Američki novinar Charles Kennedy u tekstu objavljenom na portalu OilPrice iznio je niz ozbiljnih tvrdnji o politici administracije predsjednika SAD-a Donalda Trumpa prema Bosni i Hercegovini, povezujući promjene američkog pristupa s projektom Južne plinske interkonekcije, kompanijom AAFS Infrastructure and Energy i osobama bliskim Trumpovom političkom krugu.
Kennedy tvrdi da je Washington od druge polovine 2025. počeo odstupati od politike koju su Sjedinjene Američke Države decenijama vodile prema BiH te da se iza dijela tih promjena nalaze i konkretni poslovni interesi.
Dio činjenica na kojima zasniva analizu može se nezavisno potvrditi. SAD su u oktobru 2025. ukinule sankcije Miloradu Dodiku i nizu njegovih saradnika, dok kompanija AAFS zaista ima centralnu ulogu u novom modelu Južne interkonekcije i povezana je s osobama iz Trumpovog političkog okruženja. Međutim, tvrdnja da su te dvije stvari dio jedinstvenog unaprijed osmišljenog plana ostaje autorova interpretacija.
Kennedy: BiH je postala dio nove Trumpove politike
Kennedy tvrdi da je Trumpova administracija Bosnu i Hercegovinu počela posmatrati kroz kombinaciju energetskih, poslovnih i političkih interesa.
Prema njegovoj interpretaciji, jedan od centralnih elemenata nove politike jeste Južna plinska interkonekcija, kojom bi BiH preko Hrvatske dobila pristup LNG terminalu na Krku i alternativu sadašnjoj gotovo potpunoj zavisnosti od ruskog plina.
Da Washington snažno podržava projekat nije sporno. Predsjedništvo BiH je 1. aprila 2026. zvanično saopćilo da su otpravnik poslova Ambasade SAD-a John Ginkel i predstavnici AAFS-a Joe Flynn i Jesse Binnall predstavili projekat kao dugoročno američko ulaganje u energetsku sigurnost BiH.
BiH i Hrvatska su krajem aprila potpisale međudržavni sporazum o Južnoj interkonekciji, a AAFS je označen kao američki investitor i developer projekta čija bi ukupna vrijednost mogla dosegnuti približno 1,5 milijardi eura.
Ko stoji iza AAFS-a?
Posebnu pažnju izazvale su političke veze osoba koje predstavljaju AAFS u SAD-u.
Jesse Binnall bio je dio pravnog tima Donalda Trumpa, dok je Joe Flynn brat Michaela Flynna, nekadašnjeg Trumpovog savjetnika za nacionalnu sigurnost.
Guardian je ranije izvijestio da kompanija nema prethodno iskustvo s infrastrukturnim projektima takvog obima te da je način njenog uključivanja u projekat izazvao kritike zbog izostanka otvorenog tendera.
Reuters je također izvijestio da AAFS planira ulaganje vrijedno oko 1,5 milijardi eura te da je kompanija dobila ključnu ulogu u projektu dok su nevladine organizacije upozoravale na potrebu transparentnog postupka.
S druge strane, Vlada Federacije BiH u januaru je naglasila da prihvatanje pisma namjere AAFS-a samo po sebi nije predstavljalo dodjelu koncesije ili konačno preuzimanje obaveza, nego početak institucionalnih razgovora.
Amer Bekan u centru kontroverze
Kennedy posebnu pažnju posvećuje Ameru Bekanu, direktoru kompanije AAFS u BiH.
U tekstu ga opisuje kao osobu čija vrijednost za kompaniju proizlazi prvenstveno iz političkih i poslovnih kontakata, a ne iz iskustva u izgradnji energetskih sistema.
Takve formulacije predstavljaju autorovu ocjenu i navode njegovih izvora.
Poznato je, međutim, da Bekan javno predstavlja AAFS u BiH i da je govorio o budućem modelu izgradnje Južne interkonekcije. Tvrdio je da će AAFS graditi glavnu infrastrukturu, dok bi BH Gas nastavio upravljati drugim dijelovima domaće mreže.
AAFS je ranije odlučno odbacio pojedine medijske tvrdnje o skrivenim političkim i poslovnim vezama kompanije, navodeći da su dio optužbi „bez dokaza“.
Dodik i skupo lobiranje u Washingtonu
Drugi dio Kenedijeve analize odnosi se na Milorada Dodika.
