Predsjednik Liste za pravdu i red i zastupnik u Narodnoj skupštini Republike Srpske Nebojša Vukanović ponovo je kritikovao i dio medija iz Federacije BiH i medije bliske vlastima u Republici Srpskoj, tvrdeći da svojim izvještavanjem dodatno podižu političke i nacionalne tenzije.
Vukanović smatra da je javni prostor posljednjih dana preplavljen etiketiranjem, uzajamnim optužbama i retorikom koja, prema njegovoj ocjeni, najviše koristi Miloradu Dodiku i SNSD-u jer u drugi plan potiskuje ekonomske, energetske i društvene probleme.
Prozvao i medije iz Federacije
Vukanović je ustvrdio da se dio medija iz Federacije BiH ponaša kao da pokušava „uloviti“ što više pojedinaca iz srpskog naroda koje će javno označiti i napasti.
Govorio je i o, kako tvrdi, jeziku mržnje i atmosferi kolektivnog optuživanja.
Takvu formulaciju treba tretirati kao njegovu ocjenu medijske scene. Nije moguće sve medije iz Federacije BiH svesti pod jedinstvenu uređivačku ili političku liniju.
Ali napao je i medije bliske Dodiku
Vukanović istovremeno tvrdi da odgovor medija bliskih vlastima Republike Srpske dodatno pogoršava situaciju.
Kao primjer naveo je izjavu predsjednika Narodne skupštine RS Nenada Stevandića za RTRS, koji je povodom ustavnog spora vezanog za veto Željke Cvijanović rekao da je riječ o „objavi rata Republici Srpskoj“.
Stevandić je tom prilikom tvrdio da Bećirovićev zahtjev Ustavnom sudu i samo razmatranje spornog veta predstavljaju pokušaj rušenja ustavnog položaja RS-a.
To je izrazito politička kvalifikacija. Ustavni sud BiH nije „objavio rat“ Republici Srpskoj, niti je Bećirović to formalno učinio; riječ je o postupku pred ustavnom sudskom institucijom.
Šta je zapravo predmet spora?
Bećirović je pred Ustavnim sudom pokrenuo pitanje odluke kojom je članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović određeno imenovanje u Komisiju za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila štetnim po vitalni interes Republike Srpske, nakon čega je NSRS njen veto podržala.
Stevandić i Odbor za ustavna pitanja NSRS tvrde da Ustavni sud nema nadležnost da preispituje takvu odluku i da bi prihvatanje predmeta predstavljalo opasan presedan.
Bećirović, s druge strane, upravo traži da Sud odluči o ustavnosti tog postupanja.
Konačna pravna riječ pripada Ustavnom sudu BiH.
Vukanović: Sve životne teme su potisnute
Prema Vukanoviću, glavna politička korist od atmosfere stalnog nacionalnog sukoba pripada Miloradu Dodiku i njegovoj vlasti.
On tvrdi da javnost zbog toga manje govori o energetici, zaduženju, korupciji, sigurnosti i funkcioniranju institucija.
„Atmosfera je dovedena do usijanja“, njegova je centralna poruka.
Termoelektrana Ugljevik zaista ima ozbiljne probleme
Jedna od tema koju je Vukanović izdvojio jeste Termoelektrana Ugljevik.
Njegova formulacija da elektrana „ne radi mjesecima“ zahtijeva vremenski kontekst.
TE Ugljevik je bila izvan mreže nekoliko mjeseci početkom 2026. i ponovo je pokrenuta 4. maja. Nakon toga je sredinom jula ponovo zaustavljena zbog nedostatka uglja i tehničkih problema. Krajem jula još je bila van pogona, bez jasnog datuma ponovnog pokretanja.
Finansijski izvještaji za prvo polugodište također pokazuju višemjesečni prekid proizvodnje i velike gubitke iz osnovne djelatnosti, iako je preduzeće formalno iskazalo dobit zahvaljujući jednokratnom računovodstvenom efektu.
Zato je Vukanovićeva kritika problema u Ugljeviku utemeljena u stvarnim operativnim teškoćama, iako nije precizno reći da elektrana neprekidno nije radila „mjesecima“ do dana njegove izjave.
Koliko se Republika Srpska zaista zadužuje?
Vukanović je naveo da se Republika Srpska „zadužuje za tri milijarde“.
Službene odluke pokazuju da je prvobitno maksimalno dugoročno zaduženje za 2026. bilo određeno na 1,69 milijardi KM, a u junu povećano na 2,495 milijardi KM.
Ministarstvo finansija je u kasnijem odgovoru NSRS-u navelo da se Republika Srpska od početka 2026. do tog trenutka ukupno zadužila oko 1,934 milijarde KM, od čega oko 1,749 milijardi dugoročno i 184,8 miliona kratkoročno. Ponderisana prosječna kamatna stopa ukupnog duga tada je iznosila 4,35 posto.
Zato brojka od „tri milijarde“ nije precizan iznos već političko zaokruživanje šireg plana i mogućeg ukupnog finansiranja.
Budžet RS-a ove godine 7,4 milijarde KM
Budžet Republike Srpske za 2026. usvojen je u iznosu od 7,409 milijardi KM, odnosno gotovo 10 posto više nego prema drugom rebalansu prethodne godine.
Upravo na odnos između budžetske potrošnje, zaduživanja i finansiranja velikih javnih projekata Vukanović pokušava vratiti političku raspravu.
Njegove tvrdnje o „bacanju desetina miliona na zgradurine“ i „kriminalizaciji policije i pravosuđa“, međutim, predstavljaju političke optužbe koje zahtijevaju dokazivanje kroz konkretne projekte, predmete i institucije.
„Mediji su duboko odgovorni za stanje u društvu“
Vukanović na kraju veliki dio odgovornosti prebacuje i na medije.
Tvrdi da senzacionalizam, nacionalno etiketiranje i stalno podizanje tenzija mogu imati ozbiljne posljedice na društvo, posebno u politički osjetljivim periodima.
Njegova poruka može se svesti na kritiku dvostrukog medijskog obrasca: jedni, prema njegovoj ocjeni, kolektivno etiketiraju Srbe, dok drugi na to odgovaraju još agresivnijom retorikom o „napadima“ i „objavi rata“.
Pokušava političku raspravu vratiti na ekonomiju
Vukanović ovom objavom pokušava zauzeti poziciju između dva suprotstavljena nacionalna narativa.
Istovremeno kritikuje sarajevske medije zbog načina izvještavanja i vlast SNSD-a zbog korištenja takve atmosfere za skretanje pažnje sa zaduženja, energetskih problema i korupcije.
Činjenice potvrđuju da Republika Srpska ima ozbiljne probleme u energetskom sektoru i značajno povećan prostor za zaduženje, ali Vukanovićeve šire tvrdnje o političkim motivima, kontroli medija i kriminalizaciji institucija ostaju njegova politička ocjena.
