Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković objavio je videosnimak u kojem se direktno obratio građanima Republike Srpske, optužujući predsjednika SNSD-a Milorada Dodika i njegove političke saradnike da blokiranjem evropskih reformi ugrožavaju stotine miliona eura namijenjenih Bosni i Hercegovini.
Konaković tvrdi da zbog političkih blokada građani ostaju bez novca koji je kroz Plan rasta Evropske unije mogao biti uložen u infrastrukturu, škole, vrtiće, zdravstvo i druge projekte.
Evropska unija zaista upozorava da je BiH zbog kašnjenja već izgubila 108 miliona eura, odnosno oko 211 miliona KM, dok postoji rizik gubitka dodatnih približno 370 miliona eura, što je više od 720 miliona KM.
Konaković direktno građanima RS-a: „Vaš novac odlazi“
Konaković je u poruci posebno pokušao problem evropskih reformi približiti građanima Republike Srpske.
Optužio je Dodika da svojim političkim potezima direktno nanosi finansijsku štetu ljudima koji žive u tom entitetu.
„Znate li da Milorad Dodik zavlači ruku u džep ljudima iz RS?“, poručio je Konaković.
On je zatim ustvrdio da novac koji je mogao pripasti BiH završava u državama poput Albanije i Crne Gore, gdje se evropska sredstva koriste za infrastrukturne projekte.
Ta formulacija zahtijeva dodatnu preciznost.
Da li novac BiH zaista ide Albaniji i Crnoj Gori?
Albanija i Crna Gora jesu među državama Zapadnog Balkana koje već povlače sredstva iz evropskog Plana rasta nakon ispunjavanja reformskih uslova. Evropska komisija je tokom 2025. i 2026. odobrila nove isplate Albaniji, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji.
Međutim, nije isto reći da te zemlje dobijaju evropski novac zato što brže provode reforme i tvrditi da je konkretni novac izgubljen za Bosnu i Hercegovinu već direktno prebačen njima.
Propisi EU predviđaju mogućnost da sredstva koja neka zemlja trajno izgubi nakon isteka reformskih rokova budu preraspodijeljena drugim korisnicima Instrumenta. To je mogućnost predviđena pravilima, a ne dokaz da je konkretnih 108 miliona eura iz kvote BiH već prebačeno Albaniji ili Crnoj Gori.
Zato je Konakovićevu tvrdnju preciznije posmatrati kao političko upozorenje da će druge zemlje iskoristiti sredstva i investicijske mogućnosti koje BiH propušta.
Koliko je novca uopće namijenjeno BiH?
Bosna i Hercegovina je kroz Plan rasta za Zapadni Balkan prvobitno mogla računati na do 976,6 miliona eura, odnosno približno 1,91 milijardu KM.
Novac nije bezuslovna pomoć.
Isplate su direktno povezane s provođenjem dogovorenih reformskih koraka, a najmanje polovina ukupne podrške predviđena je za infrastrukturne investicije putem Investicijskog okvira za Zapadni Balkan.
Evropska komisija je Reformsku agendu Bosne i Hercegovine odobrila krajem 2025. godine, ali sama agenda nije dovoljna – sredstva se povlače tek nakon ispunjavanja konkretnih reformskih obaveza i drugih uslova.
BiH već izgubila 108 miliona eura
Visoka predstavnica EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas u Sarajevu je 2. jula jasno rekla da je Bosna i Hercegovina već izgubila 108 miliona eura evropskih sredstava zbog sporosti reformskog procesa.
Istovremeno je upozorila da bez daljnjeg provođenja Reformske agende postoji rizik gubitka dodatnih približno 370 miliona eura.
Delegacija EU u BiH još u maju je upozoravala na mogućnost gubitka dodatnih 373,9 miliona eura, uz već izgubljenih 108 miliona.
Drugim riječima, u igri je gotovo pola milijarde eura potencijalno izgubljene podrške.
Konaković optužio Dodika i Amidžića
Konaković za zastoj direktno optužuje Dodika, ministra finansija i trezora BiH Srđana Amidžića i druge kadrove SNSD-a.
Prema njegovoj tvrdnji, oni su blokirali reforme potrebne za oslobađanje evropskog novca.
Takvu političku odgovornost nije precizno predstavljati kao jedini zvanično utvrđeni uzrok.
Evropska unija govori šire o institucionalnoj neaktivnosti, političkim podjelama i presporom provođenju reformi. Kallas je u julu navela da su političke podjele usporile napredak i pozvala lidere BiH da preuzmu odgovornost.
Zbog toga je tvrdnja da su Dodik i Amidžić odgovorni za izgubljena sredstva Konakovićeva politička optužba, iako je nesporno da odluke predstavnika SNSD-a mogu biti presudne tamo gdje je za reforme potreban dogovor različitih nivoa i političkih aktera.
Nije tačno da su blokirane „sve reforme“
Konaković je u obraćanju rekao da su blokirane „sve reforme iz Plana rasta“.
Ni tu formulaciju ne treba shvatiti doslovno.
