Predsjednik SNSD-a i bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik poručio je da političke reakcije iz Sarajeva nakon nedavne posjete predsjednika Srbije Aleksandra Vučića pokazuju, prema njegovom mišljenju, koliko pojedinim političkim akterima smeta bliskost Srbije i Republike Srpske.
U autorskom tekstu za beogradsku „Politiku“ Dodik je snažno afirmisao ideju srpskog nacionalnog jedinstva, navodeći da Srbija i Republika Srpska danas djeluju zajedno u pitanjima historijskog pamćenja, političkih interesa i budućnosti srpskog naroda.
Njegove ocjene o „mržnji političkog Sarajeva“ i motivima političara iz Sarajeva predstavljaju Dodikove političke stavove i ne mogu se predstavljati kao utvrđene činjenice.
Dodik: Nećemo odustati od jedinstva
Dodik smatra da kritike saradnje Beograda i Banje Luke samo dodatno pokazuju značaj tog odnosa.
„Mi od njega nećemo odustati. Ni danas, ni sutra, ni onda kada bude najteže“, poručio je govoreći o političkom i nacionalnom povezivanju Srbije i Republike Srpske.
Prema njegovom stavu, srpski narod ne bi trebao odustati od zajedničkog političkog i historijskog identiteta bez obzira na protivljenje drugih političkih aktera.
Dodik i ranije javno zagovara izrazito bliske odnose Srbije i Republike Srpske. Krajem juna govorio je da je za RS važno da Srbija bude „stabilna i moćna“, dok je u ranijim nastupima Srbiju i Republiku Srpsku opisivao kao jedinstven politički i nacionalni prostor.
Vučićeva posjeta povod za nove političke sukobe
Dodik se posebno osvrnuo na Vučićev dolazak u Republiku Srpsku povodom obilježavanja stradanja i progona Srba tokom hrvatske vojne operacije „Oluja“ 1995. godine.
Zajedničko obilježavanje organizovali su vlasti Republike Srpske i Srbije, a Dodik je još u julu najavljivao dolazak Vučića i patrijarha Porfirija na centralni skup u Mrkonjić Gradu.
Vučić je tokom boravka posjetio i područje Bugojna, odakle potiče njegova porodica.
Dodik smatra da je ta posjeta imala značenje koje prevazilazi protokol i da je predstavljala poruku o očuvanju identiteta, porodičnih korijena i sjećanja na stradanje Srba.
Sporna formulacija o „hrvatsko-muslimanskom pogromu“
U svom tekstu Dodik je događaje iz 1995. opisao izrazito politički obojenom formulacijom o „hrvatsko-muslimanskom pogromu“.
Takav izraz ne bi trebalo preuzimati kao neutralnu historijsku činjenicu.
Rat u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj od 1992. do 1995. uključivao je veliki broj vojnih operacija, zločina i prisilnih raseljavanja nad pripadnicima različitih naroda, a odgovornost za konkretne zločine utvrđivana je u pojedinačnim sudskim postupcima.
Kada se izvještava o političkim izjavama poput Dodikove, preciznije je navesti da je riječ o njegovoj kvalifikaciji događaja, a ne o općeprihvaćenom pravnom nazivu.
„Boli ih slika srpskog jedinstva“
Dodik tvrdi da reakcije iz Sarajeva nisu prvenstveno bile usmjerene na pojedinačne Vučićeve izjave, nego na simboliku političkog približavanja Srbije i Republike Srpske.
„Boli ih slika srpskog jedinstva“, naveo je.
Prema njegovom tumačenju, činjenica da Srbija otvoreno podržava Republiku Srpsku izaziva otpor dijela političkih struktura u Sarajevu.
Međutim, izraz „političko Sarajevo“ obuhvata veliki broj stranaka, institucija i političara sa različitim stavovima. Zbog toga se njihove reakcije ne mogu automatski predstavljati kao jedinstven stav cijelog Sarajeva ili institucija Bosne i Hercegovine.
Dodik optužio političare iz Sarajeva za „mržnju“
U nastavku autorskog teksta Dodik je koristio još oštriju retoriku, tvrdeći da su reakcije na Vučićevu posjetu bile zasnovane na „mržnji“, „podmetanjima“ i pokušajima ponižavanja Srbije i Republike Srpske.
Nije, međutim, izdvojio sve konkretne izjave ili poteze na osnovu kojih bi se moglo utvrditi da su različite kritike Vučićeve posjete imale iste motive.
Političke kritike odnosa Srbije prema Republici Srpskoj često se odnose na pitanja suvereniteta Bosne i Hercegovine, poštivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, Dodikovih separatističkih poruka i uloge Beograda u unutrašnjim političkim pitanjima BiH.
Sam Dodik je i ranije javno zagovarao mogućnost referenduma i nestanka granice između Republike Srpske i Srbije, što je izazivalo kritike političkih predstavnika koji insistiraju na teritorijalnom integritetu BiH.
„Ne odustajemo od jake Republike Srpske i moćne Srbije“
Dodik je poručio da su on i Vučić svjesno željeli poslati poruku podrške snažnoj Republici Srpskoj, snažnoj Srbiji i Srbima koji žive izvan Srbije.
Posebno je naglasio pravo na obilježavanje srpskih žrtava i njegovanje porodičnih i historijskih veza s mjestima koja se danas nalaze na teritoriji Federacije BiH ili susjednih država.
Takvo njegovanje kulturnih, porodičnih i historijskih veza samo po sebi nije sporno. Međutim, političke poruke o teritorijama i „pripadanju“ zahtijevaju jasno razlikovanje kulturnog identiteta od međunarodno i ustavno utvrđenih granica.
Republika Srpska je jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine, dok su Srbija i Bosna i Hercegovina dvije međunarodno priznate države.
Dodik: Jedinstvo nije prijetnja drugim narodima
Na kraju teksta Dodik je poručio da političko i nacionalno jedinstvo Srba ne smatra prijetnjom Bošnjacima, Hrvatima ili drugim narodima.
Prema njegovim riječima, cilj nije djelovanje protiv drugih, nego očuvanje vlastitog identiteta, historijskog pamćenja i političkih interesa.
Takvu poruku, međutim, treba posmatrati zajedno s njegovim ranijim političkim stavovima. Dodik je više puta zagovarao referendum o statusu Republike Srpske i govorio o mogućem nestanku međuentitetske linije prema Srbiji, zbog čega njegove izjave o nacionalnom jedinstvu dio javnosti u BiH tumači i kroz prizmu višegodišnje separatističke politike.
Dodik više nije predsjednik Republike Srpske
U izvornom tekstu Dodik je predstavljen kao „predsjednik“, ali je važno precizirati njegovu sadašnju funkciju.
Sud BiH pravosnažno ga je osudio na godinu zatvora i izrekao šestogodišnju zabranu obavljanja dužnosti predsjednika Republike Srpske. Centralna izborna komisija BiH potom je utvrdila prestanak njegovog mandata.
Nakon prijevremenih izbora i ponovljenog glasanja na dijelu biračkih mjesta, za predsjednika Republike Srpske izabran je SNSD-ov Siniša Karan.
Dodik je, međutim, ostao predsjednik SNSD-a i nastavio imati značajnu političku ulogu, pa njegove poruke i dalje izazivaju snažne reakcije i u Republici Srpskoj i u ostatku Bosne i Hercegovine.
