Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković otvorio je pitanje nacionalne zastupljenosti na rukovodećim pozicijama u državnim institucijama, tvrdeći da se godinama primjenjuje model prema kojem se funkcije dijele u omjeru 12-12-12 između tri konstitutivna naroda.
Govoreći na konferenciji „Položaj konstitutivnih naroda i Ostalih u institucijama u BiH“ u Sarajevu, Konaković je poručio da rasprava o konstitutivnosti i legitimnom predstavljanju mora biti zasnovana na Ustavu i zakonima Bosne i Hercegovine.
Konferencija je organizovana nakon novih političkih rasprava koje je izazvala Rezolucija Hrvatskog sabora o političkom položaju Hrvata u BiH. Konaković je hrvatski dokument ocijenio miješanjem u pitanja ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine.
Konaković razočaran nedolaskom HDZ-a i SDP-a iz Hrvatske
Konaković je izrazio zadovoljstvo odzivom učesnika konferencije, ali je kritikovao predstavnike dvije velike hrvatske stranke koji nisu došli u Sarajevo.
Naveo je da je od političara iz Hrvatske očekivao direktan razgovor o pitanjima koja su otvorili kroz rezoluciju Hrvatskog sabora.
Posebno je istakao da na jednom od panela učestvuje hrvatska zastupnica Dalija Orešković, dok se predstavnici HDZ-a i SDP-a Hrvatske nisu odazvali pozivu.
„Ako imaju dobre namjere, očekivao sam da budu ovdje kako bismo otvorili konstruktivan dijalog“, rekao je Konaković. Njegovu izjavu i poziv predstavnicima hrvatskih stranaka potvrdili su izvještaji s konferencije.
Rezolucija Hrvatskog sabora ponovo otvorila pitanje „legitimnog predstavljanja“
Hrvatski sabor usvojio je 15. jula Rezoluciju o osnaživanju političkog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini.
U dokumentu se, između ostalog, tvrdi da Hrvati u postojećim političkim i ustavnim okolnostima ne ostvaruju u potpunosti svoju konstitutivnost i ravnopravnost te se podržavaju izmjene izbornog sistema koje bi trebale osigurati njihovo „legitimno predstavljanje“.
Ovakav pristup podržavaju HDZ BiH i dio hrvatskih političkih predstavnika, koji smatraju da Hrvati kao najmalobrojniji konstitutivni narod moraju imati mogućnost odlučujućeg utjecaja na izbor svojih predstavnika. HDZ BiH legitimno predstavljanje opisuje kao jedan od temelja stabilnosti i ravnopravnosti u zemlji.
S druge strane, dio političara u Sarajevu smatra da bi određena rješenja koja se zagovaraju iz Zagreba dodatno etnički podijelila izborni sistem.
Konaković: Bošnjaci su izlazili ususret Hrvatima
Konaković je rekao da su bošnjačke političke strukture godinama prihvatale određena rješenja kojima je Hrvatima omogućavana snažnija zastupljenost u institucijama.
Prema njegovom mišljenju, takav pristup nije predstavljao političku slabost nego pokušaj da se najmalobrojnijem konstitutivnom narodu osigura odgovarajuće institucionalno mjesto.
„To nije bila slabost. Bila je to želja da se najmanjem konstitutivnom narodu izađe ususret u određenom pozicioniranju“, rekao je.
Istovremeno je kritikovao političke aktere koji, prema njegovom mišljenju, takav odnos ne cijene, nego zahtjevima za legitimnim predstavljanjem pokušavaju utjecati na ustavno uređenje BiH.
Ove formulacije predstavljaju Konakovićev politički stav, dok hrvatske stranke pitanje institucionalne zastupljenosti tumače drugačije.
Otvorio pitanje modela 12-12-12
Najkonkretniji dio Konakovićevog izlaganja odnosio se na raspodjelu rukovodećih mjesta u državnim institucijama.
Naveo je da u 36 institucija postoji dugogodišnja praksa prema kojoj bi Bošnjacima, Hrvatima i Srbima pripadalo po 12 rukovodećih funkcija.
„Pitamo zašto je to tako“, rekao je Konaković.
Naglasio je da Ustav Bosne i Hercegovine, prema njegovom tumačenju, ne propisuje unaprijed utvrđenu formulu 12-12-12.
Konaković tvrdi da bi se zastupljenost trebala posmatrati kroz ustavne i zakonske odredbe o proporcionalnosti, umjesto kroz politički dogovor o apsolutno jednakom broju rukovodećih funkcija.
Šta zapravo znači proporcionalna zastupljenost?
Pitanje nacionalne zastupljenosti u institucijama Bosne i Hercegovine složeno je jer različiti nivoi vlasti i pojedine institucije imaju različite ustavne i zakonske odredbe.
Ustav BiH na više mjesta eksplicitno propisuje nacionalni sastav pojedinih institucija, dok se za državnu službu primjenjuju i zakoni koji regulišu ravnopravnu ili odgovarajuću zastupljenost konstitutivnih naroda i Ostalih.
Zbog toga tvrdnja o modelu 12-12-12 zahtijeva dodatnu analizu svih konkretnih institucija i propisa koji uređuju njihovo rukovodstvo.
Konakovićev nastup predstavlja političku inicijativu da se dosadašnja praksa preispita, a ne već donesenu odluku o novom sistemu raspodjele funkcija.
Spomenuo i Statut Grada Sarajeva
Konaković je kao primjer naveo Statut Grada Sarajeva, u kojem je struktura Gradskog vijeća uređena pravilima o zastupljenosti.
Njegova poruka bila je da bi se i na državnom nivou pitanja nacionalne zastupljenosti trebala rješavati preciznim ustavnim i zakonskim normama, a ne neformalnim političkim formulama.
Time je raspravu o „legitimnom predstavljanju“ pokušao proširiti sa izbora članova Predsjedništva BiH i Doma naroda na raspodjelu rukovodećih mjesta u državnim institucijama.
Demografija kao argument protiv stalnih političkih sukoba
Konaković je istovremeno upozorio da se politička rasprava u BiH previše fokusira na raspodjelu funkcija, dok država gubi stanovništvo.
Naveo je negativne demografske trendove, pad nataliteta i nastavak odlaska stanovništva iz Bosne i Hercegovine.
Posebno je ukazao na Republiku Srpsku, za koju je rekao da gubi stanovništvo još bržim tempom.
Njegova poruka bila je da političari koji godinama insistiraju na nacionalnom predstavljanju trebaju odgovoriti i na pitanje kakve su praktične rezultate takve politike donijele stanovništvu.
Cilj konferencije nije samo novi politički sukob
Konaković je poručio da cilj konferencije nije zaoštravanje odnosa Bošnjaka i Hrvata niti otvaranje novih sporova sa Zagrebom.
Prema njegovom stavu, potrebno je institucionalno utvrditi šta zaista propisuju Ustav i zakoni, koje su dosadašnje prakse rezultat političkih dogovora i jesu li one danas opravdane.
Rasprava će vjerovatno izazvati nove reakcije, posebno zbog Konakovićevog otvaranja pitanja rukovodećih funkcija u državnim institucijama.
Dok dio hrvatskih političkih predstavnika insistira na snažnijim mehanizmima legitimnog predstavljanja, Konaković sada traži da se istim principima detaljnije ispita i način na koji se dijele pozicije u institucijama Bosne i Hercegovine.
