Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović izjavio je nakon NATO samita u Ankari da Hrvatska ne treba biti dio takozvane “Koalicije voljnih”, inicijative koja okuplja države spremne na dodatne sigurnosne aranžmane i vojnu podršku Ukrajini.
Milanović je poručio da Hrvatska mora ostati lojalna članica NATO-a, ali i voditi računa o vlastitim nacionalnim interesima.
Prema njegovim riječima, Zagreb ne treba učestvovati u formatima koji nisu dovoljno jasno definisani i koji bi mogli otvoriti dodatne sigurnosne rizike.
“Hrvatska pozicija je dobra, imamo izbor i ne treba nas biti tamo gdje nas ne treba biti”, rekao je Milanović.
On je ocijenio da je ideja “Koalicije voljnih” opasna i nedovoljno razrađena, posebno ako bi uključivala nove oblike vojnog angažmana nakon mogućeg primirja u Ukrajini.
Trump kao “najiskreniji učesnik” samita
Govoreći o ratu u Ukrajini, Milanović je istakao da je potrebno biti na strani zemlje koja je napadnuta, ali je upozorio da se rat ne smije dodatno širiti.
Posebno se osvrnuo na nastup američkog predsjednika Donalda Trumpa, za kojeg je rekao da je na samitu bio “najiskreniji učesnik”, jer je otvoreno zastupao američke interese.
Prema Milanovićevoj ocjeni, Trump je nastupio kao političar koji jasno govori o prodaji oružja i američkim interesima u vojnoj industriji.
“On ovdje dolazi kao potpuno determinirani trgovac oružjem i u tom smislu zastupa američke interese”, kazao je Milanović.
Dodao je da Hrvatska treba biti korektna i pouzdana prema saveznicima u NATO-u, ali da istovremeno mora pažljivo pratiti razvoj situacije i donositi odluke u skladu s vlastitim interesima.
Bez konkretnih prijedloga o Koaliciji voljnih
Milanović je naveo da su tokom samita francuski predsjednik Emmanuel Macron i britanski premijer Keir Starmer spominjali “Koaliciju voljnih”, ali da, prema njegovim riječima, nisu izneseni dovoljno konkretni prijedlozi.
Ta inicijativa nije dio formalne strukture NATO-a, već predstavlja neformalni okvir država koje su spremne pružiti dodatne sigurnosne garancije i podršku Ukrajini.
U ranijim prijedlozima Francuske i Velike Britanije govorilo se o mogućnosti slanja snaga u Ukrajinu nakon eventualnog mirovnog sporazuma ili primirja, ali ne radi direktnog sukoba s Rusijom, nego kroz podršku stabilnosti, obuku i sigurnosne aranžmane.
Milanović smatra da o takvim idejama treba govoriti oprezno, posebno zbog činjenice da Rusija posjeduje nuklearni arsenal i da bi svako proširenje sukoba moglo imati ozbiljne posljedice.
Upozorenje na naoružavanje Srbije
Predsjednik Hrvatske se osvrnuo i na sigurnosnu situaciju u regionu, posebno na naoružavanje Srbije.
Prema njegovoj ocjeni, NATO bi morao ozbiljnije razgovarati o sigurnosnim izazovima u jugoistočnoj Evropi, a ne samo o ratu u Ukrajini.
Milanović je poručio da Hrvatska treba ostati članica koja poštuje obaveze prema NATO-u, ali da ne smije automatski prihvatati svaku inicijativu ukoliko nije jasno šta ona konkretno podrazumijeva.
Njegove izjave ponovo su otvorile raspravu o hrvatskoj poziciji prema ratu u Ukrajini, odnosima unutar NATO-a i granicama vojne podrške koju pojedine članice žele ili ne žele pružiti Kijevu.
