Bivša ministrica vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Bisera Turković ponovo je prozvala predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića zbog slučaja zapljene 818 kilograma kokaina u Danskoj, tvrdeći da već četiri sedmice izostaje njegovo javno objašnjenje o tome šta su institucije BiH poduzele.
Turković smatra da predmet, u kojem su se tokom danskog sudskog postupka spominjali službeni vozač Ambasade BiH i pojedini događaji povezani s diplomatskim predstavništvom u Kopenhagenu, zahtijeva institucionalnu provjeru i jasne odgovore javnosti.
„Prošle su četiri sedmice, a od Bećirovića muk“
Turković tvrdi da Bećirović, kao član Predsjedništva nadležnog za vođenje vanjske politike i političar koji je učestvovao u imenovanju ambasadora, mora objasniti šta je učinjeno nakon što je slučaj postao poznat javnosti.
Posebno ga pita jesu li provedene interne provjere, ko je utvrđivao eventualnu odgovornost diplomatskog osoblja i šta je poduzeto radi zaštite ugleda Bosne i Hercegovine.
Takva pitanja predstavljaju politički zahtjev Turković. Predsjedništvo ima važnu ulogu u vanjskoj politici i imenovanju ambasadora, ali Bećirović kao pojedinačni član nema samostalnu operativnu kontrolu nad svakim zaposlenikom Ministarstva vanjskih poslova ili krivičnim istragama u Danskoj.
Šta je zapravo utvrdio danski sud?
U predmetu najveće zapljene kokaina u historiji Danske radilo se o najmanje 818 kilograma droge izbačene s kontejnerskog broda u martu 2024.
Danski sud u Holbæku 30. oktobra 2025. osudio je dvojicu muškaraca, među njima 28-godišnjeg sina službenog vozača Ambasade BiH, na po 16 godina zatvora zbog pokušaja preuzimanja kokaina.
Njegov 61-godišnji otac, zaposlen kao vozač Ambasade BiH, oslobođen je optužbe, jer većina sudskog vijeća nije smatrala dokazanim da je svjesno učestvovao u operaciji.
Zbog toga nije precizno vozača predstavljati kao osuđenog člana narkogrupe.
Spominjanje Ambasade nije dokaz institucionalne umiješanosti
Medijski izvještaji i materijali iz sudskog postupka otvorili su pitanja o sastancima i kontaktima pojedinih osoba te o tome jesu li se određeni događaji odvijali u prostorijama Ambasade BiH.
To opravdava pitanja o korištenju državnih resursa i internim procedurama, ali ne dokazuje da je Ambasada BiH kao institucija učestvovala u krijumčarenju kokaina.
Takva tvrdnja zahtijevala bi znatno snažnije dokaze ili nalaz nadležnih istražnih organa.
Turković ponovo prozvala i Konakovića
Bivša ministrica u objavi je indirektno ponovo otvorila i pitanje odgovornosti aktuelnog ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića.
Podsjetila je na njegov raniji šaljivi odgovor s napuhanim flamingom, poručivši da građani umjesto takvih reakcija traže konkretne institucionalne odgovore.
Konaković je naknadno priznao da možda nije trebao reagovati na tako šaljiv način, ali je istovremeno odbacio Turkovićine optužbe kao neistinite.
Konaković osporava tvrdnje o svojoj odgovornosti
Konaković je ranije naveo da ministar ne odlučuje sam o angažovanju lokalnog osoblja u ambasadama.
Prema njegovoj verziji, zahtjev dolazi iz diplomatskog predstavništva, dok saglasnost potpisuje sekretar Ministarstva ili drugo ovlašteno lice. Za konkretan slučaj naveo je tadašnjeg sekretara Damira Džanku.
Bez objavljivanja originalne dokumentacije o angažovanju i internih procedura MVP-a nije moguće nezavisno zaključiti ko je imao koju tačno formalnu ulogu.
Za Bećirovića i dalje nema javnog odgovora na konkretna pitanja
Dok se Konaković barem javno uključio u polemiku, u javno dostupnim izvorima nisam pronašao Bećirovićev detaljan odgovor na Turkovićina pitanja o slučaju Danske.
To ne dokazuje da Predsjedništvo ili njegov kabinet ništa nisu poduzimali interno, ali znači da takve eventualne aktivnosti nisu javno objašnjene.
Upravo na toj razlici Turković sada gradi političku kritiku.
„Građani ne traže PINK flamingo“
Turković smatra da političke prepirke između stranaka vladajuće koalicije ne smiju biti važnije od odgovora o radu diplomatske mreže.
„Građani ne traže PINK flamingo. Traže odgovore“, poručila je, pitajući šta je Bećirović konkretno učinio radi zaštite ugleda i institucija BiH.
Njena tvrdnja da Bećirović politički štiti Konakovića ostaje politička optužba za koju u objavi nije ponudila dokaz.
Oslobađajuća presuda ne zatvara sva administrativna pitanja
Činjenica da je vozač Ambasade oslobođen veoma je važna i mora biti dio svakog korektnog izvještavanja.
Međutim, oslobađajuća presuda u krivičnom postupku ne znači automatski da ne postoji prostor za internu administrativnu provjeru.
Institucije BiH mogu utvrđivati jesu li službene prostorije, vozila, telefoni ili druga sredstva korištena u skladu s pravilima, bez prejudiciranja bilo čije krivične odgovornosti.
To je zapravo najvažnije neodgovoreno pitanje koje ostaje nakon političke polemike.
