Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković uputio je pismo američkom državnom sekretaru Marcu Rubiju, u kojem je iznio zabrinutost zbog mogućeg smanjenja angažmana Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini.
U pismu, koje je prema objavljenim informacijama upućeno 30. juna, Konaković je naglasio historijsku ulogu SAD-a u okončanju rata, kreiranju Dejtonskog mirovnog sporazuma i očuvanju mira u BiH.
Posebno se osvrnuo na poruke američke strane u vezi s izborom novog visokog predstavnika i budućom ulogom Vijeća za implementaciju mira.
Konaković je upozorio da bi eventualno povlačenje ili slabljenje američkog prisustva moglo dodatno zakomplikovati političku i sigurnosnu situaciju u zemlji.
Prema njegovoj ocjeni, takav razvoj događaja otvorio bi prostor za jačanje ruskog utjecaja i aktivnosti političkih aktera koji se protive euroatlantskim integracijama Bosne i Hercegovine.
“Bosna i Hercegovina duboko cijeni svoje historijsko i strateško partnerstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama”, poručio je Konaković.
Konaković: Kriza u BiH ima geopolitičku dimenziju
Šef bh. diplomatije u pismu je ocijenio da aktuelna kriza u Bosni i Hercegovini, prema njegovom mišljenju, nije prvenstveno etničke prirode, već ima snažnu geopolitičku dimenziju.
Kao važan problem naveo je političke blokade, usporavanje evropskih reformi i prijetnje ustavnom poretku zemlje.
Konaković je posebno kritikovao politiku predsjednika SNSD-a Milorada Dodika, tvrdeći da ona predstavlja prepreku evropskom i NATO putu BiH.
U pismu je naveo da međunarodna zajednica ne bi trebala posmatrati političku krizu samo kao uobičajeno neslaganje domaćih političkih stranaka, već kao ozbiljan sigurnosni izazov za Bosnu i Hercegovinu i cijeli zapadni Balkan.
Naglasio je da BiH ima pravo i obavezu zaštititi svoj suverenitet, teritorijalni integritet i ustavni poredak.
OHR i bonske ovlasti
Konaković je istakao da Ured visokog predstavnika, prema njegovom stavu, i dalje ima važnu ulogu u zaštiti Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Naveo je da bi eventualno smanjenje ovlasti OHR-a prije potpunog ispunjavanja uslova iz programa 5+2 moglo predstavljati rizik za političku stabilnost zemlje.
Prema njegovoj ocjeni, bonske ovlasti trebaju ostati krajnji mehanizam zaštite od poteza koji bi mogli ugroziti institucije Bosne i Hercegovine.
Pomirenje, presude i regionalni odnosi
U dijelu pisma posvećenom regionalnoj saradnji, Konaković je poručio da istinsko pomirenje nije moguće bez poštivanja sudski utvrđenih činjenica i dostojanstva svih žrtava.
Podsjetio je na genocid u Srebrenici i ocijenio da negiranje presuda, historijski revizionizam i veličanje osuđenih ratnih zločinaca predstavljaju prepreku stabilnijim odnosima u regionu.
Govoreći o odnosima sa susjedima, naveo je da BiH s Hrvatskom ima pozitivne primjere saradnje, uključujući pitanja graničnih prijelaza, profesionalnih vozača i projekta Južne interkonekcije.
Južna interkonekcija kao strateški projekt
Konaković je posebnu pažnju posvetio projektu Južne interkonekcije, navodeći da gasovod vidi kao važan korak u diversifikaciji snabdijevanja energentima.
Prema njegovim riječima, realizacija ovog projekta mogla bi smanjiti energetsku ovisnost Bosne i Hercegovine o ruskom gasu, ojačati energetsku sigurnost i otvoriti prostor za nova ulaganja.
Na kraju pisma Konaković je Rubiju spomenuo i predstojeći fudbalski duel reprezentacija Bosne i Hercegovine i Sjedinjenih Američkih Država na Svjetskom prvenstvu, izrazivši nadu u fer i sportski susret.
