Predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić ponovo je kritikovala Milorada Dodika zbog njegovog političkog djelovanja nakon pravosnažne presude Suda Bosne i Hercegovine, tvrdeći da je nastavak njegovog političkog utjecaja rezultat dogovora sa stranim faktorima.
„Dodik presuđen, a i dalje se bavi politikom. Kako to? Pa pakt sa strancima“, poručila je Trivić.
Dodik je pravosnažno osuđen zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika na godinu zatvora, uz šestogodišnju zabranu obavljanja dužnosti predsjednika Republike Srpske. Sud BiH je pojasnio i da su pravosnažnošću presude po sili zakona nastupile dodatne pravne posljedice osude koje se odnose na širi krug javnih funkcija.
Trivić presudu naziva „pravnim nasiljem“
Iako je jedna od najglasnijih Dodikovih političkih protivnica, Trivić je ponovila da Narodni front nije pozdravio presudu protiv njega.
Ona je presudu opisala kao rezultat „pravnog nasilja međunarodne zajednice“, ali istovremeno tvrdi da je Dodik na kraju prihvatio njene posljedice kako bi očuvao politički utjecaj.
„On presuđen, pravno nasilje učinjeno, znači međunarodna zajednica htjela je da pokaže da može ovdje da radi šta hoće. Sarajevo malo umireno, eto Dodik presuđen, a Dodik se bavi politikom“, kazala je Trivić.
Ocjena o „pravnom nasilju“ predstavlja politički stav predsjednice Narodnog fronta. Sud BiH je pravosnažnom presudom utvrdio Dodikovu krivičnu odgovornost, dok je Ustavni sud BiH kasnije odbacio njegove žalbe povezane s presudom i prestankom predsjedničkog mandata.
Može li Dodik biti predsjednik stranke?
Trivić je posebno problematizirala činjenicu da Dodik i nakon presude ostaje politički aktivan i na čelu SNSD-a.
„Ako je zabrana političkog rada, kako može biti predsjednik stranke, pa nije predsjednik folklornog udruženja ili udruženja pjesnika“, rekla je.
Međutim, pravna situacija je složenija.
Sud BiH je Dodiku presudom izričito zabranio obavljanje dužnosti predsjednika Republike Srpske u periodu od šest godina. Sud je zatim pojasnio da dodatne pravne posljedice osude po sili zakona imaju širi domet od same mjere sigurnosti.
U dostupnom pojašnjenju Suda ipak se ne navodi da mu je samom presudom izrečena opća zabrana članstva u političkoj stranci ili obavljanja funkcije predsjednika stranke.
Zbog toga treba razlikovati zabranu obavljanja određenih javnih funkcija od političkog djelovanja unutar privatnopravne organizacije kakva je politička stranka.
Sud: Posljedice presude šire su od zabrane predsjedničke funkcije
Sud BiH je nakon pravosnažnosti presude posebno reagovao zbog velikog interesa javnosti.
Pojasnio je da je mjera sigurnosti neposredno vezana za funkciju koju je Dodik obavljao kada je počinio krivično djelo, odnosno dužnost predsjednika RS-a.
Istovremeno je naveo da pravne posljedice osude iz člana 203.a Krivičnog zakona BiH nastupaju automatski i obuhvataju „širi aspekt zabrane djelovanja“ od same šestogodišnje zabrane predsjedničke funkcije.
Upravo opseg tih posljedica bio je predmet brojnih političkih i pravnih rasprava nakon presude.
Trivić tvrdi da postoji dogovor sa strancima
Predsjednica Narodnog fronta smatra da je sadašnja situacija rezultat političke trgovine.
Prema njenoj interpretaciji, međunarodni predstavnici dobili su pravosnažnu presudu protiv Dodika, dio političke javnosti u Sarajevu time je zadovoljen, dok je Dodiku omogućeno da zadrži dominantan utjecaj u SNSD-u i političkom životu Republike Srpske.
Za tvrdnju da postoji konkretan tajni „pakt sa strancima“ Trivić nije predstavila dokumente niti druge javno provjerljive dokaze.
Ona je i ranije iznosila slične tvrdnje, navodeći da su promjene politike SNSD-a i povlačenje pojedinih spornih poteza rezultat šireg dogovora sa međunarodnim akterima.
„Dodik je sam prihvatio presudu“
Trivić tvrdi da, bez obzira na protivljenje načinu na koji je Dodik osuđen, odgovornost za provođenje presude snosi i sam lider SNSD-a.
„Ali je pozdravio, proveo i složio se sa njom Milorad Dodik. Sam on. Morao se povući, ima života i bez vlasti, ima života i bez fotelje“, kazala je.
Dodik je tokom sudskog procesa i nakon pravosnažne presude javno osporavao legitimitet postupka i tvrdio da je proces politički motivisan. Ipak, pravni učinci presude stupili su na snagu nakon što je Apelaciono vijeće Suda BiH odbilo žalbe odbrane i Tužilaštva.
Ustavni sud odbacio Dodikove žalbe
Pravni spor nije završen samo odlukom Suda BiH.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u novembru 2025. odbacio je Dodikove žalbe protiv odluka koje su dovele do zabrane obavljanja javne funkcije i prestanka njegovog mandata predsjednika Republike Srpske.
Sud je ocijenio da osporene odluke nisu prekršile Ustav BiH niti njegova prava.
Time su dodatno potvrđene pravne posljedice koje su uslijedile nakon pravosnažne krivične presude.
Trivić Dodika uporedila s Nikolom Poplašenom
Predsjednica Narodnog fronta napravila je i poređenje s nekadašnjim predsjednikom Republike Srpske Nikolom Poplašenom.
Poplašen je 1999. godine smijenjen s funkcije predsjednika RS-a odlukom tadašnjeg visokog predstavnika Carlosa Westendorpa.
Trivić smatra da je nakon gubitka funkcije nastavio zastupati svoje političke stavove bez pokušaja zadržavanja institucionalne moći.
„Kako je Poplašen? Smijenjen i gotovo. Pa se borio na drugi način za srpske nacionalne interese“, kazala je.
Dodika je, nasuprot tome, optužila da političku borbu vodi prvenstveno zbog vlastitih interesa.
Takva ocjena predstavlja politički stav Jelene Trivić, a ne sudski utvrđenu činjenicu.
Sukob unutar političke scene Republike Srpske se nastavlja
Trivić i Dodik već godinama predstavljaju političke protivnike, a Narodni front nastoji se pozicionirati kao dio opozicionog bloka pred izbore 2026. godine.
Trivić je posljednjih mjeseci više puta optuživala Dodika da je promijenio raniju politiku prema međunarodnoj zajednici kako bi zaštitio vlastitu poziciju.
S druge strane, Dodik i SNSD odbacuju takve optužbe i opoziciju često optužuju za saradnju sa stranim političkim centrima.
Ključno pravno pitanje ipak treba odvojiti od političke polemike: Dodik jeste pravosnažno osuđen i zabranjeno mu je obavljanje određenih javnih funkcija, ali dostupna sudska odluka sama po sebi ne propisuje opću zabranu svakog političkog djelovanja niti izričitu zabranu da bude predsjednik političke stranke.
