Mostarski muftija Salem-ef. Dedović kritikovao je hrvatskog premijera Andreja Plenkovića zbog podrške Vlade Republike Hrvatske dovršetku zgrade Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru, tvrdeći da se objekat gradi na prostoru nekadašnjeg Lakišića harema.
Dedović smatra da finansijska i politička podrška Zagreba tom projektu ne doprinosi dijalogu i međusobnom uvažavanju u Mostaru, nego dodatno produbljuje postojeće podjele.
Njegove tvrdnje dolaze nakon Plenkovićeve posjete Mostaru 1. septembra, tokom koje je obišao i gradilište HNK-a. Hrvatska je istog dana odobrila dodatnih 3,5 miliona eura za dovršetak objekta. Prema podacima Vlade HNK-a, Hrvatska je za izgradnju zgrade od 2023. do danas izdvojila ukupno 8,2 miliona eura.
Dedović: „Muslimanski sakralni prostor je otet i preoran“
Muftija je ustvrdio da se HNK podiže na muslimanskom sakralnom prostoru i posebno kritikovao činjenicu da hrvatska Vlada nastavlja finansijski podržavati izgradnju.
Prema njegovoj ocjeni, takav odnos zanemaruje višestoljetno muslimansko kulturno i vakufsko naslijeđe Mostara.
Dedović smatra da Plenkovićeva podrška projektu „podebljava granicu razdvajanja“ u gradu i šalje poruku da se kulturne potrebe jedne zajednice ostvaruju bez dovoljnog uvažavanja zahtjeva druge.
To su stavovi muftije i Islamske zajednice, dok vlasničko-pravni status spornog lokaliteta ostaje predmet suprotstavljenih tvrdnji.
Grad Mostar tvrdi suprotno
Grad Mostar je ranije iznio potpuno drugačiji stav.
U zvaničnom saopćenju iz oktobra 2025. gradske vlasti navele su da se lokalitet na kojem se gradi HNK ni u jednom službenom gruntovnom, katastarskom ili urbanističkom dokumentu od 1884. godine ne vodi pod nazivom „Lakišića harem“.
Grad tvrdi i da se Islamska zajednica u zemljišnim knjigama ne pojavljuje kao vlasnik ili korisnik parcela na kojima je objekat izgrađen.
Sličan stav zastupa i uprava HNK Mostar, koja navodi da ni raniji zahtjevi Islamske zajednice nisu koristili naziv „Lakišića harem“ za upravo ovaj lokalitet.
Islamska zajednica se poziva na arhivsku dokumentaciju
Islamska zajednica, s druge strane, tvrdi da posjeduje historijsku i arhivsku dokumentaciju koja dokazuje da je širi prostor nekada pripadao Lakišića haremu i vakufu.
Muftija Dedović je 1. septembra posebno izdvojio publikacije koje, prema njegovim riječima, sadrže arhivsku građu o historiji lokaliteta.
Istovremeno je poručio da će Islamska zajednica poštovati pravosnažnu presudu suda kada spor bude konačno riješen.
Upravo zbog toga nije precizno kao gotovu činjenicu tvrditi ni da je HNK izgrađen na nesporno otetom haremu, niti da takvo historijsko pravo sigurno ne postoji.
Hrvatska do sada izdvojila 8,2 miliona eura
Finansijska podrška Zagreba projektu znatno je povećana posljednjih godina.
Za dovršetak HNK Mostar Hrvatska je 2023. izdvojila 2,7 miliona eura, tokom 2025. dodatnih 2 miliona, a 1. septembra 2026. uručen je novi ugovor vrijedan 3,5 miliona eura.
Ukupna pomoć za izgradnju tako je dostigla 8,2 miliona eura.
Vlada Hrvatske HNK predstavlja kao strateški kulturni projekt hrvatskog naroda u BiH, ali i kao ustanovu za koju tvrdi da doprinosi kulturnom razvoju cijele zemlje.
Dedović kritikovao i političke stranke u BiH
Muftija se nije zadržao samo na Plenkoviću.
Kritikovao je i političke stranke u BiH koje se predstavljaju kao državotvorne i patriotske, tvrdeći da su ostale tihe pred pitanjem koje Islamska zajednica smatra važnim za zaštitu kulturnog i vjerskog naslijeđa Mostara.
Pozvao ih je da svoje političke stavove pokažu i konkretnim odnosom prema sporovima u centralnoj gradskoj zoni.
To je politička kritika muftije; izostanak javne reakcije pojedinih stranaka sam po sebi ne predstavlja stav o pravnom statusu zemljišta.
HNK ponovo postao simbol šireg spora o Mostaru
Spor oko zgrade HNK-a odavno je prerastao pitanje jedne građevinske parcele.
Za Islamsku zajednicu on predstavlja pitanje vakufskog naslijeđa, sakralnog prostora i jednakog tretmana različitih tradicija u centralnoj zoni Mostara.
Za Grad Mostar, HNK i hrvatske političke strukture riječ je o legalnom kulturnom projektu na zemljištu za koje tvrde da nema dokazanu vlasničku vezu s Islamskom zajednicom.
Zbog toga će konačnu pravnu težinu imati dokumentacija i eventualne pravosnažne sudske odluke, a ne političke izjave bilo koje strane.
