Stranka demokratske akcije uputila je oštre kritike članu Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denisu Bećiroviću, tvrdeći da tokom četverogodišnjeg mandata nije ispunio ranija obećanja o borbi protiv korupcije i nezaposlenosti te da snosi dio političke odgovornosti za rezultate vlasti formirane nakon izbora 2022. godine.
U saopćenju SDA Bećirovića povezuje s nizom afera, problemima u javnim preduzećima, zaduživanjem Federacije BiH i gašenjem pojedinih industrijskih kapaciteta.
Međutim, dio tih tvrdnji predstavlja političku ocjenu, a dio traži znatno precizniji pravni i ekonomski kontekst.
SDA: Bećirović govori isto što je obećavao prije četiri godine
Povod za reakciju SDA bile su nove Bećirovićeve predizborne poruke u kojima borbu protiv korupcije i nezaposlenosti navodi među svojim prioritetima.
SDA tvrdi da je Bećirović imao četiri godine da pokaže rezultate na tim poljima, ali da je, prema njihovoj ocjeni, uglavnom šutio kada su se afere pojavljivale unutar stranaka koje učestvuju u vlasti.
Stranka posebno spominje predmete „Spengavanje“ i „Black Tie“, slučaj federalnog ministra Vojina Mijatovića te istragu evropskih tužilaca u vezi s projektom Koridora Vc.
„Black Tie“ jeste stvarni predmet, ali optužbe SDA nisu isto što i sudske činjenice
Predmet „Black Tie 2“ postoji pred Tužilaštvom BiH još od 2024. godine, kada je Tužilaštvo tražilo pritvor za 18 i mjere zabrane za još pet osumnjičenih osoba. Tužilaštvo je pritom izričito podsjetilo na presumpciju nevinosti.
SDA je i u augustu ove godine optuživala pravosudne institucije da taj i predmet „Spengavanje“ ne procesuiraju dovoljno brzo.
Ipak, političke tvrdnje o povezanosti određenih stranaka ili njihovih rukovodstava s organizovanim kriminalom ne mogu se predstavljati kao dokazana činjenica dok takvu odgovornost ne utvrdi sud.
Mijatović jeste optužen, ali nije osuđen
SDA posebno proziva Vojina Mijatovića, zamjenika predsjednika SDP-a i federalnog ministra razvoja, poduzetništva i obrta.
Posebni odjel Federalnog tužilaštva FBiH početkom septembra podigao je optužnicu protiv Mijatovića i još četiri fizičke osobe te jednog pravnog lica. Terete ih da su kompaniji „38X Ventures“ navodno pribavili korist od najmanje 997.363,80 KM u postupku dodjele javnog novca.
To predstavlja ozbiljan pravosudni postupak, ali optužnica nije pravosnažna presuda i Mijatović se mora smatrati nevinim dok sud eventualno ne utvrdi drugačije.
Zbog toga formulacija da je riječ o već dokazanom „namještanju tendera“ nije pravno precizna.
Evropski tužioci istražuju Koridor Vc, ali SDA ide dalje od potvrđenih činjenica
SDA navodi i da su evropski tužioci istraživali kriminal koji je „zaustavio izgradnju autoputa“ i doveo do gubitka stotina miliona maraka finansiranja.
Evropsko javno tužilaštvo jeste otvorilo ozbiljan predmet.
EPPO je formalno označio šest osoba, među njima tri bh. javna službenika, kao osumnjičene u istrazi mogućeg namještanja konsultantskog tendera za dionicu Medakovo–Poprikuše. Spor je vezan za konsultantski ugovor vrijedan približno četiri miliona eura, dok je širi građevinski projekt procijenjen na oko 340 miliona eura i dominantno finansiran kreditom Evropske investicijske banke.
Međutim, iz dosad objavljenih informacija EPPO-a ne proizlazi da je zbog tog slučaja cijeli Koridor Vc zaustavljen niti da je pravosnažno utvrđeno da je BiH izgubila „stotine miliona“ zbog korupcije.
Takvu tvrdnju SDA zato treba predstavljati kao političku optužbu, a ne kao završeni rezultat istrage.
Bećirović nije formalni šef Trojke
SDA Bećirovića naziva „formalnim šefom“ aktuelne vlasti.
To nije tačno u organizacionom smislu.
Predsjednik SDP-a je Nermin Nikšić, dok Bećirović nije ni predsjednik stranke ni formalni rukovodilac koalicije Trojka. Zvanična struktura SDP-a navodi Nikšića kao predsjednika, a Vojina Mijatovića, Zukana Heleza i Adnana Štetu kao njegove zamjenike.
Bećirović, međutim, jeste odigrao važnu ulogu u formiranju državne vlasti.
Glasao je za Borjanu Krišto
Predsjedništvo BiH je 22. decembra 2022. imenovalo Borjanu Krišto za predsjedavajuću Vijeća ministara BiH sa dva glasa za i jednim protiv.
Za Krišto su glasali Željka Cvijanović i Denis Bećirović, dok je Željko Komšić bio protiv.
SDA zato ima činjeničnu osnovu kada podsjeća da je Bećirović učestvovao u prvom institucionalnom koraku formiranja sadašnjeg Vijeća ministara.
