Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine najavila je pravnu borbu nakon smjene Vlade Unsko-sanskog kantona predvođene Mustafom Ružnićem i imenovanja novog saziva kantonalne vlasti.
Predstavnici SDP-a tvrde da je način na koji je promjena vlasti provedena suprotan Ustavu Unsko-sanskog kantona te su najavili obraćanje Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine.
Nova skupštinska većina, prema informacijama iznesenim nakon vanredne sjednice, okuplja SDA, POMAK, Stranku za Bosnu i Hercegovinu, Demokratsku frontu i jednog zastupnika NES-a, dok je za premijera izabran Ibrahim Dizdarić iz POMAK-a.
Tvrdnja da je postupak bio neustavan zasad predstavlja stav SDP-a. Konačnu pravnu ocjenu mogu dati nadležne institucije.
Dizdar: Ovo nije bilo formiranje, nego rušenje Vlade
Politički direktor SDP-a BiH Nerin Dizdar ocijenio je da su događaji u Skupštini USK predstavljali pokušaj neustavne smjene izvršne vlasti.
„Ovdje se ne radi o formiranju nego o rušenju Vlade“, poručio je Dizdar.
Prema njegovim riječima, cilj nove većine bio je preuzimanje kantonalnih institucija svega nekoliko sedmica prije Općih izbora u Bosni i Hercegovini.
Opći izbori zakazani su za 4. oktobar 2026. godine, pa promjena vlasti dolazi manje od dva mjeseca prije izlaska birača na izbore.
SDP prozvao SDA, DF i POMAK
Dizdar je posebno kritikovao SDA, Demokratsku frontu i POMAK, tvrdeći da su institucionalnu stabilnost podredili političkim interesima.
„SDA i DF, potpomognuti njihovim još jednim lokalnim satelitom, POMAK-om, zajedničkim djelovanjem su pokazali da su stabilnost institucija spremni podrediti političkoj samovolji“, rekao je.
Takve kvalifikacije predstavljaju politički stav SDP-a. Stranke nove većine imaju drugačije viđenje promjene vlasti i svoje djelovanje zasnivaju na tvrdnji da raspolažu potrebnom skupštinskom podrškom.
Dizdar je naveo i da su se tokom pregovora u javnosti pojavljivala imena kandidata za premijera iz nekoliko stranaka, što prema njegovom tumačenju pokazuje da do posljednjeg trenutka nije postojao jasno definisan program nove Vlade.
Ibrahim Dizdarić imenovan za premijera
Na vanrednoj sjednici Skupštine USK smijenjena je Vlada Mustafe Ružnića, a zatim je imenovan novi saziv na čelu s Ibrahimom Dizdarićem iz POMAK-a.
Time je okončan mandat Vlade koja je formirana u septembru 2025. godine, kada se Ružnić vratio na premijersku funkciju.
Ta Vlada nastala je nakon još jednog političkog preslagivanja, kada je 16 zastupnika podržalo smjenu tadašnjeg premijera Nijaza Hušića i imenovanje Ružnića.
Najnovija promjena tako nastavlja niz čestih rekonstrukcija vlasti u Unsko-sanskom kantonu tokom aktuelnog mandata.
Nova većina predvođena SDA, POMAK-om, SBiH i DF-om
Prema informacijama nakon sjednice, novu skupštinsku većinu čine SDA, POMAK, Stranka za BiH i Demokratska fronta, uz podršku jednog zastupnika NES-a.
SDP i NiP, koji su učestvovali u dosadašnjoj parlamentarnoj većini, ostali su izvan nove izvršne vlasti.
Upravo promjena stranačkih partnerstava ponovo je otvorila pitanje političke stabilnosti kantona.
USK je i ranije tokom ovog mandata prolazio kroz slične promjene. U septembru 2025. Ružnićevu Vladu, primjerice, podržala je većina sastavljena od NES-a, DF-a, SBiH-a, SDP-a i NiP-a.
