Vlada Republike Srpske proglasila je 4. august 2026. godine Danom žalosti povodom obilježavanja Dana sjećanja na stradale i prognane Srbe tokom vojne operacije „Oluja“.
Iz Vlade RS saopćeno je da će Dan žalosti biti obilježen u skladu sa Zakonom o obilježavanju dana žalosti.
Odluka je izazvala reakciju Hrvatskih suverenista, koji su je oštro osudili i zatražili od Ministarstva vanjskih i europskih poslova Hrvatske da vlastima Republike Srpske uputi protestnu notu.
Hrvatski suverenisti osudili odluku Vlade RS
Hrvatski suverenisti ocijenili su da proglašenje Dana žalosti predstavlja političku provokaciju i pokušaj, kako su naveli, izvrtanja historijskih činjenica.
Prema njihovom stavu, operacija „Oluja“ za Hrvatsku predstavlja simbol oslobođenja teritorije i završni preokret u Domovinskom ratu.
„Riječ je o još jednom pokušaju izvrtanja povijesnih činjenica i ponižavanja žrtve Hrvatske u Domovinskom ratu. Za Hrvatsku je Oluja simbol oslobođenja od velikosrpske agresije“, poručili su iz ove stranke.
Riječ je o političkom stavu Hrvatskih suverenista, dok vlasti Srbije i Republike Srpske godišnjicu operacije obilježavaju kroz sjećanje na srpske žrtve i izbjeglice.
Zatražili reakciju hrvatskog ministarstva
Iz Hrvatskih suverenista naveli su da bi Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Hrvatske trebalo reagovati protestnom notom.
Smatraju da korištenje ovog datuma za političke poruke pokazuje nedostatak spremnosti za iskreno suočavanje s ratnom prošlošću.
„Hrvatska je u Domovinskom obrambenom ratu svakodnevno trpjela agresiju, razaranja i stradanja, pa je krajnje neprimjereno i licemjerno da oni koji su sudjelovali u toj agresiji danas dijele lekcije o sjećanju i pijetetu“, naveli su Hrvatski suverenisti.
Operacija „Oluja“ počela 4. augusta 1995. godine
Vojna operacija „Oluja“ počela je 4. augusta 1995. godine, a hrvatske snage su narednog dana ušle u Knin.
U Hrvatskoj se 5. august obilježava kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja.
Hrvatske vlasti „Oluju“ obilježavaju kao jednu od najvažnijih vojnih operacija u Domovinskom ratu i simbol vraćanja velikog dijela teritorije pod ustavnopravni poredak Hrvatske.
S druge strane, Srbija i Republika Srpska godišnjicu obilježavaju kroz komemoracije srpskim žrtvama i izbjeglicama koje su tokom i nakon operacije napustile Hrvatsku.
Različita tumačenja i dalje izazivaju političke sukobe
Više od tri decenije nakon operacije „Oluja“, godišnjica i dalje izaziva snažne političke reakcije u Hrvatskoj, Srbiji, Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini.
Dok se u Hrvatskoj naglašava vojna pobjeda i oslobađanje teritorije, u Srbiji i Republici Srpskoj fokus je na stradanju civila i izbjegličkim kolonama.
Odluka Vlade RS da 4. august proglasi Danom žalosti ponovo je otvorila raspravu o različitim interpretacijama ratnih događaja i načinu njihovog obilježavanja.
