Članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović oštro je reagovala nakon obraćanja ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića na ministarskom sastanku u Washingtonu, posvećenom borbi protiv politički motivisanog terorizma i savremenih sigurnosnih prijetnji.
Cvijanović je optužila Konakovića da je, kako tvrdi, u svom nastupu prikrio stvarne sigurnosne izazove u BiH, a u prvi plan stavio političke optužbe protiv predsjednika SNSD-a Milorada Dodika.
Prema njenim riječima, Konaković je ponovo govorio o secesionizmu i djelovanju vlasti Republike Srpske, dok je zanemario ono što ona naziva “političko-pravnim terorizmom” u Bosni i Hercegovini.
“Opet je promašio ne samo loptu, već i cijeli stadion. Niko ga više ne uzima za ozbiljno”, poručila je Cvijanović u objavi na društvenoj mreži X.
Kritike zbog Konakovićevog pominjanja Dodika
Cvijanović je navela da Konaković, bez obzira na temu međunarodnog skupa, u svojim nastupima stalno govori o Miloradu Dodiku.
Prema njenoj ocjeni, to pokazuje političku opsesiju predsjednikom SNSD-a i nesposobnost ministra vanjskih poslova BiH da se, kako tvrdi, bavi širim sigurnosnim i diplomatskim temama.
Konaković je u Washingtonu, prema ranijim izvještajima, upozorio da se Bosna i Hercegovina suočava s kontinuiranim pokušajima podrivanja državnih institucija, secesionističkom retorikom i političkim djelovanjem koje, po njegovom mišljenju, ugrožava ustavni poredak i sigurnost zemlje.
Posebno je ukazao na politiku Milorada Dodika, tvrdeći da njegovo djelovanje i političko usklađivanje s interesima Ruske Federacije predstavljaju jednu od ozbiljnijih prijetnji za Bosnu i Hercegovinu.
Cvijanović: Konaković ne govori u ime svih u BiH
Članica Predsjedništva BiH tvrdi da Konaković ne predstavlja stavove svih konstitutivnih naroda i da njegove poruke iz Washingtona nisu usaglašene na nivou institucija Bosne i Hercegovine.
Ona ga je nazvala “odmetnutim ministrom”, navodeći da govori isključivo u svoje ime, a ne u ime Srba, Hrvata i Bošnjaka kao ravnopravnih naroda u BiH.
Prema njenom stavu, Konakovićev nastup predstavlja nastavak politike centralizacije BiH i oslanjanja na intervencije stranih aktera umjesto na domaći dogovor.
Cvijanović je posebno kritikovala njegov odnos prema OHR-u i bonskim ovlaštenjima, tvrdeći da Konaković više vjeruje neizabranim međunarodnim predstavnicima nego unutrašnjem dijalogu u BiH.
Suprotstavljena tumačenja sigurnosnih prijetnji
Spor između Cvijanović i Konakovića pokazuje duboku političku podjelu u tumačenju sigurnosnih izazova u Bosni i Hercegovini.
Konaković tvrdi da secesionistička retorika, napadi na državne institucije, govor mržnje, negiranje ratnih zločina i veličanje osuđenih ratnih zločinaca stvaraju opasne uslove za jačanje politički motivisanog ekstremizma.
Cvijanović, s druge strane, odbacuje takvo tumačenje i tvrdi da se stvarni problem nalazi u međunarodnom intervencionizmu, odlukama OHR-a i, kako navodi, kršenju ustavnog poretka kroz nametnute odluke.
Njene tvrdnje predstavljaju politički stav predstavnice SNSD-a i članice Predsjedništva BiH, dok Konakovićeve poruke odražavaju stav koji je on iznio kao ministar vanjskih poslova na međunarodnom skupu u Washingtonu.
Nova runda političkih optužbi
Cvijanović je zaključila da je Konaković, prema njenoj ocjeni, “srozao BiH gdje god je stigao” i da će ostati upamćen kao ministar koji je zagovarao ostanak međunarodnog nadzora nad Bosnom i Hercegovinom.
Njena reakcija uslijedila je u trenutku kada se u BiH nastavlja rasprava o ulozi OHR-a, sigurnosnim izazovima, odnosima s međunarodnim partnerima i političkom djelovanju Milorada Dodika.
Najnoviji istupi pokazuju da se vanjskopolitička predstavljanja Bosne i Hercegovine sve češće pretvaraju u prostor unutrašnjih političkih sukoba, u kojima institucije iz Republike Srpske i predstavnici državnog nivoa šalju potpuno suprotne poruke međunarodnim partnerima.
