Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić reagovao je na nove izjave lidera SNSD-a Milorada Dodika o zatvaranju OHR-a i ukidanju bonskih ovlasti.
Zvizdić je podsjetio da su krajem maja predsjednici pet poslaničkih klubova u Predstavničkom domu PSBiH potpisali Memorandum o zaštiti i jačanju ustavnog poretka, državnosti i nastavku euroatlantskog puta Bosne i Hercegovine.
Riječ je o klubovima koji okupljaju sedam parlamentarnih stranaka: SDA, SDP, Narod i pravdu, Našu stranku, BHIKF, NES i Naprijed.
Prema Zvizdićevim riječima, ove stranke su na Općim izborima 2022. godine osvojile više od 600.000 glasova i u Predstavničkom domu imaju 22 od ukupno 42 zastupnika, odnosno natpolovičnu većinu.
Memorandum podržava OHR sa punim ovlastima
Zvizdić je naglasio da potpisnici Memoranduma smatraju da je Ured visokog predstavnika sastavni dio provedbe Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, u skladu s Aneksom 10 Dejtonskog sporazuma.
Prema njihovom stavu, potrebno je što prije imenovati novog visokog predstavnika sa punim ovlastima, uključujući i bonske ovlasti, sa sjedištem u Sarajevu.
Potpisnici Memoranduma smatraju da OHR treba ostati u Bosni i Hercegovini sve do potpune realizacije uslova i ciljeva iz programa 5+2, ali i do uspostavljanja domaćih mehanizama koji bi mogli efikasno spriječiti blokade države.
“OHR i visoki predstavnik trebaju biti prisutni u BiH sa punim bonskim ovlastima sve dok na političkoj sceni djeluju politički dužnosnici koji aktivno rade na rušenju ustavnog poretka, secesiji ili novim etnoteritorijalnim podjelama”, poručio je Zvizdić.
Poruka Dodiku i Čoviću
Zvizdić je izrazio očekivanje da će oni koji budu odlučivali o imenovanju novog visokog predstavnika imati u vidu stavove iz Memoranduma, ali i politički kapacitet stranaka koje su ga potpisale.
Poručio je da bi, u cilju očuvanja mira, stabilnosti i integracijske perspektive Bosne i Hercegovine, trebalo odbaciti zahtjeve Milorada Dodika i Dragana Čovića za zatvaranje OHR-a ili smanjenje njegovih ovlasti.
Prema Zvizdićevom stavu, takvi zahtjevi nisu usmjereni ka jačanju domaćih institucija, već ka stvaranju prostora za nove blokade, secesionističke politike i etničke podjele.
Dodao je da Bosna i Hercegovina, bez obzira na želje proruskih političara, neće skrenuti sa euroatlantskog kursa niti biti usmjerena prema Moskvi.
Dodik traži poništavanje odluka visokih predstavnika
Dodik je ranije, nakon sastanka SNSD-a i HDZ-a u Mostaru, poručio da bi sve odluke visokih predstavnika trebale biti proglašene ništavnim.
On tvrdi da Bosna i Hercegovina ne može funkcionisati s bonskim ovlastima, koje, prema njegovom tumačenju, nisu dio Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Dodik je naveo da visoki predstavnici ne mogu nametati zakone, smjenjivati izabrane zvaničnike i upravljati izvan ustavnog okvira.
Takav stav dijele i pojedini politički predstavnici HDZ-a BiH, koji smatraju da OHR treba zatvoriti ili bitno ograničiti njegov budući mandat.
OHR ostaje jedno od ključnih političkih pitanja
Rasprava o budućnosti OHR-a ponovo je postala jedno od najvažnijih pitanja u Bosni i Hercegovini.
Dok Dodik i Čović zagovaraju zatvaranje ili radikalno smanjenje ovlasti OHR-a, Zvizdić i stranke potpisnice Memoranduma smatraju da bi takav potez u trenutnim okolnostima mogao dodatno destabilizovati državu.
U centru spora nalazi se pitanje da li su domaće institucije dovoljno funkcionalne da same spriječe blokade, zaštite ustavni poredak i osiguraju nastavak evropskog i euroatlantskog puta.
Zvizdić smatra da, sve dok postoje politički akteri koji rade na secesiji, rušenju ustavnog poretka ili novim etnoteritorijalnim podjelama, OHR mora ostati prisutan sa punim ovlastima.
Njegova poruka predstavlja nastavak političkog otpora zahtjevima iz Banje Luke i dijela političkog Mostara da se međunarodni nadzor nad provedbom Dejtonskog sporazuma okonča bez prethodnog ispunjenja uslova iz programa 5+2.
