Saudijska Arabija, Turska i Pakistan trebali bi u petak u Saudijskoj Arabiji potpisati zajednički odbrambeni sporazum kojim bi tri države dodatno produbile vojnu i sigurnosnu saradnju.
Prema informacijama Reutersa, koje se zasnivaju na izjavama dva regionalna izvora direktno upoznata s pregovorima, sporazum bi trebao predstavljati značajan korak prema snažnijoj vojnoj koordinaciji Ankare, Rijada i Islamabada. Detalji dokumenta, uključujući eventualne obaveze država u slučaju napada na jednu od njih, još nisu javno objavljeni.
Potpisivanje dolazi u vrijeme velikih sigurnosnih potresa na Bliskom istoku, uključujući rat između Sjedinjenih Američkih Država i Irana i povećane rizike za pomorske puteve u Perzijskom zaljevu i Crvenom moru.
Mohammed bin Salman, Erdogan i Sharif na sastanku
Očekuje se da ključnu političku ulogu u finaliziranju sporazuma imaju saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman, predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan i pakistanski premijer Shehbaz Sharif.
Prema informacijama koje su prethodile sastanku, pregovori o jačanju trojne sigurnosne saradnje traju duže vrijeme, ali je pogoršanje regionalne sigurnosne situacije ubrzalo proces.
Reuters navodi da dvije osobe upoznate s pregovorima očekuju potpisivanje sporazuma upravo u petak.
Regionalni sukobi ubrzali dogovor
Novi sporazum ne nastaje potpuno iznenada. Saudijska Arabija i Pakistan već imaju izrazito snažne sigurnosne veze, dok Ankara posljednjih godina ubrzano razvija vojnu i odbrambeno-industrijsku saradnju s Rijadom.
Saudijska Arabija i Pakistan potpisali su još 17. septembra 2025. godine Sporazum o strateškoj uzajamnoj odbrani. Njime je predviđeno da se agresija na jednu od dvije države smatra agresijom na obje, što je predstavljalo veliko produbljivanje njihovog višedecenijskog vojnog partnerstva.
Trojni sporazum s Turskom zato bi mogao predstavljati novu fazu regionalne sigurnosne arhitekture.
Pakistan već vojno podržavao Saudijsku Arabiju
Sigurnosna saradnja Rijada i Islamabada nije ostala samo na političkom nivou.
Reuters je u maju 2026. objavio da je Pakistan tokom rata s Iranom rasporedio hiljade vojnika i vojne kapacitete u Saudijskoj Arabiji u okviru postojećeg sporazuma o međusobnoj odbrani.
Takav razvoj pokazuje da odbrambeni odnosi dvije zemlje već imaju praktičnu vojnu dimenziju.
Uključivanje Turske, članice NATO-a i države s razvijenom odbrambenom industrijom, dodatno bi povećalo političku težinu novog aranžmana.
Posebnu pažnju privlači nuklearni status Pakistana
Pakistan je nuklearno naoružana država, zbog čega svaki novi odbrambeni sporazum Islamabada sa zemljama Bliskog istoka privlači posebnu međunarodnu pažnju.
Nakon saudijsko-pakistanskog sporazuma iz 2025. pojavile su se spekulacije da bi Rijad mogao indirektno dobiti zaštitu pakistanskog nuklearnog odvraćanja.
Pakistanski ministar odbrane tada je Reutersu rekao da nuklearno oružje nije bilo predmet sporazuma, dok je jedan saudijski zvaničnik sporazum opisao kao sveobuhvatan i rekao da obuhvata „sva vojna sredstva“.
Za sada nema potvrde da će novi sporazum Saudijske Arabije, Turske i Pakistana sadržavati bilo kakvu nuklearnu komponentu.
Šta bi sporazum mogao značiti za region?
Najvažnije pitanje odnosi se na to koliko će daleko ići obaveze tri države.
Ako sporazum bude ograničen na razmjenu obavještajnih podataka, zajedničke vježbe, odbrambenu industriju i koordinaciju, predstavljao bi prvenstveno institucionalizaciju već postojećih odnosa.
Ukoliko, međutim, bude sadržavao klauzulu o uzajamnoj odbrani sličnu saudijsko-pakistanskom sporazumu iz 2025, njegov geopolitički značaj bio bi znatno veći.
Takav savez povezao bi Saudijsku Arabiju kao jednu od vodećih zaljevskih sila, Tursku kao članicu NATO-a i Pakistan kao nuklearno naoružanu državu.
Reuters zasad navodi samo da sporazum podrazumijeva povećanu vojnu saradnju, bez objavljivanja njegovih detaljnih odredbi.
Rat SAD-a i Irana promijenio sigurnosne kalkulacije
Nova sigurnosna inicijativa dolazi nakon dramatičnog pogoršanja odnosa Irana i Sjedinjenih Američkih Država.
Rat je povećao zabrinutost zaljevskih zemalja zbog sigurnosti njihovih teritorija, energetskih objekata i ključnih pomorskih pravaca.
Posebno je osjetljiv Hormuški moreuz, jedan od najvažnijih svjetskih pravaca za transport nafte i plina, dok su sigurnosni problemi u Crvenom moru dodatno povećali rizike za međunarodnu trgovinu.
U takvim okolnostima regionalne države sve više pokušavaju razvijati vlastite sigurnosne mehanizme, umjesto da se oslanjaju isključivo na zaštitu velikih sila.
Sporazum bi mogao promijeniti odnose snaga
Eventualno stvaranje čvršće sigurnosne osovine Saudijske Arabije, Turske i Pakistana moglo bi imati posljedice koje nadilaze trenutni sukob s Iranom.
Sve tri zemlje imaju velike oružane snage, razvijaju vlastitu vojnu industriju i imaju značajan politički utjecaj u muslimanskom svijetu.
Pakistan raspolaže nuklearnim arsenalom, Turska je članica NATO-a, dok Saudijska Arabija raspolaže velikim finansijskim resursima i posljednjih godina intenzivno ulaže u vlastitu odbrambenu industriju.
Ipak, dok puni tekst sporazuma ne bude objavljen, prerano je govoriti o formalnom vojnom savezu po uzoru na NATO ili o automatskoj obavezi zajedničkog ulaska u rat.
Najvažniji detalji bit će poznati nakon zvaničnog potpisivanja i objave sadržaja dokumenta.
