Mevlidu Jašareviću, osuđenom na 15 godina zatvora zbog terorističkog napada na Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu 2011. godine, kazna bi trebala isteći 27. oktobra 2026. godine.
Međutim, njegov izlazak iz državnog zatvora u Vojkovićima ne znači i kraj svih sudskih postupaka protiv njega.
Pred Sudom Bosne i Hercegovine protiv Jašarevića se vodi novi krivični postupak, a Tužilaštvo BiH zatražilo je da mu nakon isteka zatvorske kazne budu određene mjere zabrane. Sud o tom prijedlogu još nije donio odluku.
Pritvor zasad nije određen
Prema informacijama koje su objavile „Nezavisne novine“, Jašareviću u novom predmetu zasad nije određen pritvor.
Tužilaštvo BiH umjesto toga predlaže mjere zabrane kojima bi se osiguralo njegovo prisustvo tokom nastavka postupka.
Iz Suda BiH potvrđeno je da će eventualne mjere biti određivane u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku BiH i okolnostima konkretnog predmeta.
To znači da, ukoliko do 27. oktobra ne bude donesena druga sudska odluka koja bi mu ograničila slobodu, Jašarević po isteku postojeće kazne više nema osnov da ostane u zatvoru zbog presude iz 2013. godine.
Zbog čega mu se sada ponovo sudi?
Novi postupak nije povezan s napadom na Ambasadu SAD-a.
Tužilaštvo BiH podiglo je 31. decembra 2025. novu optužnicu protiv Jašarevića zbog krivičnog djela sprečavanje službenog lica u vršenju službene radnje.
Prema optužnici, on je tokom 2025. godine u dva navrata zaposlenicama Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija navodno upućivao verbalne i fizičke prijetnje.
Tužilaštvo tvrdi da je cilj takvog ponašanja bio spriječiti ili ometati službenice u provođenju mjera zabrane telefonskih poziva i pisanih kontakata koje su mu ranije bile izrečene tokom izdržavanja kazne.
Jašarević je u ovom predmetu optužen, ali njegova krivica nije utvrđena pravosnažnom presudom.
Šta su mjere zabrane?
Mjere zabrane nisu isto što i pritvor.
Njima sud može ograničiti određene aktivnosti optužene osobe kako bi osigurao da bude dostupna pravosuđu tokom postupka.
U zavisnosti od odluke suda, takve mjere mogu uključivati zabranu napuštanja određenog mjesta, obavezno povremeno javljanje policiji, privremeno oduzimanje putnih isprava ili druge zakonom predviđene obaveze.
Osoba kojoj su određene takve mjere nije u zatvoru, ali se mora pridržavati ograničenja koja propiše sud.
Ko ga preuzima nakon izlaska iz zatvora?
Otvoreno je i pitanje administrativne procedure nakon isteka kazne.
Upravnik Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija Siniša Perković objasnio je za „Nezavisne“ da je obaveza ustanove da o izlasku obavijesti Službu za poslove sa strancima i postupi prema eventualnim sudskim odlukama.
Sama zatvorska ustanova nema ovlaštenje da nekoga zadrži nakon isteka kazne bez odgovarajućeg pravnog osnova.
Šta će se dalje dogoditi zavisit će od statusa njegovog državljanstva, eventualnih mjera koje odredi Sud BiH i postupanja drugih nadležnih institucija.
Tužilaštvo ga vodi kao državljanina BiH i Srbije
Pitanje državljanstva posebno je zanimljivo jer postoje različite javne tvrdnje.
Jašarević je 2022. za „Nezavisne novine“ tvrdio da nema državljanstvo Bosne i Hercegovine, nego samo Srbije, te da je pokušao ishoditi nastavak izdržavanja kazne u Srbiji.
Međutim, Tužilaštvo BiH u zvaničnoj optužnici iz decembra 2025. navodi da je Jašarević državljanin Bosne i Hercegovine i Republike Srbije.
Zbog toga je u ovom trenutku službeni podatak Tužilaštva relevantniji od njegove ranije lične tvrdnje.
Ako zaista ima državljanstvo BiH, njegov izlazak iz zatvora ne bi se tretirao kao izlazak stranca kojem automatski slijedi postupanje po osnovu boravišnog statusa.
Napad na Ambasadu dogodio se 2011. godine
Jašarević je 28. oktobra 2011. izvršio teroristički napad na zgradu Ambasade SAD-a u Sarajevu.
Prema optužnici Tužilaštva BiH, tokom približno 50 minuta ispalio je najmanje 105 metaka iz automatskog oružja prema zgradi Ambasade i prostorijama u kojima su se nalazili policijski službenici koji su osiguravali objekat.
Tom prilikom teško je ranjen policijski službenik koji je osiguravao Ambasadu.
Jašarević je nakon toga onesposobljen i uhapšen.
Pravomoćno osuđen na 15 godina
Sud BiH ga je prvobitno osudio na 18 godina zatvora, ali je nakon žalbenog postupka krajem 2013. pravosnažno osuđen na 15 godina.
Kazna mu, prema sada dostupnim podacima, ističe 27. oktobra 2026.
Nakon skoro 15 godina od napada, njegov slučaj ponovo dolazi u fokus javnosti zbog pitanja šta će se dogoditi kada prestane važiti postojeća zatvorska kazna.
Tri moguća elementa odlučivat će šta slijedi
Jašarevićev položaj nakon 27. oktobra zavisit će od tri odvojena pitanja.
Prvo je prestanak važenja njegove 15-godišnje kazne za teroristički napad.
Drugo je odluka Suda BiH o mjerama zabrane u novom krivičnom predmetu.
Treće je njegov službeni status državljanstva i eventualno postupanje drugih institucija nakon izlaska iz zatvora.
Za sada je sigurno samo da nova optužnica sama po sebi ne predstavlja novu zatvorsku kaznu.
Dok ne postoji odluka o pritvoru, mjera zabrane ili nova pravosnažna presuda, osoba kojoj je prethodna kazna istekla ne može ostati zatvorena samo zato što se protiv nje vodi drugi postupak.
