Politolog Jasmin Mujanović pozvao je Sjedinjene Američke Države da ponovo uvedu sankcije Miloradu Dodiku, predsjedniku SNSD-a i bivšem predsjedniku Republike Srpske, te zatražio snažniji odgovor evropskih država i Evropske unije.
Njegova reakcija uslijedila je u kontekstu novih političkih i institucionalnih pritisaka na Memorijalni centar Srebrenica, koje Mujanović povezuje sa širim djelovanjem SNSD-a i odnosom vlasti Republike Srpske prema ovoj instituciji.
Mujanović već duže vrijeme kritikuje odluku Washingtona da ukine sankcije Dodiku i tvrdi da je time izgubljen jedan od najsnažnijih instrumenata međunarodnog pritiska na njegovu političku strukturu.
Mujanović: Srebrenica nije u jednostavnom „postgenocidnom“ okruženju
Mujanović smatra da međunarodni zvaničnici pogrešno posmatraju političko okruženje u kojem djeluje Memorijalni centar Srebrenica.
Prema njegovom tumačenju, političke i ideološke strukture povezane s ratnim periodom nisu u potpunosti nestale nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
„Memorijalni centar Srebrenica ne djeluje u ‘postgenocidnom’ okruženju“, poručio je Mujanović, iznoseći potom vlastitu političku interpretaciju razvoja Republike Srpske nakon rata.
Njegove formulacije o „genocidnom režimu“ i njegovom poslijeratnom institucionalnom kontinuitetu predstavljaju političko-historijsku ocjenu autora, a ne pravni opis ustavnog položaja Republike Srpske.
Republika Srpska je Dejtonskim sporazumom potvrđena kao jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine.
Kritikuje izostanak lustracije nakon rata
Mujanović posebno problematizira činjenicu da nakon rata u BiH nije proveden sveobuhvatan proces lustracije kakav je u različitim oblicima postojao u nekim postautoritarnim evropskim državama.
Prema njegovom mišljenju, zbog toga su pojedinci, političke strukture i ideje povezane s ratnim politikama mogle nastaviti djelovati unutar poslijeratnog političkog sistema.
Takva ocjena predstavlja Mujanovićev analitički stav. Krivična odgovornost za ratne zločine i genocid utvrđuje se individualno pred nadležnim sudovima i ne može se automatski pripisivati institucijama, narodima ili svim pripadnicima određenih političkih struktura.
Dodika vidi kao ključnu političku figuru
Mujanović je Milorada Dodika označio kao jednog od glavnih aktera političkih procesa koji su, prema njegovom mišljenju, destabilizovali Bosnu i Hercegovinu.
Dodik je godinama bio pod američkim sankcijama zbog poteza koje je Washington opisivao kao podrivanje Dejtonskog sporazuma, institucija BiH i vladavine prava. Američko Ministarstvo finansija u ranijim odlukama sankcionisalo je i članove njegove porodice, saradnike i povezane kompanije.
Mujanović tvrdi da je upravo Dodik postao centralna figura niza političkih kriza u zemlji.
Njegove dodatne tvrdnje da Dodik zagovara obnovljeno nasilje predstavljaju ozbiljnu političku ocjenu koju treba jasno pripisati Mujanoviću, a ne predstavljati kao dokazanu namjeru.
SAD ukinule sankcije Dodiku u oktobru 2025.
Američki Ured za kontrolu strane imovine – OFAC 29. oktobra 2025. uklonio je Milorada Dodika sa liste posebno označenih i blokiranih osoba.
Istom odlukom sa sankcijske liste uklonjen je i veliki broj njegovih političkih saradnika, članova porodice i povezanih kompanija. Zvanični OFAC-ov dokument među uklonjenima navodi Dodika, Željku Cvijanović, Radovana Viškovića, Nenada Stevandića, Igora i Goricu Dodik te niz drugih osoba i pravnih subjekata.
Američko Ministarstvo finansija u samoj objavi nije detaljno obrazložilo političke razloge za uklanjanje Dodika sa liste. Reuters je tada izvijestio da je odluka došla nakon perioda političkog popuštanja krize u BiH i povlačenja dijela spornih poteza vlasti Republike Srpske.
Mujanović traži ponovno uvođenje američkih mjera
Mujanović smatra da bi Washington trebao promijeniti odluku iz oktobra 2025. i ponovo koristiti finansijske sankcije protiv Dodika i ljudi iz njegovog političkog okruženja.
U nedavnim javnim istupima tvrdio je da su ranije američke finansijske mjere, posebno otežavanje poslovanja s bankama, imale stvaran utjecaj na Dodikovu političku i ekonomsku mrežu.
