Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine oštro je reagovala na najavu predsjednika SDA Bakira Izetbegovića da je Bosni i Hercegovini potrebno oko milijardu KM novih investicija svakog mjeseca i stvaranje uslova za 50.000 novih radnih mjesta.
Iz SDP-a tvrde da Izetbegović nije predstavio konkretan model kojim bi takav cilj bio ostvaren te njegove najave nazivaju novim predizbornim obećanjima bez jasno definisanih investitora, projekata, izvora finansiranja i rokova.
SDP podsjetio na ranija Izetbegovićeva obećanja
U reakciji su podsjetili na ranije Izetbegovićeve izjave o otvaranju 100.000 novih radnih mjesta.
Izetbegović je još krajem 2015. javno govorio da je cilj od 100.000 radnih mjesta ostvariv, a tu je poruku ponavljao i u kasnijim kampanjama.
SDA danas tvrdi da je tokom perioda u kojem je bila dio vlasti cilj povećanja zaposlenosti ostvaren, dok SDP osporava takvo predstavljanje ekonomskih rezultata i povezuje ga sa širim demografskim i ekonomskim kretanjima.
Traže odgovor: Ko bi osigurao milijardu KM mjesečno?
Iz SDP-a smatraju da cifra od milijardu KM mjesečno sama po sebi nije razvojni program.
Od Izetbegovića traže da objasni ko bi osigurao kapital, koji bi projekti bili finansirani, koliko bi ulaganja dolazilo iz privatnog, a koliko iz javnog sektora, te u kojem roku bi bilo otvoreno najavljenih 50.000 radnih mjesta.
„Bez investitora, projekata, rokova i javne odgovornosti, njegova ‘milijarda mjesečno’ nije plan. To je predizborni balon koji puca na prvom povjetarcu“, poručili su iz SDP-a.
SDP kao rezultat ističe povećanje minimalne plate
Stranka je u odgovoru posebno istakla odluku Vlade Federacije BiH o snažnom povećanju minimalne plate.
Minimalna neto plata u FBiH povećana je na 1.000 KM od 1. januara 2025. godine.
Za 2026. godinu minimalna plata je dodatno povećana i trenutno iznosi 1.027 KM neto, pa SDP-ovu formulaciju o 1.000 KM treba posmatrati kao podsjećanje na inicijalnu reformu iz 2025, a ne kao aktuelni iznos za 2026.
Doprinosi smanjeni tokom 2025.
SDP među rezultate ubraja i smanjenje doprinosa na plate.
Federalna vlada je od 1. jula 2025. smanjila zbirnu stopu doprinosa na teret poslodavaca, što je predstavljeno kao dio paketa kojim se istovremeno povećavaju primanja radnika i pokušava smanjiti opterećenje privrede.
Premijer Nermin Nikšić je krajem 2025. naveo da je stopa doprinosa smanjena sa 41,5 na 36 posto.
SDP ističe i neradnu nedjelju
U reakciji je posebno spomenuta neradna nedjelja u trgovini.
SDP tvrdi da je ova mjera poboljšala položaj radnika, a da istovremeno nije dovela do pada zaposlenosti kakav su najavljivali njeni protivnici.
Prema podacima koje je stranka iznijela, broj zaposlenih u trgovini prema sjedištu poslodavca povećan je sa 98.613 u aprilu na 99.827 u junu 2026. godine.
Te brojke u reakciji predstavlja SDP, pa ih je najpreciznije atribuirati stranci dok se ne uporede s kompletnom metodologijom i mjesečnim statističkim serijama Federalnog zavoda za statistiku.
„Biramo i čovjeka i ekonomiju“
SDP odbacuje tvrdnje da zaštita prava radnika nužno mora značiti slabije poslovne rezultate.
„Zaštitili smo pravo radnika na neradnu nedjelju i istovremeno sačuvali rast zaposlenosti“, poručili su, tvrdeći da njihova politika pokušava istovremeno zaštititi radnike i privredu.
Stranka u vlastite rezultate ubraja i reforme penzijskog sistema, boračke naknade i proces fiskalizacije.
Spomenuli i reviziju presude protiv Srbije
SDP je u političkom odgovoru otvorio i teme koje nisu direktno povezane s Izetbegovićevim ekonomskim prijedlogom.
Među njima su neuspjeli pokušaj revizije presude Međunarodnog suda pravde u predmetu BiH protiv Srbije te odlazak stanovništva tokom perioda u kojem je SDA bila dominantna stranka vlasti.
Takve teme predstavljaju dio šireg političkog obračuna između dvije stranke i ne daju same po sebi odgovor na pitanje ostvarivosti Izetbegovićevog aktuelnog investicijskog plana.
Koliko je zapravo velik Izetbegovićev cilj?
Najavljenih milijardu KM novih ulaganja svakog mjeseca značilo bi približno 12 milijardi KM novih investicija godišnje.
Izetbegović nije u prvobitnoj izjavi predstavio detaljnu listu projekata, strukturu privatnih i javnih ulaganja niti rok za otvaranje 50.000 radnih mjesta. Njegova najava zato trenutno predstavlja politički razvojni cilj, a ne detaljno razrađen investicijski program.
SDP upravo na tome gradi svoj glavni prigovor – da velika brojka bez izvora kapitala, spremnih projekata i rokova nije dovoljna da bi se govorilo o ozbiljnom ekonomskom planu.
Predizborna ekonomska rasprava tek počinje
Sukob SDA i SDP-a sve se više premješta na teren ekonomije.
SDA pokušava kampanju usmjeriti prema snažnijem investicijskom ciklusu i novom zapošljavanju, dok SDP vlastitu poziciju gradi na potezima Federalne vlade poput povećanja minimalne plate i smanjenja doprinosa.
Ključno pitanje za obje stranke zato neće biti samo ko može ponuditi veću brojku, nego ko može predstaviti detaljan i finansijski održiv plan s mjerljivim rezultatima.
