Ruski predsjednik Vladimir Putin zaprijetio je da bi Moskva mogla početi zapljenjivati brodove povezane s evropskim državama ukoliko evropske zemlje krenu u širu zapljenu ruskih trgovačkih plovila.
Putin je takve poteze nazvao „piratstvom i razbojništvom“ te poručio da eventualni ruski odgovor ne mora biti ograničen na vode u kojima bi ruski brodovi bili presretani.
Izjavu je dao u srijedu, 12. augusta, tokom nadzora vojnih vježbi ruske Pacifičke flote kod Sahalina, na raketnoj krstarici „Varjag“.
Putin: Odgovorit ćemo tamo gdje smatramo potrebnim
Ruski predsjednik optužio je pojedine evropske države da razmatraju mjere koje, prema njegovom tumačenju, predstavljaju kršenje međunarodnog pomorskog prava.
„Ako to počne da se provodi u praksi, bit ćemo prisiljeni odgovoriti istom mjerom“, poručio je Putin.
Dodao je da Rusija ne bi nužno reagovala u istim morskim područjima u kojima bi njeni brodovi bili zaustavljani, nego „gdje god“ Moskva procijeni da je to potrebno.
Takva izjava predstavlja jednu od najoštrijih ruskih prijetnji evropskom komercijalnom brodarstvu otkako su zapadne zemlje pojačale pritisak na flotu tankera za koju tvrde da Rusiji pomaže u zaobilaženju sankcija.
Šta je ruska „flota u sjeni“?
Evropska unija termin „flota u sjeni“ koristi za veliki broj tankera povezanih s ruskim izvozom nafte koji često posluju preko složenih vlasničkih struktura, zastava trećih država i kompanija registriranih izvan Rusije.
EU tvrdi da dio tih plovila služi za zaobilaženje ograničenja povezanih s ruskim izvozom energije.
U 21. paketu sankcija, usvojenom 23. jula 2026, EU je zabranila pristup svojim lukama za još 41 brod označen kao dio ruske „flote u sjeni“. Paket je uključio i dodatne mjere prema finansijskim institucijama, energetskom sektoru i prodaji određenih vrsta tankera.
Nije uvedena opća dozvola za prodaju zaplijenjenog tereta
U pojedinim izvještajima pojavila se tvrdnja da novi paket sankcija državama EU automatski omogućava zapljenu ruskih brodova i prodaju njihovog tereta.
Zvanični pregled sankcija Vijeća EU ne navodi takvu opću mjeru.
Umjesto toga, evropske države pojačavaju kontrole, pritvaranje brodova i provjere plovila za koja postoji sumnja da krše sankcije ili pomorske propise, dok neke vlade razmatraju dodatne pravne mehanizme za zapljenu.
Zbog toga treba razlikovati sankcionisanje broda, zabranu pristupa evropskim lukama, privremeno zadržavanje radi provjere i trajnu zapljenu imovine.
Ruska Pacifička flota tvrdi da je spremna za pritvaranje brodova
Komandant ruske Pacifičke flote Viktor Liina izjavio je Putinu da ruske snage imaju kapacitete za pregled i zadržavanje plovila povezanih s državama koje Moskva označava kao „neprijateljske“.
Kao primjere spomenuo je Veliku Britaniju i Francusku.
Liina je tvrdio da i zapadne zemlje koriste trgovačke brodove pod zastavama trećih država te da bi Moskva, primjenjujući istu logiku koju Zapad koristi prema ruskim plovilima, takve brodove također mogla označavati kao neku vrstu „flote u sjeni“.
Ruska strana tvrdi i da je analizirala trgovačke rute, vlasništvo i terete brodova povezanih sa zapadnim državama u azijsko-pacifičkom području.
Moskva optužila EU za zloupotrebu pomorskih operacija
Rusko Ministarstvo vanjskih poslova kritikovalo je i pomorsku operaciju Evropske unije IRINI u Sredozemnom moru.