Prema Mujanovićevom stavu, njihovo ponovno uvođenje trebalo bi biti jedan od prioriteta političkih aktera koji se protive Dodikovoj politici.
Odluku o eventualnom povratku sankcija, međutim, mogu donijeti isključivo nadležne institucije Sjedinjenih Američkih Država na osnovu američkih propisa i vlastite vanjskopolitičke procjene.
EU ima okvir za sankcije, ali lista je prazna
Mujanović je kritikovao i Evropsku uniju zbog toga što protiv Dodika i drugih političara iz Republike Srpske nije aktivirala zajednički evropski režim restriktivnih mjera.
Vijeće Evropske unije je 30. marta 2026. produžilo postojeći pravni okvir za sankcije prema Bosni i Hercegovini do 31. marta 2027. godine.
Taj okvir omogućava EU da sankcioniše osobe i subjekte koji podrivaju suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak ili međunarodni subjektivitet BiH, ozbiljno ugrožavaju sigurnost ili podrivaju Dejtonski mirovni sporazum.
Mjere mogu uključivati zamrzavanje imovine, zabranu stavljanja finansijskih sredstava na raspolaganje i zabranu ulaska u Evropsku uniju.
Međutim, prema zvaničnim podacima Vijeća EU, trenutno nijedna osoba niti pravni subjekt nije pod sankcijama u okviru tog režima.
Njemačka i Austrija već djelovale samostalno
Izostanak zajedničkih sankcija EU ne znači da pojedine države članice nisu preduzele vlastite mjere.
Njemačka i Austrija su u aprilu 2025. uvele mjere kojima su Miloradu Dodiku i još dvojici tadašnjih visokih zvaničnika Republike Srpske onemogućile ulazak na njihovu teritoriju.
Njemačko Ministarstvo vanjskih poslova tada je saopćilo da je riječ o odgovoru na postupke za koje Berlin smatra da ugrožavaju ustavni integritet Bosne i Hercegovine.
Naknadno su i neke druge evropske države uvele vlastite zabrane Dodiku, ali to nisu zajedničke sankcije svih članica EU.
Aktuelne događaje povezao s Memorijalnim centrom
Mujanović smatra da se posljednje aktivnosti usmjerene prema Memorijalnom centru Srebrenica ne mogu posmatrati izolovano od šireg političkog odnosa vlasti Republike Srpske prema Srebrenici, genocidu i institucijama koje čuvaju sjećanje na žrtve.
Njegova poruka je da međunarodni akteri trebaju reagovati prije nego što politički i institucionalni pritisci dodatno ugroze rad Memorijalnog centra.
Genocid u Srebrenici utvrđen je pravosnažnim presudama međunarodnih sudova, uključujući Međunarodni sud pravde i Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju.
Istovremeno, tvrdnje o konkretnim motivima pojedinih aktuelnih poteza institucija RS-a potrebno je dokazivati na osnovu svakog pojedinačnog slučaja.
Otvorio i pitanje zaštite povratnika u Podrinju
Mujanović smatra da međunarodni odgovor ne bi trebalo ograničiti samo na sankcije političkim zvaničnicima.
Posebno je ukazao na položaj bošnjačke povratničke zajednice u Srebrenici i širem području Podrinja, smatrajući da je potrebna dugoročna institucionalna strategija njihove zaštite.
Kao jednu od mogućih političkih ideja spomenuo je i poseban administrativni status tog područja.
Takav status trenutno nije dio usvojenog ustavnog ili institucionalnog procesa u Bosni i Hercegovini. Njegovo eventualno uvođenje zahtijevalo bi izuzetno složene političke i pravne promjene i saglasnost nadležnih institucija.
Sankcije ponovo postaju tema političke debate
Mujanovićev poziv pokazuje da je odluka SAD-a iz oktobra 2025. o ukidanju sankcija Dodiku i dalje predmet snažnih kontroverzi.
Pristalice strožijeg pristupa smatraju da finansijske i političke sankcije mogu ograničiti prostor za aktivnosti koje vide kao prijetnju ustavnom poretku BiH.
Protivnici takvog pristupa tvrde da sankcije dodatno produbljuju političke podjele i da se sporovi u Bosni i Hercegovini trebaju rješavati kroz domaće institucije i politički dijalog.
Za sada nema potvrde da američka administracija priprema ponovno uvođenje sankcija Dodiku niti da postoji saglasnost svih članica EU za njegovo stavljanje na zajedničku evropsku listu.
