Na sastanku delegacija SNSD-a i HDZ-a BiH u Mostaru, koji su predvodili Milorad Dodik i Dragan Čović, razgovaralo se i o kadrovskim rješenjima u državnim institucijama, među kojima su Državna agencija za istrage i zaštitu i Regulatorna agencija za komunikacije.
Prema informacijama koje prenose mediji, Dodik je među zahtjevima otvorio pitanje imenovanja direktora SIPA-e i generalnog direktora RAK-a.
Dodik, prema istim navodima, smatra da bi Darko Ćulum trebao dobiti novi mandat na čelu SIPA-e, dok bi Draško Milinović trebao ostati na poziciji generalnog direktora RAK-a.
Ipak, konačna odluka o ovim imenovanjima nije u rukama SNSD-a i HDZ-a, jer za njihovo potvrđivanje mora postojati podrška u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, uključujući i glasove ministara iz reda bošnjačkog naroda.
Ćulumov mandat istekao 2024. godine
Mandat Darku Ćulumu na čelu SIPA-e istekao je u julu 2024. godine.
Nakon toga je Nezavisni odbor Parlamentarne skupštine BiH proveo konkursnu proceduru i sastavio rang-listu kandidata za direktora SIPA-e.
Na toj listi su se, pored Ćuluma, nalazili Ljubiša Pandurević i Slobodan Radinković.
Iako je konkursna procedura završena, Vijeće ministara BiH nikada nije razmatralo imenovanje novog direktora, pa je Ćulum nastavio obavljati dužnost.
U martu 2025. godine, nakon poziva Milorada Dodika rukovodiocima iz Republike Srpske da napuste državne institucije, Ćulum je prešao u MUP RS-a.
Taj potez izazvao je brojne političke i pravne reakcije, posebno zbog pitanja njegovog radnopravnog statusa i funkcionisanja SIPA-e.
Nekoliko mjeseci kasnije, 14. jula 2025. godine, Ćulum se vratio na čelo SIPA-e.
Mogući novi konkurs ili imenovanje s postojeće liste
Vijeće ministara BiH imalo je mogućnost da ne prihvati nijednog kandidata s postojeće rang-liste i raspiše novi konkurs za direktora SIPA-e, ali to do sada nije učinjeno.
U međuvremenu se otvorilo i pitanje Ćulumovih uslova za penzionisanje, što dodatno komplikuje raspravu o eventualnom novom mandatu.
U tekstu se navodi i da su brojni službenici SIPA-e u međuvremenu otišli u penziju, dok su pojedine konkursne procedure za popunu rukovodećih pozicija mjesecima odgađane.
Posebno se ističe pitanje nacionalne zastupljenosti u rukovodećem kadru SIPA-e, naročito u činu glavnog inspektora.
Medijski izvori navode da postoje spekulacije kako bi imenovanja u SIPA-i mogla postati dio šireg političkog dogovora između stranaka koje učestvuju u vlasti na državnom nivou.
Milinović čeka odluku Vijeća ministara
Kada je riječ o Regulatornoj agenciji za komunikacije, Draško Milinović bio je jedini kandidat u konkursnoj proceduri koju je okončalo Vijeće RAK-a.
Njegovo imenovanje za novi mandat upućeno je Vijeću ministara BiH, ali odluka nije donesena zbog političkih odnosa unutar državne koalicije.
Milinoviću je mandat istekao u julu 2024. godine, ali je ostao na funkciji do donošenja konačne odluke.
Ovo imenovanje ranije je već bilo najavljivano kao jedna od tačaka dnevnog reda Vijeća ministara BiH, ali zbog nedostatka političkog dogovora nije završeno.
Kadrovska pitanja kao test odnosa u vlasti
Pitanja imenovanja direktora SIPA-e i generalnog direktora RAK-a pokazala su koliko su kadrovska rješenja u državnim institucijama povezana s odnosima političkih stranaka u Vijeću ministara BiH.
SNSD i HDZ mogu politički dogovarati podršku za određene kandidate, ali bez saglasnosti unutar Vijeća ministara konačne odluke ne mogu biti donesene.
Zbog toga će eventualno imenovanje Ćuluma i Milinovića biti test odnosa među državnim partnerima, posebno u trenutku kada su političke tenzije između stranaka na državnom nivou dodatno pojačane.
Ako Vijeće ministara BiH ne postigne dogovor, moguće je da će oba imenovanja ostati blokirana, dok će institucije nastaviti raditi s rukovodiocima kojima su mandati već istekli ili se nalaze u statusu produženog obavljanja dužnosti.
