Predsjednik Saveza za bolju budućnost Fahrudin Radončić pozvao je institucije Evropske unije i države članice da razmotre uvođenje petogodišnje zabrane ulaska javnim zvaničnicima koji sahranu Ratka Mladića iskoriste za njegovo političko, javno ili institucionalno veličanje.
Radončić pravi razliku između privatnog prisustva ukopu i nastupa zvaničnika u ime državnih, entitetskih, lokalnih ili drugih javnih institucija. Njegova inicijativa objavljena je 2. septembra, nakon najava više političara da će prisustvovati Mladićevoj sahrani.
„Privatna žalost je jedno, državna ceremonija nešto drugo“
Radončić naglašava da ne predlaže kažnjavanje porodice niti zabranu privatnog prisustva sahrani.
Prema njegovom prijedlogu, granica bi trebala biti povučena tamo gdje javni funkcioner koristi položaj, instituciju ili javna sredstva kako bi sahranu pretvorio u događaj političkog veličanja osobe pravosnažno osuđene za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine.
Koga bi Radončić obuhvatio zabranom
Prema njegovoj inicijativi, petogodišnja zabrana trebala bi se odnositi na zvaničnike koji na sahranu dolaze predstavljajući javnu instituciju, koriste službena vozila, delegacije ili budžetska sredstva, polažu vijence u ime institucija ili učestvuju u organiziranju državnih i vojnih počasti.
Istom mjerom obuhvatio bi i one koji Mladića javno nazivaju herojem, zaštitnikom ili uzorom, opravdavaju ili umanjuju zločine za koje je osuđen ili sahranu koriste za negiranje genocida u Srebrenici i pravosnažnih presuda.
BiH ne može sama uvesti zabranu ulaska u EU
Radončićeva inicijativa zasad je politički poziv.
Ni SBB, ni institucije Bosne i Hercegovine ne mogu samostalno zabraniti nekoj osobi ulazak na teritoriju Evropske unije.
EU raspolaže instrumentima kojima pojedincima može izreći zabranu ulaska i tranzita. Takve restriktivne mjere donose se kroz pravne akte Unije, prvenstveno odlukama Vijeća EU, a države članice potom osiguravaju njihovu primjenu.
Pojedine države članice mogu imati i vlastite nacionalne mehanizme za zabranu ulaska.
EU već ima sistem ciljanih sankcija
Evropska unija od 2020. ima Globalni režim sankcija za ljudska prava.
Njime se pojedincima povezanim s ozbiljnim kršenjima ljudskih prava mogu izreći zabrana putovanja i zamrzavanje imovine. Režim obuhvata genocid, zločine protiv čovječnosti i druga naročito teška kršenja ljudskih prava.
Međutim, to ne znači da bi javno veličanje Ratka Mladića automatski dovelo do stavljanja određene osobe na ovu listu.
Postojeći pravni okvir traži da osoba bude odgovorna, uključena ili povezana s djelima obuhvaćenim režimom sankcija. Zato bi Radončićev prijedlog zahtijevao političku i pravnu procjenu evropskih institucija, odnosno eventualno korištenje drugog ili posebno oblikovanog mehanizma.
Zašto baš pet godina?
Petogodišnji period koji Radončić predlaže nije standardna automatska sankcija propisana nekim općim pravilom EU za veličanje ratnih zločinaca.
To je trajanje koje je sam predložio.
Evropske restriktivne mjere obično se usvajaju i periodično preispituju, a njihovo trajanje zavisi od konkretnog pravnog režima i odluka Vijeća EU. Globalni režim sankcija za ljudska prava, primjerice, trenutno je produžen do 8. decembra 2026, dok se pojedinačne liste redovno preispituju.
Zato eventualna evropska mjera ne bi morala imati upravo petogodišnje trajanje koje Radončić predlaže.
Pozvao se na Krivični zakon BiH
Radončić svoju inicijativu obrazlaže i činjenicom da Krivični zakon BiH poznaje krivično djelo veličanja pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca.
Član 145a stav (6) propisuje kaznu za osobu koja daje priznanje, nagradu ili privilegiju osobi pravosnažno osuđenoj za genocid, zločine protiv čovječnosti ili ratne zločine, po njoj imenuje javni objekt ili je „na bilo koji način veliča“.
Za taj oblik djela propisana je kazna zatvora od najmanje tri godine.
Međutim, postojanje krivične odredbe u BiH ne obavezuje EU da uvede odgovarajuću zabranu putovanja. Riječ je o dva odvojena pravna sistema i dvije različite vrste odgovornosti.
„Ne kažnjavati građane zbog političara“
Radončić posebno insistira da njegova inicijativa ne treba biti shvaćena kao poziv na vraćanje viznog režima građanima Srbije ili bilo kakvu kolektivnu sankciju.
Umjesto toga predlaže personalizirane mjere prema javnim funkcionerima čiji konkretni postupci, prema njegovoj ocjeni, predstavljaju političko veličanje Mladića.
Time pokušava odgovornost vezati za konkretne pojedince, a ne za državljanstvo ili nacionalnu pripadnost.
Političari najavili odlazak na sahranu
Radončićeva inicijativa dolazi nakon što su Milorad Dodik i Draško Stanivuković javno najavili da će prisustvovati sahrani Ratka Mladića.
Samo prisustvo sahrani ne znači automatski javno veličanje niti osnov za sankciju.
Upravo zato Radončić u prijedlogu dodatno navodi korištenje funkcije, javnih sredstava, državnih počasti, afirmativnih govora ili negiranja presuda kao kriterije na osnovu kojih bi se razlikovala privatna žalost od političkog čina.
Mladićeva pravosnažna presuda nije predmet političkog tumačenja
Ratko Mladić preminuo je 27. augusta 2026. u pritvoru UN-a, gdje je služio doživotnu kaznu.
Pravosnažno je osuđen za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine.
Njegova smrt ne mijenja konačnost presude, a Ujedinjene nacije i međunarodne institucije nakon njegove smrti ponovo su pozvale na poštivanje sudski utvrđenih činjenica i odbacivanje veličanja ratnih zločinaca.
Od inicijative do sankcija dug je put
Za sada nema odluke Evropske unije da uvede petogodišnje zabrane ulaska zvaničnicima koji budu veličali Mladića na sahrani.
Radončić je iznio politički prijedlog i pozvao institucije EU i države članice da ga razmotre.
Da bi takva inicijativa imala konkretne posljedice, bilo bi potrebno da je preuzmu nadležne evropske institucije ili pojedine države članice, utvrde pravni osnov, definišu kriterije i donesu formalne odluke prema konkretnim osobama.
Zato se trenutno može govoriti o novom zahtjevu za ciljane evropske sankcije, ali ne i o već uvedenoj ili izvjesnoj zabrani ulaska.
