Unsko-sanski kanton ušao je u novu fazu političke i institucionalne krize nakon što smijenjeni premijer Mustafa Ružnić nije prihvatio formalnu primopredaju dužnosti novoizabranom premijeru Ibrahimu Dizdariću.
Dok Ružnić tvrdi da će sačekati odluku Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, nova Vlada USK održala je konstituirajuću sjednicu, ministri su preuzeli resore, a premijer Dizdarić poručio je da izvršna vlast već radi u punom kapacitetu.
Time je nastala neuobičajena situacija u kojoj bivši premijer osporava zakonitost procesa smjene, dok novoizabrana Vlada smatra da je mandat dobila važećom odlukom Skupštine USK.
Ružnić: Primopredaje nije bilo
Mustafa Ružnić potvrdio je za Faktor da nije pristao na primopredaju dužnosti.
„Nije bila primopredaja. Pokušali su, ali nismo pristali i nećemo to učiniti dok sud ne donese odluku“, rekao je Ružnić.
Njegov stav zasniva se na tvrdnji da su tokom smjene prethodne Vlade i imenovanja nove prekršene ustavne i proceduralne odredbe.
Ružnić i politički partneri iz dosadašnje većine ranije su najavili da će tražiti sudsko preispitivanje odluka donesenih tokom sporne sjednice.
Međutim, sama najava ili podnošenje zahtjeva sudu ne znači automatsko poništavanje odluke Skupštine, osim ako nadležni sud ne odredi privremenu mjeru ili kasnije utvrdi neustavnost konkretnog postupka.
Dizdarić: Vlada radi u punom kapacitetu
S druge strane, nova Vlada na čelu s Ibrahimom Dizdarićem već je održala konstituirajuću sjednicu.
Dizdarić je saopćio da su novoimenovani ministri preuzeli resore i dobili konkretna zaduženja.
„Od ovog momenta je Vlada USK, u punom kapacitetu, počela sa radom. Ministri su preuzeli resore i dobili zaduženja“, poručio je.
Zvanična internet stranica Vlade USK još nije u potpunosti ažurirana nakon posljednje promjene vlasti i u trenutku provjere prikazuje sadržaje koji se odnose na prethodni saziv. To pokazuje da administrativna tranzicija još nije završena na svim nivoima.
Ima li USK zaista „dvije Vlade“?
Ružnić je situaciju opisao riječima da „faktički imaju dvije Vlade“.
Politički gledano, postoji ozbiljan konflikt legitimiteta: bivša Vlada ne prihvata način na koji je smijenjena, dok nova smatra da je zakonito imenovana.
Pravno, ipak, ne postoji automatski status dvije ravnopravne izvršne vlasti.
Skupština USK donijela je odluke o smjeni prethodne i imenovanju nove Vlade. Dok te odluke proizvode pravno dejstvo, Dizdarićev kabinet nastupa kao novoizabrana izvršna vlast.
Situacija bi se mogla promijeniti ukoliko nadležni sud donese privremenu mjeru ili konačnu odluku kojom bi osporene akte stavio van snage.
Ključno pitanje: Ko potpisuje plaće i finansijske obaveze?
Odbijanje primopredaje otvara i praktična pitanja funkcionisanja Kantona.
Radi se o potpisivanju finansijskih naloga, izvršavanju budžeta, platama budžetskih korisnika, ugovorima, rješenjima, imenovanjima i drugim aktima izvršne vlasti.
Na pitanje ko će potpisivati plaće, Ružnić je odgovornost prebacio na predsjedavajućeg Skupštine USK Nisveta Jusića, navodeći da bi on trebao znati odgovor jer je „sve potpisao“.
Međutim, nadležnosti predsjedavajućeg Skupštine i izvršne vlasti nisu iste. Konkretna odgovornost za finansijske naloge i budžetsko izvršenje zavisi od kantonalnih propisa, ovlaštenih ministara i procedura Ministarstva finansija.
Upravo zbog toga bi produženi spor mogao prerasti iz političkog u administrativni problem ukoliko institucije ne budu imale jasan odgovor ko je ovlašten da donosi i potpisuje pojedinačne akte.
