Klub delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda Republike Srpske pokrenuo je mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa na Zakon o dopunama Krivičnog zakonika RS-a, koji je Narodna skupština Republike Srpske usvojila po hitnom postupku na posljednjoj posebnoj sjednici.
Predsjednik Kluba delegata bošnjačkog naroda Alija Tabaković potvrdio je da je veto pokrenut, te da će se o njemu Vijeće naroda RS-a izjasniti na sjednici zakazanoj za sutra.
Sporne dopune Krivičnog zakonika RS-a predviđaju kazne za javno isticanje, prikazivanje, nošenje, proizvodnju, umnožavanje ili stavljanje u promet zastava, simbola, oznaka, pozdrava i parola kojima se, prema tekstu zakona, promoviše ili veliča Armija Republike Bosne i Hercegovine.
Istim izmjenama propisane su i kazne za javno promovisanje ili veličanje ustaštva i ustaške ideologije Nezavisne Države Hrvatske, kao i za isticanje simbola i obilježja povezanih s tom ideologijom.
U slučaju da takvo postupanje izazove nerede, nasilje, uznemiravanje javnosti ili druge teške posljedice po zajednički život naroda i ostalih koji žive u RS-u, zakon predviđa strožije zatvorske kazne.
Klub Bošnjaka: Simboli Armije RBiH dio su historijskog identiteta
U obrazloženju zahtjeva za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa Klub delegata bošnjačkog naroda navodi da predložene odredbe zadiru u vitalni nacionalni interes Bošnjaka.
Prema njihovom stavu, simboli Armije Republike Bosne i Hercegovine predstavljaju dio historijskog identiteta, kulture sjećanja i pravnog kontinuiteta Republike Bosne i Hercegovine.
Iz Kluba poručuju da se Armija RBiH ne može izjednačavati s ideologijama i pokretima koji su historijski povezani s fašizmom ili ratnim zločinima.
Zbog toga smatraju da su usvojene dopune neprihvatljive, pravno sporne i suprotne ustavnom poretku Bosne i Hercegovine.
“Rješenja nisu u skladu s ustavnim poretkom BiH i pravnim kontinuitetom Republike BiH”, naveli su iz Kluba delegata bošnjačkog naroda.
Mogući nastavak procedure pred komisijom i Ustavnim sudom RS-a
Nakon pokretanja veta, o zahtjevu će se prvo izjasniti Vijeće naroda Republike Srpske.
Ukoliko Vijeće naroda ne prihvati zahtjev za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, postupak se nastavlja pred Zajedničkom komisijom Narodne skupštine RS-a i Vijeća naroda RS-a.
Ako ni u toj fazi ne bude postignuta saglasnost, konačnu odluku donosi Ustavni sud Republike Srpske, odnosno njegovo Vijeće za zaštitu vitalnog interesa.
Time bi se pitanje dopuna Krivičnog zakonika RS-a moglo pretvoriti u još jedan važan pravno-politički spor između entitetskih institucija i predstavnika bošnjačkog naroda u RS-u.
Šire pitanje vojnog nasljeđa i državnih nadležnosti
Usvojene dopune Krivičnog zakonika RS-a već su izazvale brojne reakcije, jer se odnose na simbole Armije Republike Bosne i Hercegovine, čije nasljeđe je dio sistema Oružanih snaga BiH kroz pješadijske pukove.
Kritičari zakona smatraju da entitet ne može krivičnim propisima zabranjivati ili kriminalizirati simbole koji se, u određenom službenom kontekstu, baštine kroz državni sistem odbrane.
S druge strane, vlasti u RS-u tvrde da je cilj zakona sprečavanje veličanja ideologija i obilježja koja, prema njihovom tumačenju, mogu izazvati uznemirenje javnosti i narušiti zajednički život.
Međutim, Klub Bošnjaka smatra da je problem u tome što se simboli Armije RBiH stavljaju u isti zakonski okvir s ustaškom ideologijom NDH, što za Bošnjake i veliki dio građana BiH predstavlja politički i historijski neprihvatljivo izjednačavanje.
Veto otvara novu političku raspravu
Pokretanje mehanizma zaštite vitalnog nacionalnog interesa pokazuje da se pitanje simbola Armije RBiH ne može posmatrati samo kao pravna norma, nego i kao tema duboko povezana s identitetom, ratnom prošlošću, ustavnim poretkom i kulturom sjećanja.
Za Klub Bošnjaka, sporni zakon zadire u pravo na sjećanje i historijski kontinuitet naroda koji Armiju RBiH vidi kao legalnu vojnu formaciju Republike Bosne i Hercegovine.
Za institucije RS-a, zakon je predstavljen kao pokušaj regulisanja javnog prostora i sprečavanja poruka koje bi mogle izazvati tenzije.
Odluka Vijeća naroda RS-a, a eventualno i Ustavnog suda RS-a, pokazat će da li će sporni zakon biti zaustavljen, izmijenjen ili upućen u dalju proceduru.
Do tada, dopune Krivičnog zakonika RS-a ostaju jedno od najosjetljivijih političko-pravnih pitanja u Bosni i Hercegovini, posebno zbog činjenice da se direktno tiču ratnog nasljeđa i statusa simbola Armije Republike Bosne i Hercegovine.