SDP posebno kritikovao DF
Nerin Dizdar izrazio je posebno nezadovoljstvo postupkom Demokratske fronte.
Optužio je DF da je u situacijama kada učestvuje u vlasti bez SDA zapravo pripremao teren za kasniji povratak SDA u izvršnu vlast.
To je politička optužba SDP-a koju DF može osporavati i koja sama po sebi ne predstavlja dokaz postojanja unaprijed dogovorene strategije između dvije stranke.
Činjenica je, međutim, da se sastav političkih saveza u USK tokom ovog mandata više puta mijenjao, pri čemu su pojedine stranke prelazile iz vlasti u opoziciju i obrnuto.
Hopovac: Obratit ćemo se Ustavnom sudu FBiH
Predsjednik Kantonalnog odbora SDP-a USK Almin Hopovac otišao je korak dalje i najavio pravno osporavanje odluka nove većine.
On tvrdi da način smjene Vlade predstavlja kršenje kantonalnog ustava.
„Neustavnim potezima i odlukama htjeli su jednostavno oteti institucije građanima Kantona“, rekao je Hopovac.
Najavio je da će SDP koristiti pravne mehanizme i obratiti se Ustavnom sudu Federacije BiH.
Ustavni sud FBiH obavlja kontrolu ustavnosti zakona i drugih akata u okviru nadležnosti koje mu daju Ustav Federacije i relevantni propisi.
Da li su konkretne odluke Skupštine USK zaista protivustavne može se utvrditi tek u odgovarajućem sudskom postupku.
Novu vlast nazvao „Vladom za rušenje“
Hopovac je posebno problematizirao trenutak u kojem se smjena dogodila.
Novu Vladu nazvao je „Vladom za rušenje, a ne za gradnju“, tvrdeći da joj je do Općih izbora ostalo premalo vremena da bi provela ozbiljniji program.
Prema njegovom mišljenju, mjesec i po do izbora nije dovoljan period za provođenje velikih reformi ili projekata.
S druge strane, mandat kantonalne Vlade formalno nije vezan za trajanje predizborne kampanje. Vlada, ukoliko je zakonito imenovana i ima parlamentarnu podršku, nastavlja obavljati ustavne i zakonske nadležnosti do formiranja nove vlasti nakon izbora.
Četvrta Vlada tokom jednog mandata
Politička nestabilnost u Unsko-sanskom kantonu posebno je vidljiva kroz broj promjena izvršne vlasti.
Tokom mandata započetog nakon Općih izbora 2022. godine Vlade su formirane u martu 2023, decembru 2023. i septembru 2025. godine.
U decembru 2023. vlast je preuzeo Nijaz Hušić, nakon smjene tadašnje Vlade Mustafe Ružnića.
Ružnić se potom vratio na premijersku funkciju 23. septembra 2025, kada je prethodna Vlada ponovo smijenjena.
Ako se svaki zasebno imenovani saziv računa kao nova Vlada, kabinet Ibrahima Dizdarića predstavlja četvrti saziv izvršne vlasti USK u ovom mandatu.
Politički spor sada prelazi na pravni teren
Nakon glasanja u Skupštini politički sukob očigledno nije završen.
SDP najavljuje osporavanje postupka pred Ustavnim sudom FBiH, dok nova većina smatra da je preuzela vlast na osnovu dovoljnog broja zastupničkih glasova.
Zbog toga će se u narednom periodu voditi dvije paralelne rasprave – politička, o opravdanosti promjene vlasti neposredno pred izbore, i pravna, o tome jesu li tokom sazivanja sjednice, smjene Vlade i imenovanja novog saziva ispoštovane sve ustavne i poslovničke procedure.
Sve dok nadležni sud eventualno ne donese odluku, tvrdnju SDP-a da je nova Vlada „neustavna“ treba predstavljati upravo kao tvrdnju te stranke, a ne kao već utvrđenu činjenicu.