Pravna bitka počela još tokom sjednice
Spor nije nastao tek nakon izbora Dizdarićeve Vlade.
Tokom sjednice Skupštine otvoreno je pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa u vezi s pojedinim skupštinskim odlukama.
Ustavni sistem Federacije BiH predviđa mogućnost da spor o vitalnom nacionalnom interesu završi pred Vijećem za zaštitu vitalnih interesa Ustavnog suda FBiH.
Sud je i ranije razmatrao predmete iz Unsko-sanskog kantona koji su se odnosili na odluke Skupštine i pitanje vitalnog nacionalnog interesa, pa takav pravni mehanizam nije presedan.
Ipak, veoma je važno utvrditi koji je konkretni akt osporen. Spor oko jednog skupštinskog imenovanja ili radnog tijela ne znači automatski da su smjena Vlade i imenovanje novog kabineta također nevažeći.
Ružnić čeka sud, ali nova vlast ne čeka
Ružnićeva politička strategija sada je jasna: ne želi formalno predati dužnost dok se ne dobije odgovor suda.
Dizdarićeva strategija je suprotna – ponašati se kao potpuno operativna Vlada na osnovu odluke nove parlamentarne većine.
Takav paralelni pristup povećava mogućnost novih sporova oko pristupa dokumentaciji, službenim prostorijama, budžetskim ovlaštenjima i potpisivanja akata.
Upravo će ponašanje kantonalne administracije i Ministarstva finansija pokazati koliko je spor dubok u praktičnom funkcionisanju institucija.
Nova većina ima politički mandat Skupštine
Promjena vlasti rezultat je novog preslagivanja u Skupštini USK.
Dizdarićeva Vlada dobila je podršku nove većine, dok je Ružnić ostao bez potrebnog broja zastupnika za nastavak mandata.
Politička preslagivanja nisu neuobičajena u ovom kantonu. Ružnić se i sam na premijersku funkciju vratio u septembru 2025. nakon smjene prethodne Vlade, kada je nova većina od 16 zastupnika podržala njegov kabinet.
Tokom aktuelnog mandata vlast u USK više puta se mijenjala, što dodatno potvrđuje izrazitu nestabilnost skupštinskih većina.
Sud sada može postati presudan
Najvažnije pitanje više nije samo ko ima većinu u Skupštini.
Ako Ružnić i njegovi politički partneri formalno pokrenu postupak i ako nadležni sud prihvati razmatranje zahtjeva, presudno će biti da li su tokom smjene i imenovanja Vlade ispoštovane sve ustavne, zakonske i poslovničke procedure.
Dok se to ne utvrdi, tvrdnja da je nova Vlada „neustavna“ ostaje politički i pravni stav bivše većine, a ne pravosnažno utvrđena činjenica.
Institucije ne smiju postati taoci političkog spora
Najveći rizik sada nije samo politički sukob između Ružnića i Dizdarića.
Problem bi nastao ako spor počne blokirati isplatu plaća, realizaciju budžeta, socijalna davanja, javne nabavke ili druge obaveze Kantona.
USK je krajem jula još pod Ružnićevom Vladom imao redovne sjednice i donosio odluke, dok se administrativni sistem sada mora prilagoditi novom sazivu. Zvanični portal Vlade posljednje sjednice prethodnog kabineta evidentira do kraja jula.
Zbog toga bi i bivša i nova vlast, bez obzira na politički spor, morale osigurati kontinuitet rada institucija dok sud eventualno razmatra osporene odluke.
Politička kriza tek ulazi u odlučujuću fazu
Nova Vlada tvrdi da je preuzela vlast.
Ružnić tvrdi da je neće formalno predati.
Sudski postupak tek treba pokazati imaju li prigovori bivše većine pravni osnov.
Do tada Unsko-sanski kanton ima jednu novoizabranu Vladu čiji legitimitet osporava smijenjeni premijer, a ne dvije pravno ravnopravne vlade.
Upravo će naredne odluke Ustavnog suda FBiH i funkcionisanje kantonalne administracije pokazati hoće li ova kriza ostati politički sukob ili prerasti u ozbiljnu institucionalnu blokadu.