Republika Srpska angažovala je firmu RRB Strategies bivšeg guvernera Illinoisa Roda Blagojevicha radi lobiranja u Washingtonu. Blagojevich, kojem je Trump dao puno pomilovanje 2025. godine, javno je zagovarao promjenu američke politike prema vlastima RS-a.
Michael Flynn također je bio angažovan na poslovima vezanim za Republiku Srpsku. Washington Post je izvijestio da je tokom 2025. dobio 100.000 dolara za konsultantski rad koji je uključivao političko savjetovanje i povezivanje predstavnika RS-a s utjecajnim osobama u SAD-u.
Flynnov Gold Institute kasnije je u februaru 2026. organizovao večeru za Dodika u Washingtonu kojoj su prisustvovali članovi Kongresa i poslovni ljudi. Sam Institut naveo je da je cilj bio izgradnja odnosa između Republike Srpske i SAD-a.
SAD zaista ukinule sankcije Dodiku
Jedna od ključnih činjenica na kojoj Kennedy gradi argument potpuno je potvrđena.
Američko Ministarstvo finansija 29. oktobra 2025. uklonilo je Milorada Dodika, članove njegove porodice, političke saradnike i više povezanih kompanija sa sankcijske liste.
OFAC u toj odluci nije objavio detaljno političko obrazloženje.
Reuters je tada zabilježio da je ukidanje sankcija uslijedilo nakon povlačenja dijela ranijih poteza vlasti RS-a i smirivanja neposredne institucionalne krize.
Zato je moguće utvrditi vremensku povezanost lobiranja, političkih ustupaka i ukidanja sankcija, ali nije javno dokazano da su lobisti sami proizveli odluku američke administracije.
AAFS se pojavio ubrzo nakon političkog dogovora o plinovodu
Kennedy ukazuje i na vremenski slijed događaja oko Južne interkonekcije.
Tokom zime 2025/2026. američka diplomatija pojačala je aktivnosti kako bi projekat pokrenula iz dugogodišnjeg zastoja, a predstavnici AAFS-a ubrzo su počeli sastanke s visokim zvaničnicima BiH.
Ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković sastao se 12. januara 2026. s Johnom Ginkelom te Joeom Flynnom i Jessejem Binnallom iz AAFS-a, pri čemu je razgovarano o energetskim i infrastrukturnim projektima.
U aprilu je Predsjedništvo BiH također primilo rukovodstvo kompanije, a saopćeno je da postoji politički konsenzus o značaju Južne interkonekcije.
To potvrđuje snažnu američku diplomatsku podršku AAFS-u, ali samo po sebi ne dokazuje postojanje nedopuštenog privatnog aranžmana.
Spor oko državne imovine
Kennedy zatim povezuje energetski projekat s jednim od najtežih ustavnopravnih pitanja u BiH – državnom imovinom.
Izgradnja velikog infrastrukturnog sistema zahtijeva rješavanje pitanja zemljišta i prava korištenja, zbog čega državna imovina može imati praktičan značaj za projekat.
Autor tvrdi da bi rješavanje tog pitanja na određeni način moglo istovremeno odgovarati investitorima i političkim zahtjevima Milorada Dodika.
To je ozbiljna tvrdnja za koju zasad nema objavljenog zvaničnog dokumenta koji bi dokazao postojanje takvog dogovora.
Pitanje državne imovine godinama je jedno od pet ključnih ciljeva potrebnih za zatvaranje OHR-a, a visoki predstavnici ranije su sprečavali jednostrano raspolaganje državnom imovinom od strane entiteta.
Je li Washington natjerao Schmidta da ode?
Jedna od najosjetljivijih Kenedijevih tvrdnji odnosi se na bivšeg visokog predstavnika Christiana Schmidta.
Kennedy tvrdi da je američki pritisak imao važnu ulogu u njegovom odlasku.
Zvanična verzija OHR-a drugačija je.
OHR je 11. maja objavio da je Schmidt donio ličnu odluku da završi mandat nakon gotovo pet godina i zatražio od Upravnog odbora PIC-a da počne tražiti njegovog nasljednika.
Međutim, Reuters je kasnije izvijestio da je Schmidt otišao u okolnostima američkog pritiska i neslaganja Washingtona i dijela evropskih partnera oko budućnosti OHR-a.
Zbog različitih javnih interpretacija nije opravdano kao utvrđenu činjenicu tvrditi da ga je Trumpova administracija „smijenila“ zbog Južne interkonekcije.
Antonio Zanardi Landi i spor oko nasljednika
Nakon Schmidtove ostavke pojavio se i spor oko njegovog nasljednika.
