Novi granični prijelaz Gradiška Novi Most – Gornji Varoš nastavlja raditi, ali pitanje njegovog potpunog institucionalnog uređenja i dalje je neriješeno zbog spora unutar Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine.
Član Upravnog odbora UIO Zijad Krnjić insistira da se prije izmjena Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji Uprave donesu odluke o privremenim poravnanjima prihoda od indirektnih poreza između Federacije BiH i Republike Srpske.
Prema obračunima na koje se poziva federalna strana, Republika Srpska bi Federaciji BiH po tom osnovu trebala vratiti približno 151 milion KM. RS takav obračun osporava i traži njegovu reviziju.
Krnjić: Prvo odluke koje smo po zakonu trebali donijeti
Krnjić tvrdi da nema ništa protiv punog institucionalnog aktiviranja novog prijelaza, ali smatra da se prethodno moraju riješiti odluke koje Upravni odbor UIO već duže vrijeme odgađa.
„Ja sam za da se taj novi moderni granični prijelaz otvori, da se Pravilnik donese, međutim prvo moramo donijeti odluke koje su po Zakonu, koje smo trebali prvo donijeti, a to su odluke o privremenim poravnanjima“, izjavio je Krnjić.
Njegov stav praktično povezuje dva odvojena pitanja – organizaciju carinske službe na novom prijelazu i neriješeni spor o raspodjeli prihoda od indirektnih poreza.
Šta je spornih 151 milion KM?
Prihodi od indirektnih poreza koje prikuplja UIO raspoređuju se između državnih institucija, entiteta i Brčko distrikta prema propisanim koeficijentima.
Kako se konačni podaci o krajnjoj potrošnji mijenjaju, periodično se rade poravnanja između Federacije BiH i Republike Srpske.
Prema podacima koji se trenutno nalaze pred Upravnim odborom, obračun na koji se poziva Krnjić pokazuje da bi RS Federaciji trebala vratiti oko 151 milion KM.
Republika Srpska osporava takav rezultat. Ministrica finansija RS Zora Vidović ranije je tražila reviziju svih obračuna, dok je iz RS-a istovremeno navedeno da taj entitet po drugom osnovu potražuje gotovo 30 miliona KM.
Zbog toga iznos od 151 milion KM još nije moguće predstavljati kao konačno i nesporno utvrđen dug.
Novi prijelaz ipak ima međunarodni status
Važno je razlikovati današnju situaciju od problema koji je postojao krajem 2025. godine.
Tada Upravni odbor UIO nije usvojio izmjene Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji, zbog čega UIO nije mogla formalno uspostaviti novu organizacionu jedinicu carinske službe na prijelazu Gradiška Novi Most.
Situacija se promijenila 8. juna 2026, kada su BiH i Hrvatska potpisale novi Ugovor o graničnim prijelazima.
Tim ugovorom Gornji Varoš – Gradiška Novi Most dobio je status međunarodnog graničnog prijelaza za putnike i robu sa svim potrebnim inspekcijskim službama.
Zašto onda još govorimo o privremenom režimu?
Iako novi prijelaz ima međunarodni status, carinska organizacija na strani BiH još nije potpuno prilagođena novoj lokaciji.
Zbog oštećenja starog mosta u maju, promet je hitno preusmjeren na novi most, a UIO je na novu lokaciju prebacila službenike i infrastrukturu koja je organizaciono pripadala starom prijelazu.
Zbog toga stari prijelaz Gradiška – Stara Gradiška u praksi nije funkcionisao na raniji način, dok su njegovi carinski kapaciteti praktično nastavili rad na novoj lokaciji.
Potpisivanjem ugovora BiH i Hrvatske dogovoreno je da se postojeći privremeni režim nastavi dok obje države ne završe sve potrebne institucionalne i tehničke procedure.
Ministarstvu sigurnosti isteklo privremeno rješenje
Dodatnu pravnu komplikaciju predstavljalo je rješenje Ministarstva sigurnosti BiH kojim je privremeni međunarodni promet preko novog mosta bio omogućen do 19. augusta.
Ministarstvo je upozorilo da nema pravni osnov da to rješenje jednostavno produži.
