Ambasadorica Izraela za Bosnu i Hercegovinu i Albaniju Galit Peleg izazvala je snažne reakcije nakon gostovanja na N1 televiziji, gdje je odbacila zaključke da izraelske operacije u Gazi predstavljaju genocid i ustvrdila da bi, da je Izrael imao namjeru uništiti palestinsko stanovništvo, broj žrtava bio mnogo veći.
Peleg, koja je ambasadorsku dužnost preuzela u septembru 2022. i čiji se mandat približava kraju, u Sarajevo je došla u oproštajnu posjetu, a najavila je i odlazak u Banju Luku na otvaranje Privredne komore države Izrael u Republici Srpskoj.
„Nazvati to genocidom je malo smiješno“
Govoreći o desetinama hiljada ubijenih Palestinaca, među kojima je veliki broj djece, Peleg je osporavala zaključak da razmjere stradanja dokazuju genocidnu namjeru.
U intervjuu je navela broj od oko 70.000 poginulih i oko 20.000 djece te poručila da je nazivanje takvog ishoda genocidom, prema njenom mišljenju, „malo smiješno“, posebno u Bosni i Hercegovini, čiji stanovnici imaju vlastito iskustvo rata.
Takva formulacija izazvala je posebno snažne reakcije upravo zbog poređenja s ratnim iskustvom BiH i pravosnažno utvrđenim genocidom u Srebrenici.
Peleg: Da smo htjeli genocid, mogli smo ubiti dva miliona ljudi
Ambasadorica je potom iznijela argument da broj preživjelih stanovnika Gaze pokazuje odsustvo genocidne namjere.
Kazala je da Izrael raspolaže sredstvima kojima bi mogao ubiti dva miliona ljudi i zaključila da činjenica da to nije učinjeno pokazuje da nije postojala namjera uništenja stanovništva.
Takvo rezonovanje, međutim, nije pravni test za utvrđivanje genocida.
Prema Konvenciji o genocidu, nije potrebno dokazati namjeru da se uništi baš svaki pripadnik zaštićene grupe. Genocid podrazumijeva određene zabranjene radnje počinjene s posebnom namjerom da se zaštićena nacionalna, etnička, rasna ili vjerska grupa uništi u cijelosti ili djelimično.
Drugim riječima, činjenica da čitava populacija nije ubijena sama po sebi ne isključuje mogućnost genocida.
UN-ova komisija zaključila da je počinjen genocid
Pelegina tvrdnja direktno se sukobljava s nalazom Nezavisne međunarodne istražne komisije UN-a za okupiranu palestinsku teritoriju i Izrael.
Komisija je u izvještaju od 16. septembra 2025. zaključila da je Izrael počinio genocid u Gazi i da su ostvarena četiri od pet oblika genocidnih djela navedenih u međunarodnom pravu. Na taj zaključak pozivaju se i kasniji dokumenti specijalnih procedura UN-a.
Važno je, međutim, precizirati institucionalni status tog zaključka: istražna komisija UN-a nije sud i njena ocjena nije isto što i pravosnažna presuda međunarodnog suda.
Izrael odbacuje zaključke komisije i optužuje pojedina tijela UN-a za pristrasnost.
Međunarodni sud pravde još nije donio konačnu presudu
Posebno je važno razlikovati nalaz UN-ove komisije od postupka pred Međunarodnim sudom pravde.
U predmetu koji je Južna Afrika pokrenula protiv Izraela zbog navodnog kršenja Konvencije o genocidu, ICJ još nije donio konačnu presudu da je genocid počinjen.
Sud je, međutim, od januara 2024. izrekao više privremenih mjera i naglasio da Izrael ostaje obavezan poštovati Konvenciju o genocidu. U maju 2024. naredio je i hitne mjere u vezi s operacijama u Rafahu i humanitarnom situacijom u Gazi.
Zato nije precizno napisati da je „UN sud presudio da Izrael čini genocid“, ali jeste tačno da je jedna zvanična nezavisna komisija UN-a došla do zaključka o genocidu.
„Ako želite da me ubijete, imam pravo da vas ubijem“
Peleg je u intervjuu izraelsku vojnu operaciju ponovo povezala s napadom Hamasa od 7. oktobra 2023.
Tvrdila je da Izrael ima pravo braniti se i odgovornost za stradanje civila velikim dijelom pripisivala Hamasu, uključujući korištenje civilnih područja i stanovništva tokom borbi.
Međutim, pravo države na samoodbranu ne ukida obaveze iz međunarodnog humanitarnog prava.
Pravila razlikovanja civila i boraca, proporcionalnosti, mjera predostrožnosti i zabrane izgladnjivanja civilnog stanovništva ostaju obavezujuća bez obzira na kršenja druge strane.
UN-ova tijela su upravo naglašavala da kršenja Hamasa ne mogu pravno opravdati eventualna kršenja Izraela.
Hamas je također optužen za teške međunarodne zločine
Pravni kontekst nije jednostran.
UN-ova tijela dokumentovala su ubistva civila i uzimanje talaca tokom napada Hamasa 7. oktobra 2023, dok je Međunarodni krivični sud vodio postupke u vezi s navodnim ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti pripadnika Hamasa.
Istovremeno je ICC izdao naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i tadašnjeg ministra odbrane Yoava Gallanta zbog navodnih ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti, uključujući korištenje izgladnjivanja civila kao metode ratovanja. Ti nalozi predstavljaju tvrdnju o postojanju razumnih osnova za sumnju, a ne pravosnažnu osudu.
Broj ubijenih nije jedini kriterij za genocid
Peleg je tokom razgovora iznijela i vlastito objašnjenje genocida, prema kojem mora postojati odluka da se određena grupa eliminiše.
Posebna namjera jeste ključni element genocida, ali međunarodno pravo ne zahtijeva postojanje formalne pisane „odluke o genocidu“.
Namjera se može utvrđivati i na osnovu obrazaca ponašanja, izjava, politike, načina provođenja vojnih operacija i drugih dokaza. Upravo je pitanje postojanja takve posebne namjere centralno u međunarodnim pravnim sporovima o Gazi.
Zato argument da „nisu ubijena dva miliona ljudi“ nije dovoljan da sam po sebi riješi pravno pitanje genocida.
Humanitarna katastrofa nije sporna ni bez konačne presude o genocidu
Bez obzira na pravnu kvalifikaciju genocida, razmjere civilnog stradanja, raseljavanja i uništenja u Gazi detaljno su dokumentovane u izvještajima UN-a.
Kasniji UN-ovi dokumenti navode da je do kraja 2025. više od 90 posto stambenih jedinica u Gazi bilo uništeno ili oštećeno, a preko 90 posto stanovništva bilo je raseljeno.
Zbog toga rasprava o tome jesu li ispunjena posebna obilježja genocida ne mijenja činjenicu da međunarodne institucije već godinama dokumentuju izuzetno tešku humanitarnu situaciju i moguća druga međunarodna krivična djela.
Peleg sutra u Banjoj Luci
Ambasadorica je tokom gostovanja potvrdila i da će prisustvovati otvaranju Privredne komore države Izrael u Republici Srpskoj u Banjoj Luci.
Peleg je nerezidentna ambasadorica Izraela za BiH sa sjedištem u Tirani, a dužnost obavlja od septembra 2022. godine.
Njena oproštajna posjeta tako je, umjesto diplomatskog protokola, obilježena novom snažnom polemikom o Gazi i granicama političkog argumentiranja o desetinama hiljada civilnih žrtava.
