Stranka demokratske akcije kritikovala je predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denisa Bećirovića zbog nastavka teške finansijske krize u Radioteleviziji Bosne i Hercegovine, tvrdeći da ranije usvojeni zaključci Predsjedništva nisu rezultirali održivim rješenjem za državni javni servis.
Iz SDA navode da se BHRT i dalje suočava s blokadama računa, velikim dugovanjima i neriješenim sistemom raspodjele RTV takse, zbog čega odgovornost traže i od političkih predstavnika koji učestvuju u aktuelnoj državnoj vlasti.
Predsjedništvo ranije tražilo hitne mjere
Predsjedništvo BiH ranije je usvojilo zaključke kojima je finansijsko stanje BHRT-a ocijenjeno prijetnjom opstanku javnog servisa.
Od Vijeća ministara zatraženo je hitno provođenje Zakona o javnom radiotelevizijskom sistemu BiH, uključujući pitanja finansiranja i raspodjele sredstava. Zaključci su objavljeni u Službenom glasniku početkom februara.
U političkoj raspravi spominjana je i naplata više od 100 miliona KM koje BHRT potražuje po osnovu neraspoređene RTV takse i povezanih sudskih postupaka.
SDA sada tvrdi da, uprkos tim zaključcima, suštinski problem nije riješen.
BHRT je bio u problemima i prije tih zaključaka
Tvrdnju SDA da je “rezultat Bećirovićevih zaključaka” blokiran račun treba posmatrati kao političku formulaciju.
BHRT je već 20. januara 2026. objavio da mu je račun blokiran, dakle prije februarskih zaključaka Predsjedništva. Istovremeno je upozoravao da mu na naplatu dolaze velika dugovanja.
Krajem februara BHRT je objavio da se nalazi u ozbiljnoj finansijskoj i operativnoj krizi, sa približno 56 miliona KM obaveza za poreze i doprinose, deset miliona KM PDV-a i gotovo 22 miliona KM duga prema Evropskoj radiodifuznoj uniji.
Zato se sadašnja kriza ne može pripisati samo postupcima ili nepostupanju jednog člana Predsjedništva.
SDA: Bećirović je morao izvršiti politički pritisak na partnere
SDA smatra da Bećirović nije trebao ostati samo na institucionalnim zaključcima i javnim apelima.
Iz stranke poručuju da je, kao političar povezan s parlamentarnom većinom koja je formirala vlast na nivou BiH, morao insistirati kod koalicionih partnera na konkretnom modelu spašavanja BHRT-a.
Posebno podsjećaju da je Bećirović zajedno sa Željkom Cvijanović podržao Borjanu Krišto kao mandatarku za sastavljanje Vijeća ministara BiH.
„Ne može se istovremeno učestvovati u formiranju vlasti, svojim glasom određivati ko će voditi Vijeće ministara, politički pripadati većini koja upravlja državnim institucijama, a zatim se pokušavati ograditi od njihovog nerada i loših odluka“, naveli su iz SDA.
To je politička argumentacija opozicione stranke, a ne pravna ocjena Bećirovićeve pojedinačne odgovornosti.
Može li Bećirović sam riješiti problem BHRT-a?
Ne.
Predsjedništvo BiH nema nadležnost da samo uspostavi novi sistem naplate RTV takse, izvrši sudsku naplatu ili jednostrano osigura dugoročno finansiranje BHRT-a.
Za trajno rješenje potrebne su odluke više institucija, uključujući Vijeće ministara i Parlamentarnu skupštinu BiH, kao i provođenje postojećeg Zakona o javnom RTV sistemu.
Zbog toga je opravdano politički pitati koliko je Bećirović koristio svoj utjecaj prema koalicionim partnerima, ali nije precizno predstavljati ga kao osobu koja je sama imala ovlast riješiti finansiranje javnog servisa.
Problem RTV takse traje godinama
Finansijska kriza BHRT-a mnogo je starija od aktuelnog mandata.
Zakon predviđa zajednički sistem naplate i raspodjele RTV takse među javnim servisima, ali taj model godinama ne funkcioniše u potpunosti.
Misija OSCE-a u BiH upozorila je u februaru da upravo neprovođenje Zakona o javnom RTV sistemu u velikoj mjeri stoji iza finansijske krize BHRT-a te da se taksa ne prikuplja niti raspoređuje na cijeloj teritoriji zemlje u skladu sa zakonom.
OSCE je pozvao institucije da provedu zakon i relevantne sudske odluke.
Poseban problem dug prema EBU-u
BHRT se mjesecima suočava i s dugom prema Evropskoj radiodifuznoj uniji.
U februaru je iznosio gotovo 22 miliona KM, a pregovori Ministarstva komunikacija i prometa BiH o faznoj otplati tada nisu dali rezultat jer je EBU tražio veliki dio obaveze u početnoj uplati.
BHRT je upozoravao da dugotrajna blokada računa zbog izvršenja tog duga može ugroziti ne samo program nego i širu tehničku infrastrukturu državnog javnog servisa.
SDA kritikuje “politiku zaključaka i apela”
Suština najnovijeg napada SDA na Bećirovića jeste tvrdnja da političke inicijative nemaju vrijednost ako iza njih ne slijede odluke izvršne i zakonodavne vlasti.
Iz SDA poručuju da se ozbiljna državna pitanja ne mogu rješavati samo zaključcima, apelima i javnim stavovima, nego stvaranjem političke većine koja će takve odluke provesti.
Bećirović je trenutno predsjedavajući Predsjedništva BiH, funkciju koju je po principu rotacije preuzeo 16. marta 2026. godine.
Kriza BHRT-a ipak ima mnogo širu odgovornost
Najnovija polemika dolazi u trenutku kada pitanje opstanka BHRT-a ulazi i u predizbornu borbu.
SDA političku odgovornost usmjerava prema Bećiroviću i strankama aktuelne većine, dok činjenice pokazuju da je finansijska kriza rezultat dugogodišnjeg neprovođenja zakona, sporova među javnim servisima, nagomilanih poreskih i komercijalnih obaveza te izostanka trajnog političkog dogovora.
Zato Bećirovićevi zaključci očigledno nisu riješili problem, ali ni blokada BHRT-a nije počela kao njihova posljedica.
Ključno pitanje ostaje isto: hoće li državne institucije konačno uspostaviti održiv sistem finansiranja BHRT-a prije nego što finansijska kriza ozbiljno ugrozi njegovo funkcionisanje.