Vijeće ministara BiH 19. augusta nije usvojilo ni predloženu odluku o privremenom zatvaranju starog prijelaza niti informaciju Ministarstva sigurnosti o statusu dva prijelaza.
Ipak, Vijeće ministara je istovremeno podsjetilo da novi bilateralni ugovor, koji se primjenjuje od 8. juna, već daje prijelazu Gradiška Novi Most – Gornji Varoš status međunarodnog prijelaza i obavezuje obje države da rasporede potrebne službe.
Zbog toga prijelaz nije prestao raditi 19. augusta.
Šta bi riješile izmjene Pravilnika UIO?
Izmjene Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji omogućile bi UIO da na novoj lokaciji formalno uspostavi posebnu organizacionu jedinicu.
UIO je još u decembru 2025. predlagala formiranje „Carinskog referata na graničnom prijelazu Gradiška Novi Most“.
Time bi zaposleni i nadležnosti bili trajno administrativno vezani za novi prijelaz, umjesto da se koristi privremena organizacija prenesena sa starog.
Krnjić, međutim, ne želi podržati tu odluku prije nego što Upravni odbor riješi pitanje privremenih koeficijenata i poravnanja prihoda.
Spor traje mjesecima
Pitanje novog prijelaza i raspodjele indirektnih poreza već se više puta nalazilo na dnevnom redu Upravnog odbora UIO.
Sjednica zakazana 26. maja nije ni održana zbog nedostatka kvoruma. Na dnevnom redu istovremeno su bili koeficijenti za raspodjelu prihoda, poravnanja između entiteta i izmjene Pravilnika potrebne za novi prijelaz.
Takvo povezivanje više neriješenih tema dovelo je do situacije u kojoj jedan od najvažnijih novih graničnih prijelaza u BiH radi, ali njegovo unutrašnje administrativno uređenje još nije završeno.
Stari prijelaz trebao bi dobiti manju ulogu
Prema novom ugovoru BiH i Hrvatske, prijelaz Gornji Varoš – Gradiška Novi Most preuzima status glavnog prijelaza najviše kategorije u ovom području.
Hrvatski premijer Andrej Plenković je nakon potpisivanja ugovora objasnio da će, nakon završetka tranzicije, stari prijelaz u Staroj Gradiški biti spušten u nižu kategoriju.
Novi prijelaz projektovan je za znatno veći kapacitet međunarodnog putničkog i teretnog saobraćaja i povezan je s autoputem Banja Luka – Gradiška.
Je li 151 milion KM prepreka otvaranju?
Preciznije je reći da novac predstavlja političko-upravnu prepreku donošenju izmjena Pravilnika, a ne pravnu prepreku samom međunarodnom statusu prijelaza.
Novi prijelaz već ima status utvrđen međunarodnim ugovorom i nastavlja raditi.
Krnjić, međutim, koristi svoje mjesto u Upravnom odboru kako bi insistirao da se prije izmjene unutrašnje organizacije UIO riješe ranije obaveze tog tijela u vezi s raspodjelom prihoda.
Zbog toga je spor od 151 milion KM postao neposredno povezan s administrativnim rješavanjem novog prijelaza, iako pravno nije riječ o istoj stvari.
Konačno rješenje još čeka Upravni odbor UIO
Za građane i prijevoznike najvažnije je da prijelaz nastavlja funkcionisati.
Ali za trajno institucionalno rješenje bit će potrebno formalno rasporediti carinske službenike, prilagoditi unutrašnju organizaciju UIO i razriješiti status starog prijelaza.
Istovremeno, Upravni odbor morat će prije ili kasnije donijeti odluke o poravnanju prihoda od indirektnih poreza.
Dok se ne utvrdi konačan obračun, tvrdnja da RS „duguje 151 milion KM“ treba biti predstavljena kao rezultat obračuna koji jedna strana traži da se usvoji, a druga osporava i traži njegovu reviziju.
Novi prijelaz tako nastavlja raditi, ali dva velika institucionalna pitanja – organizacija UIO i raspodjela stotina miliona maraka indirektnih poreza – i dalje čekaju politički dogovor.
