Nakon izjava delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Radovana Kovačevića o ulozi pripadnika Armije Republike Bosne i Hercegovine, uslijedila je oštra reakcija iz stranke Narod i Pravda.
Kovačević je, komentarišući istup ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića u Washingtonu, iznio tvrdnju da su “saborci iz takozvane Armije RBiH” učestvovali u planiranju i izvođenju terorističkog napada na Sjedinjene Američke Države 11. septembra 2001. godine.
Na te navode reagovao je član Naroda i Pravde Aljoša Delić, ocjenjujući da Kovačević pokušava Armiju Republike Bosne i Hercegovine predstaviti kao terorističku organizaciju, a bošnjačkom narodu nametnuti kolektivnu etiketu.
Prema Delićevim riječima, takva retorika ima dvostruki cilj: diskreditaciju Armije RBiH i skretanje pažnje s činjenice da su politički i vojni lideri Republike Srpske pravosnažno osuđeni za genocid i druge najteže ratne zločine.
“U dvije rečenice Radovan Kovačević pokušao je od Armije Republike Bosne i Hercegovine napraviti terorističku organizaciju i cijelom bošnjačkom narodu zalijepiti etiketu naroda čija je vojska bila teroristička”, poručio je Delić.
Delić: Činjenice se ne mogu mijenjati političkim izjavama
Delić smatra da je Kovačevićeva izjava nastavak političke prakse u kojoj se pokušava relativizirati karakter rata u Bosni i Hercegovini i izjednačiti odbrambena uloga Armije RBiH s politikama koje su dovele do masovnih zločina.
Naglasio je da se sudski utvrđene činjenice ne mogu mijenjati političkim izjavama, niti se Armija Republike Bosne i Hercegovine može izjednačavati s onima koji su osuđeni za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine.
Prema njegovoj ocjeni, upravo se kroz ovakve istupe pokušava otvoriti prostor za reviziju historije i prebacivanje odgovornosti s političkih i vojnih struktura koje su pred međunarodnim sudovima osuđene za najteže zločine.
Delić je poručio da se ne može dozvoliti da se Bošnjaci i Armija RBiH kolektivno kriminaliziraju kroz neutemeljene i politički motivisane tvrdnje.
Upozorenje na položaj povratnika
U nastavku reakcije Delić se osvrnuo i na položaj povratnika u entitetu Republika Srpska.
Poručio je da osjećaj nesigurnosti među povratnicima nije stvar političke percepcije, nego iskustvo koje ima konkretne žrtve i duboke posljedice.
Kao primjere je naveo slučajeve Meše Arnautovića, Muradifa Alića, Sejfe Ahmetovića, šesnaestogodišnje Melihe Durić i Murata Badića, ističući da mnogi zločini nad povratnicima ni danas nisu dobili puni sudski epilog.
Delić smatra da se upravo zbog takvih slučajeva ne smije ignorisati atmosfera straha, pritiska i nesigurnosti s kojom se povratnici suočavaju.
Prema njegovim riječima, javni prostor mora biti oslobođen retorike koja cijele narode označava kao prijetnju, jer takav govor dodatno pogoršava međunacionalne odnose i položaj ljudi koji se pokušavaju vratiti normalnom životu.
Politička polemika nakon Konakovićevog nastupa
Kovačevićeve izjave uslijedile su nakon što je Elmedin Konaković na ministarskom sastanku u Washingtonu govorio o politički motivisanom terorizmu, sigurnosnim prijetnjama i djelovanju Milorada Dodika.
Konaković je tom prilikom ocijenio da secesionistička politika, napadi na institucije BiH i usklađivanje s interesima Ruske Federacije predstavljaju ozbiljnu prijetnju ustavnom poretku i sigurnosti Bosne i Hercegovine.
Kovačević je takve navode odbacio i uzvratio optužbama na račun Konakovića i Armije RBiH, što je izazvalo reakciju Naroda i Pravde.
Delić je zaključio da se ozbiljne teme poput terorizma, sigurnosti, povratka i ratnih zločina ne smiju koristiti za političke manipulacije i kolektivno etiketiranje naroda.
Poručio je da Bosna i Hercegovina može graditi stabilniju budućnost samo na činjenicama, presudama, odgovornosti i poštovanju žrtava, a ne na propagandnim konstrukcijama i pokušajima historijskog izjednačavanja.
