Članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović oštro je reagovala na izjavu ministra odbrane BiH Zukana Heleza, koji je nakon sahrane Ratka Mladića pozvao međunarodnu zajednicu da, kako je naveo, „povuče svoj potpis sa stvaranja Republike Srpske“.
Cvijanović je Helezovu poruku predstavila kao prijetnju Republici Srpskoj i Srbima, koristeći izrazito oštru retoriku o „džihadu“, „odsijecanju glava“ i dovođenju mudžahedina.
Helez pozvao na „povlačenje potpisa sa stvaranja RS-a“
Helez se prethodno oglasio nakon sahrane Ratka Mladića u Beogradu, ocjenjujući način na koji je pravosnažno osuđeni ratni zločinac ispraćen kao dokaz dubokog političkog problema u Srbiji i Republici Srpskoj.
U objavi je Republiku Srpsku nazvao „genocidnom paradržavnom tvorevinom“ i pozvao međunarodnu zajednicu da „povuče svoj potpis“ sa njenog stvaranja, uz poruku da „mi znamo šta nam je činiti nakon toga“.
Takva formulacija predstavlja Helezovu političku kvalifikaciju. Republika Srpska je jedan od dva entiteta izričito ustanovljena Ustavom Bosne i Hercegovine i ne postoji jednostavan pravni mehanizam prema kojem bi „povlačenje potpisa“ međunarodnih aktera samo po sebi ukinulo njen ustavni status.
Cvijanović: „A šta dalje, krenuo bi u džihad?“
Cvijanović je Helezovu izjavu protumačila kao prijetnju Srbima i Republici Srpskoj.
Retorički je pitala da li bi Helez „krenuo u džihad“, ljude zatvarao, hapsio i dovodio mudžahedine, tvrdeći da njegove poruke ne djeluju „posebno pametno“.
Helez u citiranoj objavi, međutim, nije najavio takve postupke. Cvijanovićkin opis predstavlja njeno političko tumačenje njegove poruke, a ne sadržaj onoga što je ministar odbrane doslovno rekao.
Spomenula terorističke napade 11. septembra
Cvijanović je zatim otvorila pitanje terorističkih napada na Sjedinjene Američke Države 11. septembra 2001. godine.
Pitala je Heleza „kako je moguće“ da su ljudi koji su izveli napade na New York i Pentagon imali pasoše Bosne i Hercegovine i sugerisala mogućnost političke ili institucionalne podrške takvim osobama.
Ovaj dio njene izjave nije u skladu sa službenim nalazima o identitetu 19 otmičara.
FBI: Nema otmičara iz BiH niti potvrde o bh. pasošima
FBI navodi da je 15 od 19 otmičara bilo iz Saudijske Arabije, dvojica iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, jedan iz Egipta i jedan iz Libana. Američka dokumentacija o njihovim pasošima govori o saudijskim, emiratskim i egipatskim putnim ispravama, a ne o pasošima Bosne i Hercegovine.
Ni američka Komisija za 11. septembar u relevantnim nalazima ne navodi da su izvršioci napada posjedovali bh. pasoše. Komisija jeste analizirala problematične oznake i manipulacije na pojedinim pasošima, ali se radilo prije svega o saudijskim putnim ispravama.
Zato se tvrdnja da su „teroristi koji su srušili kule imali pasoše BiH“ ne može predstavljati kao potvrđena činjenica.
Postojali su sporni slučajevi naturalizacije stranih boraca
To, međutim, ne znači da tokom i nakon rata u BiH nije bilo problema sa dodjelom državljanstava i dokumenata stranim borcima.
Evropska komisija je još 2002. navela da je posebna komisija BiH pregledavala ratne naturalizacije i oduzela državljanstvo desetinama osoba kod kojih su pronađene nepravilnosti. Istovremeno je navedeno da nema vjerodostojnih dokaza da je Osama bin Laden dobio pasoš BiH.
