Ustavni sud Bosne i Hercegovine uskoro će razmatrati jedno od najznačajnijih pravnih i političkih pitanja posljednjih godina – ustavnost izmjena Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt.
Riječ je upravo o zakonskim odredbama koje su bile ključne u sudskom postupku protiv predsjednika SNSD-a Milorada Dodika, zbog čega se odluka Ustavnog suda s velikom pažnjom prati u političkim i pravnim krugovima.
Predmet već registrovan
Informacija je potvrđena nakon zastupničkog pitanja koje je u Parlamentarnoj skupštini BiH postavila zastupnica SNSD-a Sanja Vulić.
U odgovoru Ustavnog suda BiH navedeno je da je predmet već registrovan pod oznakom U-43/25 te da će biti razmatran na jednoj od narednih plenarnih sjednica.
Zahtjev se odnosi na ocjenu ustavnosti člana 203.a Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, kao i člana 4. Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt.
„Ustavni sud Bosne i Hercegovine će, kao i u svim ranijim predmetima, obrazložiti svoju nadležnost i odluku koju donese nakon razmatranja svih relevantnih činjenica i pravnih argumenata“, navodi se u odgovoru dostavljenom Parlamentarnoj skupštini BiH.
Zašto je predmet važan?
Sporne odredbe odnose se na krivičnu odgovornost za neizvršavanje odluka visokog predstavnika.
Upravo na osnovu tih izmjena pravosudne institucije su zaključile da je Milorad Dodik prekršio zakon kada je kao predsjednik Republike Srpske potpisao ukaze o proglašenju zakona koje je usvojila Narodna skupština RS-a, uprkos tome što je visoki predstavnik prethodno donio odluke kojima je spriječeno njihovo stupanje na snagu.
Sudski organi su ocijenili da je takvim postupanjem došlo do neizvršavanja odluka visokog predstavnika, što je krivično djelo predviđeno izmjenama Krivičnog zakona BiH.
Zbog toga bi odluka Ustavnog suda mogla imati dalekosežne posljedice i otvoriti nova pitanja o primjeni ovih zakonskih odredbi u budućnosti.
Šta Ustavni sud može ocjenjivati?
Ustavni sud BiH u ranijim predmetima već je zauzimao stav o ulozi i ovlaštenjima visokog predstavnika.
Prema toj praksi, mandat visokog predstavnika proizlazi iz međunarodnih sporazuma i mehanizama uspostavljenih nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma, zbog čega Sud ne ocjenjuje samu legitimnost bonskih ovlaštenja.
Međutim, kada odluka visokog predstavnika postane dio domaćeg pravnog sistema, tada zakon koji je nametnut može biti predmet ustavne kontrole.
To znači da Ustavni sud može ocjenjivati da li su odredbe tog zakona u skladu s Ustavom BiH i međunarodnim standardima zaštite ljudskih prava, ali ne i međunarodnu nadležnost visokog predstavnika da donosi takve odluke.
Odluka koja može imati šire posljedice
Pravni stručnjaci smatraju da bi predmet U-43/25 mogao postati jedan od najvažnijih slučajeva pred Ustavnim sudom BiH u narednom periodu.
Njegov ishod mogao bi uticati ne samo na predmete koji se odnose na neizvršavanje odluka visokog predstavnika, već i na buduće odnose između domaćih institucija i međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini.
S obzirom na činjenicu da je predmet direktno povezan sa zakonskim odredbama korištenim u postupku protiv Milorada Dodika, odluka Ustavnog suda očekuje se s velikim interesovanjem i mogla bi imati značajan politički i pravni odjek u Bosni i Hercegovini.