Italija je kandidovala diplomatu Antonija Zanardija Landija, a njegovu kandidaturu podržavale su i Sjedinjene Američke Države.
Upravni odbor PIC-a nije postigao konsenzus o trajnom nasljedniku, zbog čega je Louis J. Crishock 1. jula preuzeo funkciju vršioca dužnosti visokog predstavnika.
Crishock nije samo administrativni „čuvar funkcije“. OHR je potvrdio da kao vršilac dužnosti raspolaže mandatom visokog predstavnika, a on je javno rekao da posjeduje i bonske ovlasti.
PIC ni 14. jula nije postigao dogovor o stalnom nasljedniku, pa je Crishock nastavio obavljati funkciju.
Nema javnog dokaza da je Landi obećao rješenje za AAFS
Kennedy navodi i tvrdnju da je predstavnik AAFS-a pojedinim parlamentarcima u BiH rekao da će pitanje državne imovine biti riješeno dolaskom Zanardija Landija.
To je tvrdnja iz izvora na koje se autor poziva.
Nisam pronašao zvaničnu izjavu Landija, italijanske vlade, američke administracije ili OHR-a koja bi potvrđivala da je kandidat obećao određeno rješenje državne imovine radi Južne interkonekcije.
Takav navod zato treba jasno predstavljati kao Kenedijevu tvrdnju, a ne kao potvrđeni dio programa kandidata.
Je li Dodik nakon ukidanja sankcija ponovo zaoštrio politiku?
Kennedy smatra da je američka strategija prema Dodiku počivala na procjeni da će ukidanje sankcija proizvesti dugoročnu političku kooperativnost.
Slične dileme nisu ograničene samo na njegov tekst.
Financial Times je ranije izvijestio o značajnom zaokretu Trumpove administracije prema Dodiku i utjecaju MAGA-orijentisanih lobista, uz upozorenja kritičara da bi ukidanje sankcija moglo biti preuranjen ustupak.
Dodik je nakon ukidanja sankcija nastavio održavati kontakte s ljudima bliskim Trumpovom političkom krugu. U februaru je u Washingtonu govorio na događaju Gold Instituta, gdje je kritikovao raniju američku politiku i Evropsku uniju te pozdravio novi odnos Trumpove administracije prema RS-u.
Gdje prestaju činjenice, a počinju Kenedijevi zaključci?
U Kenedijevoj analizi nekoliko važnih činjenica ima čvrstu dokumentaciju:
SAD jesu ukinule sankcije Dodiku i povezanim osobama.
Republika Srpska jeste angažovala lobiste bliske Trumpovom političkom krugu.
AAFS zaista ima istaknutu ulogu u Južnoj interkonekciji, a kompaniju prema bh. institucijama predstavljaju Jesse Binnall i Joe Flynn.
Američka diplomatija javno i snažno podržava projekat i američko ulaganje.
Christian Schmidt jeste napustio OHR, dok je američki diplomata Louis Crishock postao vršilac dužnosti visokog predstavnika.
Međutim, tvrdnje da sve ove događaje povezuje jedinstven plan Trumpovih saradnika, da je Schmidt uklonjen kako bi se riješila državna imovina za potrebe AAFS-a ili da je američka politika prema Dodiku oblikovana prvenstveno zbog privatnih poslovnih interesa zasad nisu dokazane javno dostupnim zvaničnim dokumentima.
Priča o Južnoj interkonekciji tek će biti pod većom lupom
Kennedy je najavio da je ovo tek prvi dio šire serije tekstova o politici Trumpove administracije prema Bosni i Hercegovini.
Bez obzira na njegove zaključke, kontroverza oko Južne interkonekcije već je prevazišla pitanje običnog energetskog projekta.
U priču su uključeni američka administracija, bh. institucije, ljudi iz Trumpovog političkog kruga, Vlada FBiH, Hrvatska, evropske institucije i kompanija bez dugogodišnjeg iskustva u projektima ovog obima.
Zbog toga će za vjerodostojnost projekta biti ključno objavljivanje što više podataka o vlasništvu, finansiranju, izboru izvođača, koncesionim uslovima, ulozi BH Gasa i raspodjeli budućih prihoda.
Južna interkonekcija ima jasan strateški cilj – smanjiti zavisnost BiH od ruskog plina.
Pitanje koje ostaje otvoreno jeste pod kojim uslovima će taj cilj biti ostvaren i ko će od projekta dugoročno imati najveću ekonomsku korist.