Dakle, tema spornih ratnih naturalizacija jeste historijski dokumentovana, ali nije isto što i tvrdnja da su počinioci napada 11. septembra koristili bh. pasoše.
Cvijanović otvorila i pitanje Sakiba Mahmuljina
Članica Predsjedništva BiH zatražila je i odgovor na pitanje gdje se nalazi Sakib Mahmuljin, bivši komandant Trećeg korpusa Armije RBiH.
Mahmuljin je pravosnažno osuđen 28. aprila 2022. na osam godina zatvora zbog ratnih zločina povezanih s postupanjem pripadnika odreda „El Mudžahid“ prema zarobljenicima i civilima.
Posljednje javno poznate informacije Suda BiH navode da je Turska još u septembru 2023. obavijestila BiH da Mahmuljin nije lociran na njenoj teritoriji. Od tada nije javno potvrđeno da je priveden i upućen na izdržavanje kazne.
Zato je opravdano govoriti o problemu neizvršene pravosnažne kazne, ali ne i tvrditi bez dokaza gdje se Mahmuljin trenutno nalazi.
„Postrojavao mudžahedine“ nije cijela pravna slika
Cvijanović je Mahmuljina opisala kao osobu koja je „postrojavala mudžahedine i radila sva ova zla“.
Pravosnažna presuda Suda BiH jeste utvrdila njegovu odgovornost po osnovu komandne odgovornosti za određene zločine koje su počinili pripadnici odreda „El Mudžahid“, ali to nije isto što i presuda da je Mahmuljin lično počinio sva krivična djela tih boraca.
Upravo je razlika između neposrednog izvršenja i odgovornosti nadređenog važna za tačno izvještavanje o ratnim zločinima.
Helezova izjava izazvala i zahtjeve za reakciju Tužilaštva
Nakon Helezove poruke pojedini političari iz Republike Srpske zatražili su reakciju Tužilaštva BiH i tvrdili da njegova izjava predstavlja prijetnju ustavnom poretku.
Helez je potom izjavio da smatra da ima pravo politički zagovarati promjene ustavnog uređenja i ponovio stav da su oba entiteta, i Federacija BiH i Republika Srpska, prema njegovom mišljenju štetna za državu.
Takav politički stav nije isto što i pravno provediva odluka o ukidanju entiteta.
Ustavno uređenje BiH ne može mijenjati jedan ministar
Republika Srpska i Federacija BiH sastavni su dijelovi ustavne strukture Bosne i Hercegovine.
Njihov status ne može ukinuti Helez, Cvijanović, jedna politička stranka niti neformalna odluka „međunarodne zajednice“. Duboka promjena ustavnog uređenja zahtijevala bi ustavnu proceduru i odgovarajuće političke većine.
Zato su izjave o „povlačenju potpisa“ i „nestanku RS-a“ prije svega dio izrazito zaoštrene političke retorike, a ne opis postupka koji je trenutno pravno pokrenut.
Polemika dodatno podigla političke tenzije
Cijeli sukob pokazuje koliko je javni prostor u BiH nakon smrti Ratka Mladića dodatno radikalizovan.
Helez je upotrijebio politički krajnje tešku kvalifikaciju Republike Srpske i neodređenu poruku da „mi znamo šta nam je činiti“, dok je Cvijanović odgovorila scenarijima džihada, odsijecanja glava i terorizma koje Helez nije izgovorio.
Uz to je ponovljena i netačna tvrdnja o bh. pasošima počinilaca napada 11. septembra.
Za javnost je zato posebno važno odvojiti političke optužbe od činjenica: Mahmuljin jeste pravosnažno osuđen i njegova kazna nije izvršena, strani mudžahedini jesu djelovali u BiH tokom rata, ali službeni američki nalazi ne potvrđuju da su 19 otmičara iz napada 11. septembra imali pasoše Bosne i Hercegovine.
