Hrvatska je nakon kontroverzi izazvanih državnim tretmanom i javnim veličanjem Ratka Mladića u Srbiji pojačala diplomatske aktivnosti prema evropskim partnerima, a jedna od važnih stanica bio je sastanak ministara vanjskih poslova održan u Rigi.
Hrvatski ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman učestvovao je 9. septembra na radnoj večeri evropskih ministara uoči Rīga Conference 2026, gdje su među glavnim temama bili proširenje Evropske unije, sigurnosni izazovi, ruske hibridne prijetnje i situacija na Zapadnom Balkanu.
Mladićeva sahrana dodatno zaoštrila odnos EU prema Srbiji
Diplomatske aktivnosti Zagreba dolaze nakon sahrane Ratka Mladića u Beogradu, kojoj su prisustvovale hiljade ljudi, pojedini zvaničnici Srbije i predstavnici Republike Srpske, dok je ceremonija uključivala i elemente vojnih počasti.
Mladić je do smrti služio pravosnažnu doživotnu kaznu za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine. Njegova sahrana i javno veličanje izazvali su snažne reakcije evropskih zvaničnika.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen ocijenila je slike sa sahrane „šokantnim“, dok je predsjednik Evropskog vijeća Antonio Costa također kritikovao glorifikaciju pravosnažno osuđenog ratnog zločinca i upozorio na posljedice takvog odnosa prema prošlosti za evropske ambicije Srbije.
Još ranije je evropska komesarka za proširenje Marta Kos otkazala planiranu posjetu Srbiji, navodeći da je veličanje koje je pratilo Mladićevu smrt nespojivo s vrijednostima na kojima počiva evropski put.
Jutarnji: Zagreb želi upozoriti evropske partnere
Prema diplomatskim izvorima na koje se poziva Jutarnji list, Zagreb želi među evropskim saveznicima dodatno otvoriti pitanje političkih poruka koje dolaze iz Srbije nakon Mladićeve smrti.
Prema tom izvještaju, Grlić Radman je u Rigi svojim kolegama govorio o događajima u Srbiji i mogućim posljedicama po stabilnost Zapadnog Balkana i evropski put Beograda.
Tvrdnju da se radilo o aktivnosti po direktnim uputama premijera Andreja Plenkovića zasad treba pripisati izvorima Jutarnjeg lista. U službenom saopćenju hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova takva instrukcija nije navedena.
Riga nije bila formalni sastanak NATO-a
Važno je precizirati i karakter sastanka.
Radna večera u Rigi nije bila sastanak NATO-a niti tijela Evropske unije koje može donositi formalne odluke o Srbiji. Bila je riječ o političkim konsultacijama ministara vanjskih poslova uoči međunarodne sigurnosne konferencije.
Zato je opravdano govoriti o hrvatskom diplomatskom lobiranju i intenziviranju konsultacija, ali ne još o zajedničkoj „ofanzivi EU i NATO-a“ ili usvojenoj politici tih organizacija prema Srbiji.
Hrvatska kao članica obje organizacije može zagovarati određene stavove kod partnera, ali formalne odluke EU i NATO-a donose njihove nadležne institucije i države članice prema vlastitim procedurama.
Ko je bio na radnoj večeri?
Službeni izvori potvrđuju da je domaćin susreta bila latvijska ministrica vanjskih poslova Baiba Braže i da su u Rigi bili šefovi diplomatija više evropskih država.
Latvijsko Ministarstvo vanjskih poslova navelo je da su na večeri učestvovali ministri Poljske, Mađarske, Finske, Irske, Norveške i Hrvatske, uz domaćina Latviju. Hrvatsko saopćenje navodi nešto drugačiji sastav šest ministara, uključujući Latviju, ali potvrđuje da je Grlić Radman učestvovao u razgovoru o proširenju i evropskoj sigurnosti.
Zbog te razlike između službenih objava nije potrebno precizirati broj i sastav učesnika više nego što je nužno za samu vijest.
Hrvatska posebno insistirala na Zapadnom Balkanu
Grlić Radman je tokom sastanka imao uvodno izlaganje o proširenju Evropske unije.
Poručio je da proširenje treba ostati zasnovano na pojedinačnim rezultatima država kandidatkinja, ispunjavanju kriterija i geopolitičkom značaju tog procesa.
Posebno je govorio o Zapadnom Balkanu, za koji Hrvatska tvrdi da njegovo približavanje EU predstavlja strateški interes za stabilnost Evrope.
