Predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava izjavio je da cilj rezolucije o osnaživanju položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini nije dovođenje u pitanje postojanja Federacije BiH, niti ponovno uspostavljanje Herceg-Bosne, već zaustavljanje, kako tvrdi, preglasavanja Hrvata na izborima za članove Predsjedništva BiH.
Penava je na konferenciji za medije u Hrvatskom saboru poručio da je suština inicijative Domovinskog pokreta uspostavljanje rješenja koje bi Hrvatima u BiH omogućilo da sami biraju svog legitimnog političkog predstavnika.
“Temelj naše inicijative je samo jedna stvar, vrlo logična, pravedna i dobrohotna prema Bosni i Hercegovini i hrvatskom narodu u susjednoj zemlji, a to je zaustavljanje preglasavanja Hrvata kroz jednu izbornu jedinicu namijenjenu Hrvatima. To je suština naše rezolucije”, rekao je Penava.
Prema njegovom objašnjenju, izborna jedinica za Hrvate u BiH ne bi bila teritorijalna, nego virtualna. Time bi se, kako navodi, spriječio scenario u kojem bi u Predsjedništvo BiH kao hrvatski član bio izabran kandidat za kojeg većinski ne glasaju Hrvati.
Penava je podsjetio da su izbori za nove članove Predsjedništva BiH planirani početkom oktobra ove godine, te naglasio da Domovinski pokret želi otvoriti pitanje izbornog modela prije novog izbornog ciklusa.
“Dižemo glas protiv toga, ne zato što imamo loše namjere prema bilo kome u BiH, ne zato što bismo htjeli podići rejting na toj temi ili zato što sanjamo povratak Herceg-Bosne. Ni u jednom trenutku nismo doveli u pitanje ni postojanje Federacije BiH, niti dobru saradnju i suživot sva tri naroda”, naglasio je Penava.
Govoreći o tvrdnjama da su za izmjene izbornog zakonodavstva potrebni dogovor i politički konsenzus, Penava je rekao da je osnovni dogovor već postignut Dejtonskim mirovnim sporazumom, kojim su definisani jednakost i ravnopravnost tri konstitutivna naroda u BiH.
Prema njegovom stavu, problem je u tome što se taj princip godinama narušava. Penava tvrdi da se kontinuirano krši ono što je dogovoreno u Dejtonu, te da se svako upozorenje na taj problem pogrešno predstavlja kao pokušaj narušavanja odnosa u BiH.
Komentarišući kritike opozicionih zastupnika u Hrvatskom saboru, Penava je rekao da dio opozicije koristi ovu temu za politički populizam, posebno zbog tvrdnji da rezolucija vodi prema obnovi Herceg-Bosne.
Kao primjer je naveo istupe Dalije Orešković, za koju tvrdi da u cijeloj rezoluciji vidi samo Herceg-Bosnu i povezuje inicijativu s politički ekstremnim narativima.
Penava je tokom obraćanja citirao i raniju izjavu bivšeg člana Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića iz debate sa Željkom Komšićem, navodeći da je i Silajdžić tada problematizirao model u kojem Srbi biraju Srbe, Bošnjaci Bošnjake, dok Hrvati, kako je rekao, ne mogu birati Hrvate.
Predsjednik Domovinskog pokreta ponovio je da politika njegove stranke ostaje podrška jedinstvenoj Bosni i Hercegovini, ali uz, kako navodi, stvarnu ravnopravnost hrvatskog naroda i sprječavanje izbornog preglasavanja.
Rasprava o ovoj rezoluciji dolazi u trenutku kada se pitanje izbornog zakonodavstva u BiH ponovo nameće kao jedna od ključnih političkih tema u odnosima unutar Federacije BiH, ali i u odnosima Hrvatske prema položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini.
