Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik komentarisao je najavljeni dolazak američkih istražilaca u Derventu, gdje bi, prema ranijim najavama, trebalo da budu uzete izjave od srpskih logoraša o zločinima počinjenim tokom rata.
Dodik je tom prilikom ponovo iznio oštre optužbe na račun pravosuđa Bosne i Hercegovine i Suda BiH, tvrdeći da domaće pravosudne institucije nisu nezavisne i da se, prema njegovom mišljenju, selektivno odnose prema ratnim zločinima i političkim procesima.
Govoreći u manastiru Stuplje kod Prnjavora, Dodik je ocijenio da se stradanje Srba godinama zanemarivalo, dok su, kako tvrdi, drugi narativi o ratu imali mnogo snažniju međunarodnu podršku.
On je dolazak američkih istražilaca predstavio kao mogućnost da se, prema njegovim riječima, objektivnije sagledaju zločini nad Srbima, posebno oni koji su povezani s područjem Dervente i logorima iz 1992. godine.
Sporne tvrdnje o pravosuđu i političkoj pozadini procesa
Dodik je u svom obraćanju iznio niz teških optužbi na račun Suda BiH, tvrdeći da pravosuđe djeluje politički i da se različito odnosi prema slučajevima ratnih zločina i postupcima protiv njega.
Posebno je komentarisao postupanje pojedinih sudija i ponovio ranije optužbe na račun sutkinje Sene Uzunović, dovodeći je u vezu s ratnim dešavanjima u Konjicu i predmetima koji se odnose na zločine nad Srbima.
Te tvrdnje predstavljaju Dodikovu političku ocjenu i nisu u ovom trenutku predstavljene kao sudski utvrđene činjenice.
Njegove izjave dolaze u periodu dugotrajnog sukoba SNSD-a s pravosudnim institucijama Bosne i Hercegovine, posebno nakon postupaka koji su se vodili protiv Dodika zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika.
Dolazak američkih istražilaca u Derventu
Prema ranijim najavama udruženja logoraša iz Republike Srpske, američki istražioci trebali bi u Derventi uzeti izjave od osoba koje tvrde da su tokom rata bile zatočene i zlostavljane u logorima na tom području.
Dodik je ocijenio da je to važan korak za porodice žrtava i preživjele logoraše, navodeći da se o srpskim žrtvama, prema njegovom mišljenju, predugo nije govorilo dovoljno.
On je kao primjer naveo i pojedina ratna stradanja srpskih civila, tvrdeći da takvi slučajevi nisu dobili odgovarajući sudski i javni tretman.
Pitanje procesuiranja ratnih zločina nad svim civilima i zarobljenicima ostaje jedno od najosjetljivijih pitanja u Bosni i Hercegovini, posebno zbog činjenice da veliki broj porodica i dalje traži pravdu i sudske epiloge.
Retorika koja produbljuje političke podjele
Dodik je u izjavi koristio i vjerski obojene formulacije, predstavljajući rad pravosudnih institucija kroz sukob vjerskih i nacionalnih identiteta.
Takva retorika izaziva posebnu pažnju jer dodatno produbljuje političke i međunacionalne podjele u Bosni i Hercegovini, naročito kada se koristi u kontekstu ratnih zločina, žrtava i pravosuđa.
Umjesto institucionalnog i pravnog jezika, javni prostor ponovo je obilježen optužbama, generalizacijama i porukama koje dodatno udaljavaju političke aktere od dijaloga o pravdi za sve žrtve.
Stručnjaci i organizacije koje se bave tranzicijskom pravdom godinama upozoravaju da se ratni zločini ne smiju koristiti za političko nadmetanje, nego moraju biti predmet nepristrasnih istraga, dokaza i sudskih postupaka.
Pravda za sve žrtve kao jedini održiv put
Najavljeni dolazak američkih istražilaca u Derventu mogao bi ponovo otvoriti pitanje odgovornosti za zločine počinjene nad Srbima na tom području.
Istovremeno, političke izjave koje unaprijed optužuju cijele institucije, narode ili vjerske zajednice otežavaju izgradnju povjerenja i udaljavaju javnost od suštine: svaka žrtva zaslužuje istinu, pravdu i dostojanstvo.
Bosna i Hercegovina se i više od tri decenije nakon rata suočava s posljedicama nedovršenih istraga, neprocesuiranih zločina i političke zloupotrebe ratne prošlosti.
Zato je važno da se svi predmeti ratnih zločina vode na osnovu dokaza, pred nadležnim institucijama i bez političkih pritisaka, bez obzira na nacionalnost žrtava ili počinilaca.
Dodikova izjava pokazuje da će pitanje ratnih zločina, pravosuđa i međunarodnog angažmana i dalje ostati jedna od najosjetljivijih političkih tema u Bosni i Hercegovini.