Međutim, iz toga ne slijedi da je on lično odgovoran za svaku kasniju odluku ministara, entitetskih vlada ili javnih preduzeća.
Šta Predsjedništvo uopće može kada je riječ o korupciji i zaposlenosti?
Tu se nalazi jedna od ključnih slabosti SDA-ine argumentacije.
Predsjedništvo BiH nije izvršna institucija nadležna za policijske istrage, tužilaštva, tržište rada, upravljanje federalnim javnim kompanijama ili vođenje ekonomske politike Federacije BiH.
Njegove ustavne nadležnosti obuhvataju, između ostalog, vanjsku politiku, međunarodne ugovore, imenovanje ambasadora, predlaganje državnog budžeta i imenovanje predsjedavajućeg Vijeća ministara.
Bećirović se politički može izjašnjavati o korupciji, inicirati rasprave i koristiti javni utjecaj, ali ne može narediti tužilaštvu da podigne optužnicu niti upravljati federalnim preduzećem.
Zato se njegovo djelovanje može politički kritikovati, ali rezultat borbe protiv nezaposlenosti ili poslovanja Elektroprivrede BiH ne može biti pripisan samo članu Predsjedništva.
SDA tvrdi da Federacija ima 4,5 milijardi KM duga
SDA u saopćenju navodi da su Bećirovićevi „partijski drugovi i partneri“ Federaciju BiH gurnuli u dug od 4,5 milijardi KM.
Ta brojka zahtijeva preciziranje šta se tačno računa: direktni dug budžeta Federacije, vanjski i unutrašnji dug, ukupne obaveze svih nivoa u FBiH ili planirano novo zaduživanje.
Budžet FBiH za 2026. zaista predviđa značajno korištenje domaćeg i vanjskog zaduživanja, uključujući i kratkoročno zaduženje do 360 miliona KM, dok se deficit u ekonomskom programu BiH za ovu godinu projektuje na oko 515 miliona KM.
Ali sama nominalna vrijednost duga nije dovoljna da bi se zaključilo da je Federacija finansijski neodrživa. Za takvu ocjenu potrebno je posmatrati dug u odnosu na BDP, javne prihode, rokove dospijeća, kamate i troškove servisiranja.
„Gotovo sva javna preduzeća posluju s gubitkom“ preširoka je tvrdnja
SDA tvrdi i da gotovo sva javna preduzeća bilježe gubitke te govori o „propasti namjenske industrije“.
Takve formulacije su preširoke.
Javna preduzeća u Federaciji ne posluju sva jednako, niti postoji jedna finansijska bilanca iz koje bi se moglo zaključiti da „gotovo sva“ ostvaruju gubitke.
Isto vrijedi i za namjensku industriju: pojedine kompanije mogu imati ozbiljne poslovne probleme, ali bez zbirnih podataka nije precizno cijelu industriju opisati kao propalu.
Borba protiv nezaposlenosti nije posao jednog člana Predsjedništva
SDA Bećiroviću zamjera i gašenje Koksare u Lukavcu i probleme Željezare u Zenici.
Gubitak industrijskih radnih mjesta jeste legitimna politička tema, ali član Predsjedništva BiH nema neposrednu nadležnost za upravljanje tim kompanijama, federalnu industrijsku politiku ili programe zapošljavanja.
Glavna odgovornost u tim oblastima pripada entitetskim vladama, resornim ministarstvima, vlasnicima kompanija i parlamentima.
Zato se Bećirovića može politički pitati kakav je stav zauzeo ili je li koristio svoj javni autoritet, ali ne i predstavljati kao izvršnog donosioca tih ekonomskih odluka.
Najjači SDA-in argument i najslabija tačka njihove kritike
Najjači činjenični argument SDA jeste da je Bećirović glasao za imenovanje Borjane Krišto i da je kao istaknuti političar SDP-a dio političkog bloka koji posljednje četiri godine učestvuje u vlasti.
Zbog toga je legitimno tražiti njegov politički odgovor na rezultate tog mandata.
Međutim, SDA ide predaleko kada mu pripisuje neposrednu odgovornost za istrage tužilaštava, poslovanje kompanija, cjelokupan javni dug ili svaki potez federalne i državne izvršne vlasti.
Jednako tako, postojanje istrage ili optužnice protiv nekog člana vladajuće strukture nije dokaz odgovornosti cijele koalicije.
Kampanja se sve više seli na temu korupcije
SDA ovim saopćenjem očigledno pokušava otvoriti jednu od centralnih linija kampanje: dovesti u pitanje obećanje Trojke da će nakon 2022. godine ponuditi transparentniju i odgovorniju vlast.
SDP, s druge strane, upravo je borbu protiv korupcije ponovo uvrstio među glavne ciljeve programa za period 2026–2030, zajedno sa ekonomskim i socijalnim mjerama.
Zbog toga će se rasprava vjerovatno sve više voditi oko konkretnog bilansa: koliko je istraga završeno, koliko optužnica podignuto, kakvi su rezultati javnih kompanija, koliko je zaposlenih i koliko je javni dug zaista porastao.
U takvoj debati političke poruke bit će mnogo uvjerljivije ako budu praćene preciznim brojkama i pravosnažnim činjenicama, a ne samo međusobnim optužbama.
