Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik oglasio se nakon što je Hrvatski sabor usvojio rezoluciju o političkom položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini, poručivši da Hrvatska, prema njegovom tumačenju Dejtonskog sporazuma, ima pravo otvoriti ključna politička pitanja u BiH.
Dodik je u objavi na društvenoj mreži X naveo da Hrvatska nije “usputni posmatrač”, već potpisnica Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini.
Prema njegovom stavu, prava i obaveze Hrvatske su, kako tvrdi, jasna i uporediva s pravima Srbije i institucija na nivou Bosne i Hercegovine.
“Prava i obaveze Hrvatske su jasni i identični pravima Srbije i zajedničkog nivoa BiH. To su činjenice koje Sarajevo uporno pokušava da izbriše”, poručio je Dodik.
On je dodao da podrška Hrvatske političkim zahtjevima hrvatskih stranaka u BiH ne predstavlja miješanje u unutrašnja pitanja, već, prema njegovom tumačenju, dejtonsku obavezu.
Podrška rezoluciji Hrvatskog sabora
Dodik je podržao rezoluciju Hrvatskog sabora, kojom se traži snažnija podrška političkoj ravnopravnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini i izbornim modelima koji bi, prema predlagačima, osigurali legitimno predstavljanje.
U svom istupu ponovio je stavove bliske političkim zahtjevima HDZ-a BiH, posebno kada je riječ o izboru hrvatskog člana Predsjedništva BiH i principu “autentičnog predstavljanja”.
Prema Dodikovoj ocjeni, zahtjevi za drugačijim izbornim modelom nisu samo politička želja, nego pitanje koje on povezuje s temeljnim odredbama Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Međutim, ovakve tvrdnje u Bosni i Hercegovini izazivaju snažne reakcije, jer dio političkih stranaka smatra da se time otvara prostor za direktan utjecaj susjednih država na unutrašnje ustavne i izborne procese BiH.
Sporna vjerska retorika
Dodik je u istom obraćanju koristio i vjerski obojenu retoriku, predstavljajući političke odnose u BiH kroz podjelu na Srbe i Hrvate kao kršćanske narode s jedne strane, te Bošnjake s druge strane.
Takav način govora izaziva posebnu pažnju jer složene ustavne i političke odnose u Bosni i Hercegovini svodi na vjerski okvir, što može dodatno produbiti podjele i nepovjerenje.
Dodik je tvrdio da Hrvatska “prirodno” stoji uz hrvatski narod u BiH, a Srbija uz srpski narod, dok je političke zahtjeve iz Sarajeva opisao kao pokušaj majorizacije.
U završnom dijelu poruke naveo je da je zaštita prava Srba i Hrvata, prema njegovoj ocjeni, jedini način da Bosna i Hercegovina opstane u sadašnjem obliku.
Oštre poruke prema Sarajevu
Lider SNSD-a optužio je političke aktere iz Sarajeva da pokušavaju predstaviti rezoluciju Hrvatskog sabora kao udar na suverenitet Bosne i Hercegovine.
On je poručio da takve reakcije smatra izrazom političke arogancije i tvrdio da BiH ne može biti vlasništvo jedne političke strane.
“BiH nikada nije bila njihova, niti će biti”, naveo je Dodik.
Ova izjava dodatno je zaoštrila raspravu o odnosu susjednih država prema Bosni i Hercegovini, posebno nakon što su brojne stranke iz Sarajeva rezoluciju Hrvatskog sabora ocijenile kao pokušaj miješanja u unutrašnja pitanja BiH.
Nastavak političke krize oko izbornog sistema
Rezolucija Hrvatskog sabora otvorila je novu rundu političkih reakcija u Bosni i Hercegovini.
Stranke iz Sarajeva upozoravaju da se kroz zahtjeve za posebnom izbornom jedinicom i “legitimnim predstavljanjem” može otvoriti put ka novim etničkim podjelama.
S druge strane, HDZ BiH i njegovi partneri tvrde da se time želi riješiti pitanje političke ravnopravnosti Hrvata i spriječiti mogućnost da hrvatski član Predsjedništva BiH bude izabran bez većinske podrške hrvatskih birača.
Dodikova podrška rezoluciji dodatno je pokazala političku bliskost SNSD-a i HDZ-a BiH u pitanjima izbornog zakonodavstva, odnosa prema OHR-u i budućeg ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine.
Istovremeno, njegov istup ponovo je otvorio raspravu o granici između legitimnog interesa susjednih država za položaj svojih sunarodnjaka i miješanja u unutrašnji suverenitet Bosne i Hercegovine.