Bosna i Hercegovina je tokom 2025. ipak uspjela usaglasiti i dostaviti Reformsku agendu, koju je Evropska komisija potom odobrila.
Problem je sada provođenje konkretnih reformskih koraka u rokovima od kojih zavise pojedinačne isplate.
Evropski model funkcioniše po principu: određena reforma ima svoju vrijednost, a neispunjavanje uslova znači da novac vezan za taj korak neće biti isplaćen ili može biti izgubljen nakon isteka predviđenog perioda.
Milijarde ili milijarda KM?
Konaković je naveo da je „na stolu nekoliko milijardi KM“ te da se, kada je riječ o BiH, radi o najmanje milijardu KM.
Ukupna početna alokacija od 976,6 miliona eura odgovara iznosu od približno 1,91 milijardu KM, pa je tvrdnja da je za BiH riječ o najmanje milijardu KM u osnovi tačna, iako puni potencijalni paket iznosi gotovo dvije milijarde KM.
Međutim, gotovo milijarda eura ne bi bila automatski uplaćena u budžete vlasti.
Najmanje polovina novca namijenjena je investicijama kroz WBIF, dok je ostatak podrške također uslovljen reformama i pravilima evropskog instrumenta.
Škole i vrtići jesu mogući, ali nisu unaprijed određeni
Konaković je kao primjer naveo škole, vrtiće i zdravstvene ustanove koje bi se mogle graditi evropskim novcem.
Plan rasta zaista uključuje značajan infrastrukturni dio, ali nije precizno tvrditi da je svaki izgubljeni euro već bio unaprijed namijenjen konkretnoj školi, vrtiću ili domu zdravlja u Bijeljini, Doboju, Tesliću, Sarajevu ili Širokom Brijegu.
Konkretni projekti prolaze procedure odabira i finansiranja kroz evropske investicijske mehanizme.
EU, međutim, izričito naglašava da bi sredstva trebala donositi direktnu korist građanima kroz investicije, nova radna mjesta i ekonomski razvoj.
Albanija i Crna Gora već koriste Plan rasta
Konakovićev politički argument zasniva se i na velikoj razlici u tempu između BiH i nekih susjednih država.
Evropska komisija već je odobravala isplate Albaniji, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji, dok je početkom 2026. odobrena i prva isplata Srbiji.
BiH je, s druge strane, kasnila već u početnoj fazi i zbog toga je njena prvobitna alokacija smanjena.
To daje osnov Konakovićevom širem argumentu da građani drugih država već koriste prednosti evropskog instrumenta dok BiH zbog političkih zastoja gubi dio mogućnosti.
Konaković iznio i optužbe za raniju krađu
Ministar vanjskih poslova otišao je korak dalje i Dodika optužio da je i ranije „krao“ od građana, odnosno da je novac usmjeravao prema sebi i svojim političkim i poslovnim saveznicima.
Takva formulacija predstavlja političku optužbu.
Bez pravosnažnih sudskih odluka za konkretna djela nije opravdano tvrdnju o krađi predstavljati kao dokazanu činjenicu.
Isto vrijedi za Konakovićev izraz „šizofrena politika“, koji predstavlja njegovu političku retoriku i nije opis koji bi neutralni novinarski tekst trebao preuzeti kao vlastitu kvalifikaciju.
Zaduživanje RS-a drugi dio Konakovićeve kritike
Konaković je Dodiku zamjerio i to što, prema njegovom tumačenju, odbacuje povoljniji evropski kapital dok se Republika Srpska istovremeno zadužuje na finansijskim tržištima.
Tu je potrebno razlikovati grantove i kredite iz Plana rasta.
Evropski paket od 6 milijardi eura za Zapadni Balkan sastoji se od 2 milijarde eura bespovratnih sredstava i 4 milijarde eura povoljnih zajmova, tako da nije cjelokupan novac „besplatan“.
Konakovićeva formulacija o „besplatnom novcu“ zato je pojednostavljenje: značajan dio podrške jesu grantovi, ali veći dio ukupnog regionalnog instrumenta čine povoljni krediti.
Suština spora: Građani zaista mogu izgubiti novac
Iza žestoke političke retorike postoji činjenica koju je Evropska unija nedvosmisleno potvrdila.
Bosna i Hercegovina je već izgubila 108 miliona eura, a bez provođenja preuzetih reformskih obaveza može izgubiti još oko 370 miliona eura.
To znači da bi ukupni gubitak mogao dosegnuti približno 478 miliona eura, odnosno oko 935 miliona KM.
Ko snosi najveću političku odgovornost za takav ishod predmet je sukoba domaćih stranaka.
Ali evropska poruka je mnogo jednostavnija: bez reformi nema isplate, a sredstva koja BiH ne iskoristi mogu na kraju biti izgubljena i potencijalno preraspodijeljena drugim korisnicima Plana rasta.
Zbog toga će naredni mjeseci pokazati može li politički dogovor sačuvati preostali dio evropskog paketa ili će BiH nastaviti gubiti sredstva dok susjedne države brže napreduju kroz isti program.
