Kemal Ademović, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, podnio je novu apelaciju Ustavnom sudu BiH kojom traži ocjenu ustavnosti Zakona o elektronskoj identifikaciji, uslugama povjerenja u elektronskom poslovanju i elektronskom dokumentu Republike Srpske.
Uz apelaciju je zatražio i donošenje privremene mjere, odnosno hitno zaustavljanje primjene spornog zakona do konačne odluke Ustavnog suda BiH. Kako navodi, cilj je spriječiti ozbiljne i teško popravljive posljedice po pravni sistem Bosne i Hercegovine.
Ademović tvrdi da je o istom pitanju uputio i pismo Uredu visokog predstavnika, tražeći hitnu reakciju OHR-a. Međutim, kako ističe, reakcija još nije uslijedila.
“Uputio sam i pismo OHR-u sa predmetnim sadržajem tražeći hitnu reakciju kako bi se pravovremeno prevenirala nesaglediva šteta. Reakcije OHR-a još nema! Kao što nema ni reakcije probosanske politike”, poručio je Ademović.
On upozorava da je zakon već objavljen u “Službenom glasniku RS” broj 49/2026 od 2. juna 2026. godine, te tvrdi da se, kako kaže, dešava “tihi državni udar” koji prolazi ispod radara javnosti zbog dnevno-političkih tema.
Prema njegovim riječima, Republika Srpska novim zakonom ponavlja rješenja koja je Ustavni sud BiH već proglasio neustavnim u predmetu U-1/25.
Ademović smatra da se radi o poslovima koji spadaju u isključivu nadležnost državne Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH, poznate kao IDDEEA, a ne entitetske Agencije za informaciono-komunikacione tehnologije RS.
Kako tvrdi, spornim zakonom u RS-u se pokušava uspostaviti paralelni sistem digitalnog identiteta. Taj sistem, prema njegovom tumačenju, uključuje elektronske novčanike, kvalifikovane elektronske potpise, certifikate, registre, nadzorne organe i mehanizme međunarodnog povezivanja.
“Uvođenjem ‘Elektronskog novčanika za digitalni identitet’, bh. entitet RS stvara paralelni digitalni identitetski instrument koji ima istu pravnu funkciju kao lični dokumenti na državnom nivou”, naveo je Ademović.
On upozorava da bi takav paralelizam mogao ugroziti jednoobraznost sistema identifikacije građana Bosne i Hercegovine, što je, prema njegovim riječima, Ustavni sud BiH već označio kao nužan uslov za funkcionisanje države.
Poseban problem, smatra Ademović, mogao bi nastati za građane i privredne subjekte. Prema njegovom upozorenju, digitalni potpisi izdati u RS-u mogli bi doći u pitanje na nivou države, u Federaciji BiH ili u međunarodnom prometu, što bi moglo izazvati ozbiljne posljedice po digitalnu ekonomiju.
Ademović posebno problematičnim smatra član 23. zakona, kojim se entitetskoj agenciji omogućava uspostavljanje “čvorova” za prekograničnu autentifikaciju i direktno povezivanje s međunarodnom infrastrukturom.
Kako navodi, Ustavni sud BiH je već utvrdio da neposredno međunarodno djelovanje entiteta u oblasti identifikacionih dokumenata nije u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine.
Podsjetio je i da je IDDEEA ranije upozorila na mogućnost ugrožavanja bezviznog režima za građane BiH ukoliko bi bio narušen integritet jedinstvenog sistema izdavanja putnih isprava.
“Ustavni sud BiH je u martu 2026. godine po mojoj apelaciji ukinuo odredbe koje su entitetu omogućavale uspostavljanje infrastrukture za digitalno potpisivanje i izdavanje kvalifikovanih certifikata”, istakao je Ademović.
Prema njegovim riječima, novi zakon uvodi gotovo ista rješenja, ali ovaj put kroz Agenciju za informaciono-komunikacione tehnologije RS, umjesto ranije predviđenog MUP-a RS. Ademović smatra da se time svjesno zaobilazi autoritet najviše sudske instance u državi.
On je optužio vlasti u RS-u da nastavljaju praksu pokušaja preuzimanja državnih nadležnosti i izgradnje paralelnih sistema.
“Kontinuitet tih pokušaja pokazuje da je riječ o agendi od koje se ne odustaje. Institucionalna brana tim nasrtajima na državu jeste Ustavni sud BiH, kao vrhovna pravna vlast u državi. Kao i OHR, koji je u ovakvim slučajevima neophodan za pravovremenu reakciju”, kazao je Ademović.
Dodao je da izostanak reakcije OHR-a i, kako kaže, “probosanske politike”, dodatno ohrabruje kadrove SNSD-a da idu korak dalje.
Ademović tvrdi da su se predstavnici vlasti u RS-u čak usudili zabraniti državnoj agenciji IDDEEA obradu ličnih podataka u svrhu izdavanja kvalifikovanih elektronskih potvrda za elektronsko potpisivanje.
“Ovo je još jedna potvrda da oni koji negiraju postojanje i ovlasti visokog predstavnika to čine da bi mogli emitovati zakone kojima preuzimaju ovlasti države”, rekao je Ademović.
Na kraju je upozorio da bi, ukoliko nakon OHR-a bude blokiran i Ustavni sud BiH, mogao nastati pravni haos u kojem, kako kaže, više ne bi postojao institucionalni mehanizam za zaustavljanje takvih procesa.
“Kada nakon OHR-a blokiraju i Ustavni sud BiH, a to je izvjesno – mogu praviti pravni haos u kojem ih više niko institucionalno ne može zaustaviti”, poručio je Ademović.
Zaključio je da će vrijeme vrlo brzo pokazati postoji li svijest o zaštiti ključnih državnih institucija kao “crvenih linija”, ili će, kako je naveo, prevladati politička trgovina i želja za vlašću.
