Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović podnio je apelaciju Ustavnom sudu BiH kojom traži ocjenu ustavnosti postupka Narodne skupštine Republike Srpske u vezi s odlukom o Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.
Apelacija je uslijedila nakon što je Narodna skupština Republike Srpske podržala veto članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović na odluku o imenovanju članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika.
Iz Bećirovićevog kabineta ranije je saopćeno da Narodna skupština RS, prema njihovom stavu, nije imala ustavnu nadležnost da provodi proceduru proglašenja odluke Predsjedništva BiH destruktivnom po vitalni interes entiteta.
Bećirović smatra da se radi o pokušaju zadiranja entitetskog parlamenta u nadležnosti državnih institucija, zbog čega konačnu riječ sada treba dati Ustavni sud Bosne i Hercegovine.
Odluka Ustavnog suda BiH bit će ključna za dalji rasplet ovog političko-pravnog spora, jer će pokazati da li je procedura koju je provela Narodna skupština RS bila u skladu s Ustavom BiH.
Spor nastao nakon veta Željke Cvijanović
Članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović ranije je proglasila odluku o imenovanju članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika veoma štetnom po vitalni interes Republike Srpske.
Nakon toga se obratila Narodnoj skupštini RS, koja je 7. jula podržala njen veto i time zaustavila stupanje na snagu odluke koju su prethodno podržali Denis Bećirović i Željko Komšić.
Poslanici NSRS-a usvojili su i zaključke kojima je potvrđena Cvijanovićeva izjava da je odluka Predsjedništva BiH štetna po vitalne interese Republike Srpske.
Bećirović, međutim, smatra da se odluka o imenovanju članova Komisije ne može tretirati kao pitanje vitalnog entitetskog interesa na način na koji je to učinila Narodna skupština RS.
Cvijanović: NSRS je okončala postupak
Reagujući na apelaciju, Željka Cvijanović izjavila je da Denis Bećirović ima pravo obraćati se institucijama koje smatra nadležnim, kao što je, prema njenim riječima, i njeno ustavno pravo da se obrati Narodnoj skupštini Republike Srpske.
Ona tvrdi da je podrškom NSRS-a spriječeno stupanje na snagu odluke koju smatra veoma štetnom po vitalni interes Republike Srpske.
Cvijanović je navela da je Narodna skupština RS, u skladu s Ustavom, okončala postupak donošenja takve odluke.
Prema njenom stavu, Ustavni sud BiH se u ranijim slučajevima proglašavao nenadležnim kada je riječ o pitanjima iz Aneksa 8 Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji uređuje oblast nacionalnih spomenika.
Sporna tumačenja nadležnosti Komisije
Cvijanović tvrdi da Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika nema ovlaštenja da odlučuje o urbanizmu, planskoj dokumentaciji, zaustavljanju ili odobravanju gradnje.
Prema njenim riječima, za takve aktivnosti ne postoji zakonsko uporište, te bi eventualno postupanje domaćih ili stranih članova Komisije u tom pravcu bilo nezakonito.
Ona je najavila očekivanje da nadležni organi ispitaju eventualne zloupotrebe službenog položaja i postupanje u vezi s donatorskim sredstvima.
S druge strane, Bećirovićev kabinet insistira na tome da je Komisija državna institucija uspostavljena Dejtonskim sporazumom i da se imenovanje njenih članova mora provoditi u okviru nadležnosti Predsjedništva BiH, bez entitetskog blokiranja koje smatraju neustavnim.
Komisija ponovo u centru političkog spora
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH već duže vrijeme nalazi se u središtu sporenja između državnih i entitetskih institucija.
Riječ je o instituciji uspostavljenoj Aneksom 8 Dejtonskog mirovnog sporazuma, s ciljem zaštite kulturno-historijskog naslijeđa i proglašavanja dobara nacionalnim spomenicima Bosne i Hercegovine.
Upravo zbog toga imenovanje članova Komisije ima politički, pravni i kulturni značaj, jer se tiče zaštite naslijeđa na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine.
Najnoviji spor pokazuje da se rasprava više ne vodi samo o personalnim imenovanjima, nego i o tome ko ima pravo odlučivati o institucijama koje su uspostavljene Dejtonskim sporazumom.
Ukoliko Ustavni sud BiH prihvati Bećirovićevu apelaciju, odluka NSRS-a mogla bi biti dovedena u pitanje.
Ukoliko se sud proglasi nenadležnim ili odbije apelaciju, veto Željke Cvijanović i zaključci NSRS-a ostali bi politički i institucionalni faktor koji blokira imenovanje Komisije.
Do odluke Ustavnog suda, pitanje Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika ostaje otvoreno i predstavlja još jedan primjer dubokih sporova o nadležnostima, državnim institucijama i tumačenju Dejtonskog mirovnog sporazuma.
