Potpredsjednica SDA Aida Obuća uputila je oštre kritike članu Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denisu Bećiroviću, tvrdeći da iza njegovih brojnih međunarodnih sastanaka i diplomatskih aktivnosti nisu ostali rezultati koji bi značajnije promijenili položaj države ili svakodnevni život građana.
U objavi na društvenim mrežama Obuća je Bećirovićev mandat predstavila kao period intenzivnih putovanja, sastanaka i medijskih saopćenja, ali sa, prema njenoj ocjeni, skromnim političkim rezultatima.
„Što bi naš narod rekao, putovalo se, sastančilo, fotografisalo i saopštavalo. I šta bi? Ništa“, poručila je.
Ovakva ocjena predstavlja politički stav potpredsjednice SDA. Zvanični podaci pokazuju da je tokom Bećirovićevog mandata bilo aktivnosti i pomaka u odnosima s NATO-om, dok je proces pristupanja Evropskoj uniji ostao opterećen političkim blokadama i sporom provedbom reformi.
Obuća tvrdi da obećani rezultati nisu ostvareni
Potpredsjednica SDA navela je da je Bećirović tokom mandata javnost uvjeravao da njegove međunarodne aktivnosti doprinose približavanju Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji i NATO-u.
Prema njenom mišljenju, rezultat tih aktivnosti nije odgovarao očekivanjima koja su stvarana u javnosti.
Kao primjere navela je evropske integracije, NATO put, Plan rasta za Zapadni Balkan i projekat Južne plinske interkonekcije.
Ipak, ova pitanja ne zavise isključivo od jednog člana Predsjedništva BiH. Evropske i NATO integracije uključuju Predsjedništvo, Vijeće ministara, Parlamentarnu skupštinu, entitetske vlasti i druge institucije, uz političku saglasnost potrebnu za provođenje reformi.
BiH jeste napravila određene pomake prema NATO-u
Obućina tvrdnja da od diplomatskih aktivnosti nije bilo nikakvih rezultata zahtijeva dodatni kontekst.
Bosna i Hercegovina je nastavila saradnju s NATO-om kroz Program reformi i Individualno prilagođeni partnerski program za period 2025–2028.
U martu 2026. Bećirović je tokom sastanka sa zamjenicom generalnog sekretara NATO-a Radmilom Šekerinskom naveo da je BiH usvojila i implementirala pet programa reformi, da je usvojen Program reformi za 2025. te da se nastavlja povećavanje interoperabilnosti Oružanih snaga BiH s NATO-om.
U maju je u sjedištu NATO-a ponovo razgovarao o intenziviranju integracijskog procesa i zatražio da Bosni i Hercegovini bude upućen poziv za članstvo.
To, međutim, ne znači da je BiH dobila poziv za članstvo niti da je pitanje pristupanja NATO-u politički riješeno.
Evropski put i dalje ozbiljno usporen
Situacija na evropskom putu znatno je problematičnija.
Predsjednik Evropskog vijeća António Costa tokom posjete Sarajevu u junu poručio je da je proširenje EU stvarna strateška politika, ali da Bosna i Hercegovina zaostaje za dijelom drugih država kandidata zbog unutrašnjih političkih podjela i sporog provođenja reformi.
Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Kaja Kallas početkom jula upozorila je da je BiH već izgubila 108 miliona eura potencijalnih sredstava zbog kašnjenja u ispunjavanju uslova iz Plana rasta te da bi mogla izgubiti još oko 370 miliona eura ukoliko reforme ne budu provedene.
Zbog toga Obućina kritika o slabim rezultatima evropskih integracija ima realan politički kontekst, ali odgovornost za zastoj ne može se pripisati samo Bećiroviću.
Južna interkonekcija ipak napravila pomak
Obuća je među spornim pitanjima navela i Južnu interkonekciju, projekat kojim bi BiH dobila alternativni pravac za snabdijevanje prirodnim gasom.
