Hrvatski sabor raspravljao je o rezoluciji Domovinskog pokreta koja se odnosi na politički položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini, pri čemu su gotovo svi klubovi podržali načelni cilj jačanja ravnopravnosti hrvatskog naroda u BiH.
Ipak, tokom rasprave otvoreno je pitanje može li predloženi dokument zaista doprinijeti rješavanju tog problema ili je riječ o političkoj inicijativi koja više služi unutrašnjim odnosima na hrvatskoj političkoj sceni.
Rezolucijom se naglašava potreba zaštite političke ravnopravnosti Hrvata u BiH, legitimnog predstavljanja i snažnije uloge Hrvatske u međunarodnim razgovorima o položaju hrvatskog naroda u susjednoj državi.
Jedan od ključnih dijelova dokumenta odnosi se na podršku izbornim modelima koje zagovaraju legitimni predstavnici Hrvata u BiH, uključujući i mogućnost posebne izborne jedinice za izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
Most i Raspudić podržavaju rezoluciju, ali tvrde da je ublažena
Most i nezavisni zastupnik Nino Raspudić najavili su podršku rezoluciji, ali su istovremeno oštro kritikovali njen konačni oblik.
Nikola Grmoja iz Mosta ocijenio je da je dokument značajno ublažen u odnosu na prvobitne najave Domovinskog pokreta, te da su iz teksta izostavljeni neki od najvažnijih zahtjeva.
Most je uputio osam amandmana kojima traži jasnije zagovaranje cjelovite ustavno-političke reforme BiH, snažnije korištenje diplomatskih i političkih instrumenata Hrvatske, te zaštitu Hrvata na prostoru cijele Bosne i Hercegovine, uključujući Republiku Srpsku.
Među njihovim prijedlozima su i obaveza Vlade Hrvatske da redovno izvještava Sabor o provođenju rezolucije, revizija nezakonito stečenih hrvatskih državljanstava, kao i mogućnost pokretanja međunarodnih konsultacija ukoliko ne bude napretka u položaju Hrvata u BiH.
Most i Raspudić posebno su kritikovali HDZ Hrvatske, tvrdeći da vlast u Zagrebu prema pitanju Hrvata u BiH vodi previše opreznu i nedovoljno odlučnu politiku.
Lijeva opozicija upozorava na nedostatak konsenzusa
SDP, Možemo!, Centar, NPS i GLAS upozorili su da rezolucija ne donosi nova rješenja i da nije nastala kroz širi politički konsenzus.
Arsen Bauk iz SDP-a poručio je da pitanje Hrvata u BiH mora ostati iznad dnevne politike, ali je ocijenio da dokument uglavnom ponavlja već poznate stavove Hrvatske.
Prema njegovom mišljenju, u tekstu nedostaje jasna osuda svih politika koje ugrožavaju teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, podstiču njenu podjelu ili narušavaju ravnopravnost konstitutivnih naroda i građana.
Iz Možemo! su naglasili da Hrvatska treba prije svega podržavati evropski put BiH i dogovor političkih aktera unutar same Bosne i Hercegovine, uz podršku Evropske unije.
Anka Mrak Taritaš ocijenila je da dokument više liči na pokušaj političkog nadmetanja s HDZ-om nego na ozbiljan plan za rješavanje problema Hrvata u BiH.
Upozorila je i da se premalo govori o demografskom opstanku Hrvata u BiH, jer politička ravnopravnost nema stvarni smisao ukoliko se nastavi iseljavanje i smanjenje broja Hrvata u zemlji.
SDSS i bošnjački zastupnik protiv dokumenta
Protiv rezolucije su se izjasnili SDSS i zastupnik bošnjačke nacionalne manjine Armin Hodžić.
Milorad Pupovac ocijenio je da Domovinski pokret nema politički kredibilitet za ovakvu inicijativu, tvrdeći da se dokumentom više produbljuju podjele nego što se otvaraju putevi za dogovor.
Hodžić je poručio da podržava punu političku ravnopravnost Hrvata i reformu izbornog zakonodavstva, ali smatra da se do toga može doći isključivo kroz dogovor unutar Bosne i Hercegovine.
Prema njegovom stavu, rezolucija ne bi smjela dodatno udaljavati narode u BiH, nego bi trebala podsticati politički kompromis i unutrašnji dogovor.
Vladajući: Zaštita Hrvata u BiH trajni je interes Hrvatske
Predstavnici vladajuće većine poručili su da rezolucija potvrđuje zaštitu Hrvata u BiH kao jedan od trajnih nacionalnih interesa Republike Hrvatske.
Tomislav Josić iz Domovinskog pokreta rekao je da dokument određuje smjer hrvatske državne politike prema BiH za naredni period, posebno uoči izbora u Bosni i Hercegovini.
Naglasio je da hrvatski narod u BiH, prema stavu predlagača, i dalje živi u neizvjesnosti hoće li ponovo biti izložen izbornom inženjeringu.
Zdravka Bušić iz HDZ-a poručila je da zaštita Hrvata u BiH nije politička fraza, nego vitalan interes Hrvatske.
Istakla je da rezolucija ne propisuje ustavna rješenja za Bosnu i Hercegovinu, nego polazi od načela legitimnog političkog predstavljanja i potrebe da konačna rješenja budu rezultat dogovora političkih predstavnika u BiH.
HSLS je također podržao rezoluciju, uz ocjenu da politička ravnopravnost Hrvata nije samo hrvatsko pitanje, nego i pitanje stabilnosti i opstanka Bosne i Hercegovine kao države.
Rasprava u Saboru pokazala je da postoji široka podrška načelnom cilju jačanja položaja Hrvata u BiH, ali i duboke razlike oko toga da li rezolucija nudi stvaran politički alat ili ostaje simboličan dokument namijenjen prvenstveno domaćoj političkoj sceni u Hrvatskoj.