Iz Rige ponovljene i hrvatske poruke o BiH
Bosna i Hercegovina bila je poseban dio Grlić Radmanovog izlaganja.
Prema službenom saopćenju hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova, ministar je naglasio da stabilnost BiH i njena evropska budućnost ostaju među ključnim vanjskopolitičkim prioritetima Hrvatske.
Ponovio je i dugogodišnje stavove Zagreba o „punoj ravnopravnosti tri konstitutivna naroda“, „legitimnom političkom predstavljanju Hrvata“ i potrebi reforme izbornog zakonodavstva.
To su politički stavovi Republike Hrvatske o unutrašnjem uređenju BiH. Konačne promjene Izbornog zakona ili Ustava BiH mogu donositi samo institucije Bosne i Hercegovine kroz propisane demokratske i ustavne procedure.
Zagreb već duže želi snažniji utjecaj na razgovore o BiH
Poruke iz Rige nisu novost u hrvatskoj politici.
Grlić Radman je i tokom ljeta najavljivao da će Zagreb s partnerima u Evropskoj uniji i Sjedinjenim Američkim Državama razgovarati o izmjenama Izbornog zakona i mogućim ograničenim ustavnim promjenama u BiH, posebno u kontekstu političkog položaja Hrvata.
Hrvatska taj pristup predstavlja kao zalaganje za ravnopravnost konstitutivnih naroda, dok dio političkih stranaka u BiH osporava koncept „legitimnog predstavljanja“ ako bi on vodio dodatnoj etničkoj teritorijalizaciji ili ograničavanju prava građana.
Zato će se oko ovih pitanja i dalje voditi politički spor i unutar BiH i među međunarodnim partnerima.
Srbija pod sve većim pritiskom zbog odnosa prema Mladiću
Sahrana Ratka Mladića pretvorila se u ozbiljan vanjskopolitički problem za Srbiju.
Mladićevo tijelo u Srbiju je prevezeno državnim avionom, a na njegovoj sahrani bili su prisutni državni zvaničnici, vojnici i vrh Srpske pravoslavne crkve. Reuters je izvijestio da je ceremonija uključivala vojne počasti i veliki broj građana koji su Mladića slavili kao heroja.
Sama Evropska unija nakon toga je podigla ton. Reakcije Marte Kos, Ursule von der Leyen i Antonija Coste pokazuju da odnos Srbije prema pravosnažno osuđenim ratnim zločincima više nije samo bilateralno ili regionalno pitanje, nego se direktno povezuje s vrijednosnim kriterijima njenog pristupanja EU.
To ipak još nije isto što i formalno zamrzavanje pristupnih pregovora ili uvođenje sankcija Srbiji.
Plenković već ranije upozorio Beograd
Hrvatski premijer Andrej Plenković i prije sahrane javno je upozoravao da bi državne i vojne počasti Mladiću poslale poruku nespojivu s evropskim putem Srbije.
Nakon sahrane takva kritika dobila je dodatnu podršku među pojedinim evropskim liderima.
Hrvatska sada očigledno pokušava koristiti svoje članstvo u EU i NATO-u kako bi pitanje Srbije, regionalne stabilnosti i odnosa prema ratnim zločinima zadržala visoko na dnevnom redu evropskih partnera.
Međutim, zasad nije donesena zajednička odluka EU ili NATO-a koja bi predstavljala konkretnu novu sankciju Beogradu.
Dvije teme koje Zagreb sada povezuje
Iz hrvatske diplomatske aktivnosti mogu se izdvojiti dva paralelna pravca.
Prvi je odnos prema Srbiji, posebno njeno suočavanje s ratnom prošlošću, vanjskopolitička orijentacija i evropske obaveze.
Drugi je Bosna i Hercegovina, gdje Zagreb nastavlja insistirati na reformi izbornog sistema i konceptu legitimnog predstavljanja Hrvata.
Sastanak u Rigi pokazuje da Hrvatska obje teme želi unositi u razgovore sa što većim brojem evropskih partnera.
Hoće li takvo lobiranje proizvesti konkretne odluke EU, NATO-a ili pojedinih država članica tek treba vidjeti. Za sada postoje pojačane diplomatske konsultacije i sve otvorenije kritike Srbije, ali ne i formalno usvojena zajednička politika koju bi bilo precizno nazvati „ofanzivom EU i NATO-a“.