Moskva tvrdi da se operacija, koja je prvobitno pokrenuta radi provođenja embarga Ujedinjenih nacija na oružje za Libiju, koristi za kontrolu brodova povezanih s Rusijom.
Rusija je posebno kritikovala nedavne inspekcije tankera koje su provodile evropske snage, tvrdeći da EU preširoko tumači svoje ovlasti.
Evropske države, s druge strane, mjere predstavljaju kao dio napora za provođenje sankcija i sprečavanje njihovog zaobilaženja.
Švedska zaplijenila brod Caffa, ali slučaj nije isti
U ovom kontekstu često se spominje i brod „Caffa“, koji su švedska policija i obalna straža zaplijenile u martu.
Međutim, taj slučaj nije jednostavno primjer zapljene broda zbog sankcija ruskoj „floti u sjeni“.
Švedske vlasti navele su da je brod plovio pod lažnom zastavom i da nije ispunjavao određene sigurnosne i pomorske standarde.
Ukrajina je zatražila predaju broda u okviru istrage zbog sumnje da je korišten za ilegalni transport žita s teritorija Ukrajine koje je okupirala Rusija.
Švedski sud je u junu zaključio da je zapljena bila zakonita i da brod može biti predat ukrajinskim vlastima nakon što odluka postane pravosnažna.
Ukrajina istražuje mogući ratni zločin
Prema dokumentima švedskog suda, Ukrajina „Caffu“ traži kao dio istrage o mogućem ratnom zločinu povezanom s prisvajanjem i odvoženjem imovine s okupiranih područja.
Sud je ocijenio da bi navodno ponašanje moglo predstavljati ratni zločin prema švedskom pravu.
Zato ovaj predmet treba razlikovati od sankcijskih postupaka protiv tankera koji prevoze rusku naftu.
EU dodatno proširila sankcije ruskom brodarstvu
Evropska unija posljednjih godina kontinuirano proširuje mjere protiv plovila za koja smatra da podržavaju ruski ratni kapacitet ili omogućavaju zaobilaženje sankcija.
Pored novih zabrana pristupa lukama, EU je 2026. dodatno pooštrila pravila za prodaju tankera trećim zemljama kako bi spriječila njihovo kasnije prebacivanje ruskim kompanijama ili korištenje za ruske potrebe.
Brisel „flotu u sjeni“ smatra jednim od ključnih mehanizama kojima Moskva nastavlja izvoz nafte uprkos zapadnim ograničenjima.
Putinove prijetnje povećavaju rizik za civilnu plovidbu
Ako bi Rusija zaista počela zadržavati evropske trgovačke brodove kao odgovor na sankcijske operacije, spor između Moskve i evropskih država mogao bi preći iz ekonomske u direktnu pomorsku konfrontaciju.
Takav razvoj otvorio bi složena pitanja međunarodnog pomorskog prava, nadležnosti nad brodovima koji plove pod zastavama trećih zemalja i prava država da zaustavljaju trgovačke brodove izvan svojih teritorijalnih voda.
Za sada je riječ o Putinovoj prijetnji i ruskim najavama mogućeg odgovora, a ne o potvrđenoj odluci Moskve da sistematski počne zapljenjivati evropske trgovačke brodove.
Pomorski sukob Rusije i Zapada ulazi u novu fazu
Najnovije izjave pokazuju da se sukob Rusije i evropskih država sve više širi na područje komercijalne plovidbe.
EU pokušava smanjiti prihode Moskve od izvoza energenata i otežati poslovanje brodovima povezanim s izbjegavanjem sankcija, dok Rusija upozorava da će na zapljene odgovoriti recipročnim mjerama.
Najveći rizik predstavljala bi situacija u kojoj bi ruske i evropske vojne ili obalne snage počele međusobno zaustavljati trgovačka plovila na otvorenom moru.
Takav scenarij mogao bi dodatno povećati političke i sigurnosne tenzije između Rusije i evropskih država, ali i ugroziti međunarodne trgovačke rute.
