Narodna skupština Republike Srpske na 40. posebnoj sjednici, zakazanoj za 7. juli, razmatrat će zahtjev Željke Cvijanović za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, ali i Prijedlog deklaracije o zaštiti vitalnih nacionalnih interesa srpskog naroda u Bosni i Hercegovini.
Deklaracija je naknadno uvrštena na dnevni red sjednice, a inicijativu za njeno donošenje pokrenule su Asocijacija “Stvaraoci Republike Srpske” i Boračka organizacija Republike Srpske.
Predsjednik NSRS-a Nenad Stevandić ranije je naveo da će 40. posebna sjednica biti održana prije 39. posebne sjednice zbog rokova koji se odnose na odlučivanje o zahtjevu Željke Cvijanović.
Zahtjev za zaštitu nadležnosti Republike Srpske
U predloženom dokumentu navodi se da je potrebno zaštititi institucije Republike Srpske od, kako autori ocjenjuju, pokušaja smanjenja njihovih ustavnih nadležnosti i prenosa ovlaštenja na nivo Bosne i Hercegovine.
Autori deklaracije navode da žele očuvanje dejtonskog ustavnog okvira i nadležnosti koje smatraju pripadajućim Republici Srpskoj.
U uvodnom dijelu dokumenta koriste se formulacije kojima se Republika Srpska opisuje kao “država” i “zemlja”, dok se rat u BiH kvalificira kao “tragični građanski sukob”. Riječ je o terminologiji predlagača deklaracije.
Poništavanje odluka visokih predstavnika i kraj mandata OHR-a
Jedan od ključnih zahtjeva iz deklaracije odnosi se na pokretanje parlamentarnih procedura na nivou BiH radi poništavanja dijela odluka koje su donosili raniji visoki predstavnici.
Predlagači smatraju da bi se na taj način trebale vratiti nadležnosti Republike Srpske koje, prema njihovoj ocjeni, nisu prenesene u skladu s Ustavom i zakonima.
U dokumentu se također traži prestanak mandata OHR-a i visokog predstavnika, uz poziv da se pitanja budućeg funkcionisanja BiH rješavaju kroz politički dijalog domaćih aktera.
Deklaracija, ukoliko bude usvojena, predstavljat će politički stav Narodne skupštine Republike Srpske. Eventualne promjene zakona, nadležnosti institucija ili ustavnog poretka zahtijevale bi postupanje kroz propisane procedure na nivou Bosne i Hercegovine.
Imovina, kulturna baština i borba protiv korupcije
Poseban dio prijedloga posvećen je pitanju imovine Republike Srpske. Autori traže sprečavanje svakog pokušaja prenosa imovine na nivo BiH i najavljuju zalaganje za strožije propise u toj oblasti.
Dokument se bavi i zaštitom kulturno-historijskog nasljeđa, uključujući nacionalne spomenike, jezik, pismo, pravoslavne hramove i srpska groblja.
U deklaraciji se navodi potreba očuvanja kulturnog identiteta i sprečavanja, kako predlagači tvrde, negiranja, prisvajanja ili revizije historijskih činjenica.
Kao jedan od ciljeva istaknuta je ekonomski održiva i socijalno stabilna Republika Srpska, uz zahtjev za snažniju borbu protiv kriminala i korupcije, posebno u javnim preduzećima i institucijama.
Poziv na jačanje saradnje sa Srbijom
Na kraju prijedloga deklaracije poziva se na dalje razvijanje specijalnih paralelnih odnosa Republike Srpske i Srbije.
Predlagači smatraju da saradnju treba dodatno jačati u ekonomiji, kulturi, obrazovanju, infrastrukturi i sigurnosnim pitanjima.
U dokumentu se navodi da takva saradnja, prema stavu autora deklaracije, nije usmjerena protiv drugih naroda u BiH niti susjednih država, nego treba doprinositi stabilnosti i očuvanju srpskog nacionalnog identiteta.
Poslanici NSRS-a o deklaraciji bi trebali raspravljati nakon razmatranja zahtjeva Željke Cvijanović u vezi s odlukom Predsjedništva BiH o Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika.
