana Predsjedništva u tom gradu.
Takav ured već je postojao tokom mandata Dragana Čovića. Otvoren je 11. aprila 2016. na Šetalištu Nikole Šubića Zrinskog u Mostaru i služio je za obavljanje dijela aktivnosti tadašnjeg hrvatskog člana Predsjedništva.
Ured nije bio u sjedištu HDZ-a BiH
Važna je i faktografska korekcija.
Prostor u kojem je Čović otvorio ured ranije je koristio HDZ 1990, a ne HDZ BiH.
Nakon izbora 2018. i Čovićevog izlaska iz Predsjedništva, prostor je postao sjedište Hrvatskog narodnog sabora BiH.
Dakle, formulacija da je riječ o „HDZ-ovom prijeratnom sjedištu“ nije precizna.
Sjedište Predsjedništva ipak ostaje u Sarajevu
Otvaranje dodatnog ureda u Mostaru ne bi značilo premještanje sjedišta Predsjedništva BiH.
Poslovnik Predsjedništva predviđa da je njegovo sjedište u Sarajevu. U ranijoj praksi pojedini članovi su imali dodatne urede izvan Sarajeva, uključujući Čovićev u Mostaru i ured člana iz Republike Srpske u Banjoj Luci.
Zato bi Filipović mogla politički i organizaciono insistirati na dodatnom uredu, ali takav potez ne bi mijenjao ustavni položaj ni zvanično sjedište Predsjedništva.
Najavila i promjene među ambasadorima
Mnogo značajniji dio intervjua odnosi se na diplomatsko-konzularnu mrežu.
Filipović je rekla da želi „vratiti ravnotežu“ te je, na direktno pitanje podrazumijeva li to opoziv dijela postojećih ambasadora i imenovanje novih, odgovorila potvrdno.
Njen politički argument zasniva se na stavu HDZ-a da dio sadašnjih diplomatskih predstavnika koje smatraju pripadnicima „hrvatske kvote“ nema ono što stranka naziva legitimnim hrvatskim političkim predstavljanjem.
„Legitimni predstavnik“ nije pravna kategorija za ambasadora
Ovdje je potrebna važna razlika.
Ambasadori BiH nemaju ustavni status „bošnjačkih“, „srpskih“ ili „hrvatskih ambasadora“. Oni su diplomatski predstavnici Bosne i Hercegovine.
U političkoj praksi postoji raspodjela imenovanja među članovima Predsjedništva i vodi se računa o nacionalnoj i političkoj ravnoteži, ali izraz „legitimni hrvatski ambasador“ nije posebna ustavna ili zakonska kategorija.
Zato činjenica da HDZ nekog ambasadora ne smatra politički legitimnim predstavnikom Hrvata ne znači da je njegovo imenovanje nezakonito.
Može li Filipović sama opozvati ambasadore?
Ne može.
Ustav BiH izričito daje Predsjedništvu nadležnost za imenovanje ambasadora i drugih međunarodnih predstavnika Bosne i Hercegovine. Odluke iz te oblasti donose se unutar kolektivnog Predsjedništva, uz nastojanje da se postigne konsenzus; ako konsenzusa nema, pod određenim uslovima mogu ih usvojiti dva člana.
To znači da čak i ako Filipović pobijedi, neće imati ovlaštenje da jednostranom odlukom povuče sve ambasadore koje smatra politički neprihvatljivim.
Za takve promjene potreban je institucionalni postupak unutar tročlanog Predsjedništva.
DKP mreža je šira od ambasadora
Treba razlikovati i imenovanje ambasadora od ukupnog upravljanja diplomatsko-konzularnom mrežom.
Predsjedništvo imenuje ambasadore, ali svakodnevnim funkcionisanjem DKP mreže upravlja Ministarstvo vanjskih poslova BiH.
Zato bi šira reorganizacija mreže uključivala i pitanja broja diplomatskih predstavništava, osoblja, budžeta, konzula i unutrašnje organizacije MVP-a, što jedan član Predsjedništva ne može samostalno provesti.
Filipović već govori kao da očekuje pobjedu
U intervjuu je zanimljiv bio i način na koji je govorila o izborima.
Umjesto formulacije „ako pobijedim“, Filipović je rekla „kada dođem na mjesto hrvatske članice Predsjedništva“ i potom govorila o potezima koje namjerava napraviti.
To je uobičajena predizborna retorika samopouzdanja, ali izbori tek trebaju biti održani 4. oktobra.
Zbog toga njene najave treba tretirati kao izborni plan, a ne kao već izvjesnu buduću državnu politiku.
U fokusu kampanje „legitimno predstavljanje“
Filipović i HDZ svoju kampanju u velikoj mjeri grade na pitanju političkog predstavljanja Hrvata.
U razgovorima za domaće medije i tokom posjete SAD-u tvrdila je da je problem kada većinski bošnjački birači mogu odlučujuće utjecati na izbor hrvatskog člana Predsjedništva te da želi promjene Izbornog zakona.
To je dugogodišnji stav HDZ-a BiH.
S druge strane, protivnici tog koncepta upozoravaju da rješenja ne smiju dodatno diskriminisati građane koji ne pripadaju konstitutivnim narodima niti stvarati zatvorene etničke izborne jedinice.
Zato će eventualne promjene sistema morati istovremeno odgovoriti na zahtjeve za ravnopravnošću konstitutivnih naroda i na presude Evropskog suda za ljudska prava o diskriminaciji u izbornom sistemu BiH.
Mostar kao politička poruka
Najava ponovnog otvaranja ureda u Mostaru stoga ima više političku nego institucionalnu težinu.
Za HDZ bi takav potez simbolizirao snažnije vezivanje hrvatskog člana Predsjedništva za područja s većinskim hrvatskim stanovništvom.
Međutim, član Predsjedništva ostaje član kolektivnog organa države Bosne i Hercegovine, bez obzira iz kojeg grada obavlja dio svojih aktivnosti.
I upravo će kod drugog dijela najave — opoziva ambasadora — ta institucionalna ograničenja biti mnogo važnija od simbolike: eventualna predsjednica ili članica Predsjedništva može predlagati i glasati, ali ne može sama preurediti kompletnu diplomatsku mrežu.
