Evropski parlament danas je usvojio niz izvještaja o napretku država Zapadnog Balkana na putu prema članstvu u Evropskoj uniji, pri čemu je Crna Gora izdvojena kao najuspješniji primjer u procesu evropskih integracija.
Istovremeno, u izvještajima su naglašene ozbiljne političke blokade, institucionalne krize i reformski zastoji s kojima se suočavaju druge države regiona, među njima i Bosna i Hercegovina.
Upozorenje za BiH: Politička kriza ugrožava stabilnost
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, Evropski parlament upozorava da duboka politička kriza ozbiljno ugrožava stabilnost zemlje, ali i njenu mogućnost da u skorijem periodu napravi značajniji iskorak ka članstvu u Evropskoj uniji.
U izvještaju se posebno navode secesionističke politike u Republici Srpskoj, opstrukcije rada državnih institucija i proruski utjecaj kao faktori koji opterećuju evropski put Bosne i Hercegovine.
Evropski parlament traži hitno imenovanje glavnog pregovarača Bosne i Hercegovine s Evropskom unijom, kao i usvajanje ključnih pravosudnih zakona. U dokumentu je izražena i podrška instituciji visokog predstavnika međunarodne zajednice, uz žaljenje što je Christian Schmidt nedavno napustio tu funkciju.
U izvještaju se također navodi žaljenje zbog činjenice da je, 30 godina nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, u Bosni i Hercegovini i dalje potrebna misija EUFOR Althea.
Evropski parlament pozvao je i na punu nediskriminaciju svih građana, uključujući i konstitutivne narode, bez obzira na njihovu etničku, vjersku ili drugu pripadnost.
Stier: Vrijeme je za federalnu BiH u konfederalnoj Evropskoj uniji
Status država Zapadnog Balkana na evropskom putu tokom rasprave je komentarisao i hrvatski eurozastupnik Davor Ivo Stier.
Govoreći o Bosni i Hercegovini, Stier je poručio da zemlja treba osloboditi svoj potencijal, povezujući političku poruku s uspjehom nogometne reprezentacije BiH.
„Bosni i Hercegovini: oslobodite svoj potencijal, kao vaša nogometna momčad, kao vaša nogometna federacija. Vrijeme je za federalnu BiH u konfederalnoj Europskoj uniji“, kazao je Stier.
On se time referirao na uspjeh reprezentacije Bosne i Hercegovine, ističući da u njoj igraju predstavnici sva tri konstitutivna naroda.
Picula: Destruktivne aktere treba jasno prepoznati
Zastupnik Socijalista i demokrata Tonino Picula naglasio je da se države Zapadnog Balkana suočavaju s brojnim zajedničkim izazovima i da Evropska unija mora imati dosljedan pristup prema svima.
Prema njegovim riječima, zemlje koje žele članstvo u EU moraju poštovati temeljne evropske vrijednosti, usklađivati svoje politike s Unijom i stvarati ambijent u kojem opozicija i civilno društvo imaju svoje mjesto u političkom procesu.
„Nažalost, postoje i destruktivni akteri koji nastoje potkopati proces proširenja. Neovisno o tome dolaze li iz same regije ili izvan nje, takvo ponašanje treba jasno prepoznati i nedvosmisleno osuditi“, poručio je Picula.
Dodao je da se u posljednje vrijeme pojavljuju novi prijedlozi o budućnosti politike proširenja, ali je naglasio da pristup zasnovan na zaslugama mora ostati u središtu procesa.
Zovko o položaju Hrvata u BiH
Eurozastupnica Željana Zovko govorila je o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini, upozoravajući da, kako je navela, Hrvati kao konstitutivan narod iz godine u godinu postaju sve malobrojniji.
„Nije dovoljno što su nestali u Bleiburgu, što su nestali u ratu i što su najveći gubitnici u ratu i nakon etničkog čišćenja“, kazala je Zovko.
Ona je govorila i o političkom položaju Hrvata u BiH, navodeći da, prema njenom stavu, ni nakon rata, uz pomoć međunarodne zajednice i kroz reformu izbornog zakona, nisu dobili jednakost niti punu implementaciju ustavnih reformi i presuda Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
Zovko je poručila da Bosna i Hercegovina ulazi u još jednu izbornu godinu bez riješenih ključnih pitanja koja se odnose na ravnopravnost i političko predstavljanje.
Kritike na račun visokog predstavnika
Zovko je tokom rasprave osudila i, kako je rekla, „kolonijalno nametanje visokog predstavnika u trenutku kada Europa želi da preuzme glavnu ulogu za njezinu europsku budućnost“.
Pozvala je na jasniji pristup Evropskog parlamenta prema prijenosu odgovornosti na domaće institucije, ali i na veću ulogu Evropske unije u procesu pristupanja Bosne i Hercegovine.
Rasprava u Evropskom parlamentu još jednom je pokazala da se evropski put Zapadnog Balkana posmatra kroz različite političke perspektive. Dok je Crna Gora predstavljena kao država koja najbrže napreduje prema članstvu, Bosna i Hercegovina je označena kao zemlja čiji evropski put opterećuju unutrašnje blokade, institucionalne slabosti i neriješena politička pitanja.