I na tom projektu bilo je višegodišnjih političkih blokada i sporova.
Međutim, tokom 2026. došlo je do značajnih pomaka. Predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara u februaru je povukla zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o Južnoj interkonekciji, navodeći da je projekat ušao u fazu intenzivnije institucionalne koordinacije.
Vlada Federacije BiH u martu je potom uputila izmjene Zakona o Južnoj interkonekciji u parlamentarnu proceduru, označavajući projekat kao jedan od ključnih za energetsku sigurnost zemlje.
Krajem aprila Bosna i Hercegovina i Hrvatska potpisale su i sporazum o realizaciji projekta, čiji je cilj povezivanje BiH s hrvatskim plinskim sistemom i LNG terminalom na Krku.
Zbog toga nije precizno tvrditi da na Južnoj interkonekciji nije bilo pomaka, iako projekat još nije završen.
Obuća tvrdi da je Bećirović pred izbore promijenio strategiju
Potpredsjednica SDA posebno je kritikovala Bećirovićeve posljednje posjete gradovima i lokalnim zajednicama u Bosni i Hercegovini.
Prema njenom tumačenju, Bećirović se približavanjem izbora sve više okreće domaćim temama i neposrednim susretima s građanima.
„Odjednom su tu gradovi, naselja, lokalne zajednice i ‘obični građani’. Sastanci, fotografije i razgovori“, napisala je Obuća.
Ona smatra da taj pristup ima predizbornu svrhu i da bi Bećirović prvenstveno trebao javnosti predstaviti rezultate obećanja datih tokom proteklog mandata.
Prozvala i lokalne partnere Trojke
Obuća je sugerisala da izbor mjesta koja Bećirović posjećuje nije slučajan.
Prema njenoj tvrdnji, riječ je uglavnom o lokalnim zajednicama u kojima vlast imaju načelnici stranaka Trojke ili drugih političkih opcija od kojih Bećirović može očekivati podršku na predstojećim izborima.
Za zaključak da su njegove posjete organizovane isključivo prema stranačkom kriteriju bila bi potrebna detaljna analiza svih lokalnih posjeta tokom mandata.
Bez takvih podataka, riječ je o političkoj interpretaciji potpredsjednice SDA.
Posjete nazvala „Pozitivnom geografijom“
Obuća je Bećirovićevu turneju po gradovima i općinama ironično uporedila s nekada popularnom televizijskom emisijom „Pozitivna geografija“.
Time je pokušala naglasiti svoj stav da član Predsjedništva trenutno obilazi zemlju prvenstveno radi političke promocije.
Poručila mu je da bi, umjesto novih fotografija i sastanaka, biračima trebao pokazati šta je od obećanog zaista realizovano.
Objavu je završila ironičnom porukom da mu, ukoliko nakon oktobra ne bude imao gdje predstavljati rezultate, „uvijek ostaje Amerika“.
Predizborna polemika se zaoštrava
Obućina objava dolazi u periodu sve izraženijeg političkog pozicioniranja pred Opće izbore u Bosni i Hercegovini zakazane za 4. oktobar 2026. godine.
SDA i političke stranke koje čine ili podržavaju Trojku posljednjih mjeseci sve češće međusobno upoređuju rezultate mandata, posebno u oblastima evropskih integracija, vanjske politike, ekonomije i odnosa s međunarodnim partnerima.
Bećirovićeva diplomatska aktivnost jeste bila intenzivna, a određeni pomaci u saradnji s NATO-om i na energetskim projektima postoje. Istovremeno, Bosna i Hercegovina i dalje ozbiljno zaostaje na evropskom putu, dok dio sredstava iz evropskog Plana rasta već nije iskorišten zbog kašnjenja domaćih reformi.
Zbog toga će pitanje konkretnih rezultata dosadašnjeg mandata vjerovatno biti jedna od centralnih tema predizborne kampanje.
